Ruski jezik: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
MerlIwBot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: zh-classical:俄語
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: Migrating 200 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q7737 (translate me)
Redak 181: Redak 181:


{{Link FA|en}}
{{Link FA|en}}

[[ab:Урыс бызшәа]]
[[af:Russies]]
[[ak:Russian kasa]]
[[als:Russische Sprache]]
[[am:መስኮብኛ]]
[[an:Idioma ruso]]
[[ang:Russisc sprǣc]]
[[ar:لغة روسية]]
[[arc:ܠܫܢܐ ܪܘܣܝܐ]]
[[arz:روسى]]
[[ast:Rusu]]
[[av:ГІурус мацI]]
[[ay:Rusi aru]]
[[az:Rus dili]]
[[ba:Урыҫ теле]]
[[bar:Russische Sproch]]
[[bat-smg:Rosu kalba]]
[[bcl:Ruso]]
[[be:Руская мова]]
[[be-x-old:Расейская мова]]
[[bg:Руски език]]
[[bi:Toktok Rusia]]
[[bn:রুশ ভাষা]]
[[bo:ཨུ་རུ་སུའི་སྐད།]]
[[br:Rusianeg]]
[[bs:Ruski jezik]]
[[bxr:Ород хэлэн]]
[[ca:Rus]]
[[cdo:Ngò̤-lò̤-sṳ̆-ngṳ̄]]
[[ce:Órsiyn mott]]
[[ceb:Rinuso]]
[[ckb:زمانی ڕووسی]]
[[co:Lingua russia]]
[[crh:Rus tili]]
[[cs:Ruština]]
[[csb:Rusczi jãzëk]]
[[cu:Роусьскъ ѩꙁꙑкъ]]
[[cv:Вырăс чĕлхи]]
[[cy:Rwseg]]
[[da:Russisk (sprog)]]
[[de:Russische Sprache]]
[[diq:Ruski]]
[[dsb:Rusojska rěc]]
[[dv:ރޫސީ]]
[[el:Ρωσική γλώσσα]]
[[eml:Róss]]
[[en:Russian language]]
[[eo:Rusa lingvo]]
[[es:Idioma ruso]]
[[et:Vene keel]]
[[eu:Errusiera]]
[[fa:زبان روسی]]
[[fi:Venäjän kieli]]
[[fiu-vro:Vinne kiil]]
[[fo:Russiskt mál]]
[[fr:Russe]]
[[frp:Russo]]
[[frr:Rüsk]]
[[fy:Russysk]]
[[ga:An Rúisis]]
[[gag:Rus dili]]
[[gan:俄語]]
[[gd:Ruisis]]
[[gl:Lingua rusa]]
[[gn:Rrusiañe'ẽ]]
[[got:𐍂𐌿𐍃𐌰𐍂𐌰𐌶𐌳𐌰]]
[[gv:Rooshish]]
[[hak:Ngò-lò-sṳ̂-ngî]]
[[he:רוסית]]
[[hi:रूसी भाषा]]
[[hif:Russi bhasa]]
[[hsb:Rušćina]]
[[ht:Lang ris]]
[[hu:Orosz nyelv]]
[[hy:Ռուսերեն]]
[[ia:Lingua russe]]
[[id:Bahasa Rusia]]
[[ik:Uruusiq uqautchit]]
[[ilo:Pagsasao a Rúso]]
[[io:Rusiana linguo]]
[[is:Rússneska]]
[[it:Lingua russa]]
[[ja:ロシア語]]
[[jbo:rukybau]]
[[jv:Basa Rusia]]
[[ka:რუსული ენა]]
[[kbd:Урысыбзэ]]
[[kk:Орыс тілі]]
[[km:ភាសារុស្ស៊ី]]
[[kn:ರಷ್ಯಾದ ಭಾಷೆ]]
