Štipavci: razlika između inačica
m Zeljko je premjestio stranicu Scorpiones na Štipavci preko preusmjeravanja |
m r2.7.2+) (robot Dodaje: ceb:Alikdana |
||
Redak 39: | Redak 39: | ||
[[ca:Escorpí]] |
[[ca:Escorpí]] |
||
[[cdo:Kiék]] |
[[cdo:Kiék]] |
||
[[ceb:Alikdana]] |
|||
[[cs:Štíři]] |
[[cs:Štíři]] |
||
[[cy:Sgorpion]] |
[[cy:Sgorpion]] |
Inačica od 8. veljače 2013. u 03:58
Štipavci | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo: | Animalia |
Koljeno: | Arthropoda |
Potkoljeno: | Chelicerata |
Razred: | Arachnida |
Red: | Scorpiones C. L. Koch, 1837 |
Baze podataka | |
Škorpion ili štipavac je red u razredu paučnjaka koji spadaju pod člankonošce.
Tipično za škorpione je da su pokriveni tvrdom vanjskom tvari. Kod glave imaju dva kliješta poput škara, s kojima mogu uhvatiti hranu. Kao svi i drugi paučnjaci, škorpioni imaju osam nogu. Stražnji dio je poput repa, koji završava jednim otrovnim žalcem, gdje ima otrovne žlijezde.
Škorpioni spadaju u razred paučnjaka, zajedno s paucima, grinja i drugim. Škorpioni su člankonošci, to znači da nemaju kralježnicu, nego imaju članke.
Pripadaju u najkrupnije paukolike životinje, a vjerovatno najstariji – fosili potječu još iz silura. Naseljavaju uglavnom suptropske i tropske predjele, ima ih i u umjerenoj zoni (kod nas ih ima u Primorju). Preko dana miruju sakriveni ispod lišća i kamenja, a noću se aktiviraju u potrazi za hranom. Veličina im se kreće od 13 mm do 25cm.
Otrov škorpiona je neurotoksičan i kod većine vrsta nije smrtonosan za čovjeka. Međutim, otrov pojedinih vrsta može ugroziti život čovjeka.