[[ko:러시아어]]
[[koi:Роч кыв]]
[[krc:Орус тил]]
[[ku:Zimanê rûsî]]
[[kv:Роч кыв]]
[[kw:Russek]]
[[ky:Орус тили]]
[[la:Lingua Russica]]
[[lad:Lingua russa]]
[[lb:Russesch]]
[[lbe:Оьрус маз]]
[[lez:Урус чIал]]
[[li:Russisch]]
[[lij:Lengua russa]]
[[lmo:Lengua rüssa]]
[[lo:ພາສາລັດເຊຍ]]
[[lt:Rusų kalba]]
[[lv:Krievu valoda]]
[[mdf:Рузонь кяль]]
[[mg:Fiteny rosy]]
[[mhr:Руш йылме]]
[[mk:Руски јазик]]
[[ml:റഷ്യൻ ഭാഷ]]
[[mn:Орос хэл]]
[[mr:रशियन भाषा]]
[[mrj:Руш йӹлмӹ]]
[[ms:Bahasa Rusia]]
[[myv:Рузонь кель]]
[[mzn:روسی]]
[[na:Dorerin Ratsiya]]
[[nah:Rusiatlahtōlli]]
[[nap:Russo]]
[[nds:Russ’sche Spraak]]
[[nds-nl:Russisch]]
[[ne:रूसी भाषा]]
[[new:रूसी भाषा]]
[[nl:Russisch]]
[[nn:Russisk]]
[[no:Russisk]]
[[nrm:Russe]]
[[nv:Biʼééʼ Łichííʼí bizaad]]
[[oc:Rus]]
[[os:Уырыссаг æвзаг]]
[[pa:ਰੂਸੀ ਭਾਸ਼ਾ]]
[[pag:Salitan Rúso]]
[[pap:Ruso]]
[[pcd:Russe]]
[[pih:Rushan]]
[[pl:Język rosyjski]]
[[pms:Lenga russa]]
[[pnb:روسی]]
[[ps:روسي ژبه]]
[[pt:Língua russa]]
[[qu:Rusu simi]]
[[rm:Lingua russa]]
[[rmy:Rusikani chhib]]
[[ro:Limba rusă]]
[[roa-tara:Lènga russe]]
[[ru:Русский язык]]
[[rue:Російскый язык]]
[[sa:रूसी भाषा]]
[[sah:Нуучча тыла]]
[[sc:Limba russa]]
[[scn:Lingua russa]]
[[sco:Roushie leid]]
[[se:Ruoššagiella]]
[[sh:Ruski jezik]]
[[simple:Russian language]]
[[sk:Ruština]]
[[sl:Ruščina]]
[[sm:Gagana fa'a Lusia]]
[[so:Af-Ruush]]
[[sq:Gjuha ruse]]
[[sr:Руски језик]]
[[srn:Rusitongo]]
[[su:Basa Rusia]]
[[sv:Ryska]]
[[sw:Kirusi]]
[[szl:Rusko godka]]
[[ta:உருசிய மொழி]]
[[te:రష్యన్ భాష]]
[[tet:Rusu]]
[[tg:Забони русӣ]]
[[th:ภาษารัสเซีย]]
[[tk:Rus dili]]
[[tl:Wikang Ruso]]
[[tpi:Tok Rasia]]
[[tr:Rusça]]
[[tt:Urıs tele]]
[[ty:Reo Rūtia]]
[[udm:Ӟуч кыл]]
[[ug:رۇس تىلى]]
[[uk:Російська мова]]
[[ur:روسی زبان]]
[[uz:Rus tili]]
[[vec:Łéngua rusa]]
[[vep:Venäkel']]
[[vi:Tiếng Nga]]
[[vo:Rusänapük]]
[[war:Rinuso]]
[[wuu:俄语]]
[[xal:Орсин келн]]
[[xmf:რუსული ნინა]]
[[yi:רוסיש]]
[[yo:Èdè Rọ́síà]]
[[zh:俄语]]
[[zh-classical:俄語]]
[[zh-min-nan:Lō͘-se-a-gí]]
[[zh-yue:俄文]]
[[zu:IsiRashiya]]

Inačica od 9. ožujka 2013. u 13:51

{{{1}}}. {{{2}}}

Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika. Zajedno s ukrajinskim, bjeloruskim i rusinskim čini skupinu istočnoslavenskih jezika. Standardni ruski jezik temelji se na narječju Moskve.

Ruskim kao materinskim jezikom govori oko 180 milijuna ljudi, od kojih oko 130 milijuna živi u Rusiji. Službeni je jezik u Rusiji, Bjelorusiji (uz bjeloruski), Kazahstanu (uz kazaški), Kirgistanu (uz kirgiški) te ukrajinskoj Autonomnoj Republici Krim (uz [[ukrajinski jezik|ukrajinski). U ovim i ostalim zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza ruski je materinski jezik dijela stanovništva i u većoj ili manjoj mjeri jezik javnog života. Široko se rabi i u kulturi, znanosti i tehnici. Uzimajući u obzir i broj govornika ruskog kao drugog jezika, njime se služi oko 300 milijuna ljudi.

Pismo

Ruski se zapisuje ćirilicom, izvedenom u 10. stoljeću iz grčkog pisma uz dodatak nekih slova glagoljice, za zapisivanje crkvenih tekstova na slavenskim jezicima. Oblici mnogih slova promijenjeni su i približeni latinici reformama koje je započeo Petar I. Veliki godine 1708. Ovo su novo tzv. "građansko pismo" preuzeli i svi ostali narodi koji pišu ćirilicom - Srbi, Bugari, Ukrajinci, i Bjelorusi.

Sljedeća tablica prikazuje 33 slova ruske ćirilice i njihove približne hrvatske ekvivalente:

Аа

a

Бб

b

Вв

v

Гг

g

Дд

d

Ее

(j)e

Ёё

(j)o

Жж

ž

Зз

z

Ии

i

Йй

j

Кк

k

Лл

l

Мм

m

Нн

n

Оо

o

Пп

p

Рр

r

Сс

s

Тт

t

Уу

u

Фф

f

Хх

h

Цц

c

Чч

č

Шш

š

Щщ

šč

Ъъ

(1)

Ыы

i

Ьь

(2)

Ээ

e

Юю

ju

Яя

ja

1) Tvrdi znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao tvrdog.

2) Meki znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao mekog.

Glasovi

Ruski ima 33 suglasnika i 5 samoglasnika. Većina suglasnika postoji u tvrdoj (nepalataliziranoj) i mekoj (|palataliziranoj) varijanti (u hrvatskom postoje samo parovi n i nj, te l i lj). Budući da pismo ima samo 21 slovo za suglasnike, meki i tvrdi parnjak dijele isto slovo, a status palataliziranosti određuje se prema sljedećem samoglasniku (odnosno tvrdom ili mekom znaku). Zbog toga svaki samoglasnik ima 2 varijante: palatalizirajuću i nepalatalizirajuću:

palatalizirajući Я Е Ё Ю И
nepalatalizirajući А Э О У Ы

Kod transliteracije, palataliziranost suglasnika može se označiti apostrofom. Palatalizirani se suglasnik izgovara tako da se gotovo istovremeno s njim izgovori i glas j (slično kao što se u hrvatskom nj izgovara kao stopljeno n i j). Tako se na primjer riječi быть (bit', biti) i бить (b'it', udarati) razlikuju samo po prvom suglasniku: u prvoj je tvrd (nepalataliziran), a u drugoj mekan (palataliziran).

Ruski jezik je označen književnom redukcijom. U nenaglašenim slogovima, samoglasnici prestaju odgovarati etimologiji. Ova se promjena, na sreću, vrši po živim fonetskim pravilima, i (za razliku od prakse u bjeloruskom), ne označa se u pismu.

Zanimljivosti

Prijeslov s ruskog

U hrvatskoj je jezičnoj praksi prjeslovljavanje ćirilićnih tekstova.

Аа Aa Бб Bb Вв Vv Гг Gg Дд Dd Ее Jeje Ёё Jojo Жж Žž Зз Zz Ии Ii Йй Jj
Кк Kk Лл Ll Мм Mm Нн Nn Оо Oo Пп Pp Рр Rr Сс Ss Тт t Уу Uu Фф Ff
Хх Hh Цц Cc Чч Čč Шш Šš Щщ Ščšč Ъъ (2) Ыы Yy Ьь (3) Ээ Ee Юю Ju ju Яя Ja ja

1) Kao „e” iza suglasnika, kao je na početku riječi, iza samoglasnika i iza Ь i Ъ

2) Tvrdi znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao tvrdog.

3) Meki znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao mekog.


  • rus. Ы > y
  • rus. Щ > šć
  • rus. Э > ė
  • rus. Я > ja
  • rus. e > e iza suglasnika, je na početku riječi, iza samoglasnika i iza Ь i Ъ
  • rus. Ё > jo
  • rus. Ю > ju

Izvori

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Ruski jezik

Predložak:Link FA