Knjiga Postanka: razlika između inačica
m r2.7.3) (Bot: mijenja fr:Genèse sa fr:Livre de la Genèse |
|||
Redak 53: | Redak 53: | ||
[[Kategorija:Stari zavjet|Postanak]] |
[[Kategorija:Stari zavjet|Postanak]] |
||
[[Kategorija:Hebrejska Biblija|Postanak]] |
[[Kategorija:Hebrejska Biblija|Postanak]] |
||
[[af:Genesis]] |
|||
[[an:Chenesi]] |
|||
[[ar:سفر التكوين]] |
|||
[[arc:ܣܦܪܐ ܕܒܪܝܬܐ]] |
|||
[[arz:سفر التكوين]] |
|||
[[ast:Xénesis]] |
|||
[[bar:Genesis]] |
|||
[[be:Кніга Быццё]] |
|||
[[bg:Битие (Библия)]] |
|||
[[br:Levr ar C'heneliezh]] |
|||
[[ca:Gènesi]] |
|||
[[cdo:Cháung-sié-gé]] |
|||
[[ceb:Basahon sa Henesis]] |
|||
[[cs:Genesis]] |
|||
[[cy:Llyfr Genesis]] |
|||
[[da:Første Mosebog]] |
|||
[[de:1. Buch Mose]] |
|||
[[el:Γένεση (βιβλίο)]] |
|||
[[en:Book of Genesis]] |
|||
[[eo:Genezo]] |
|||
[[es:Génesis]] |
|||
[[et:Esimene Moosese raamat]] |
|||
[[eu:Hasiera (Biblia)]] |
|||
[[fa:سفر پیدایش]] |
|||
[[fi:Ensimmäinen Mooseksen kirja]] |
|||
[[fj:Ai matai ni vloa i Mosese sa vakatokai nai Vakatekivu]] |
|||
[[fo:Fyrsta Mósebók]] |
|||
[[fr:Livre de la Genèse]] |
|||
[[fur:Libri di Gjenesi]] |
|||
[[ga:Geineasas]] |
|||
[[gd:Genesis]] |
|||
[[gl:Xénese]] |
|||
[[hak:Chhóng-sṳ-ki]] |
|||
[[he:בראשית]] |
|||
[[hi:उत्पत्ति पुस्तक]] |
|||
[[hsb:Genezis]] |
|||
[[hu:Mózes első könyve]] |
|||
[[hy:Ծննդոց]] |
|||
[[ia:Genesis]] |
|||
[[id:Kitab Kejadian]] |
|||
[[it:Genesi]] |
|||
[[ja:創世記]] |
|||
[[jv:Purwaning Dumadi]] |
|||
[[ka:დაბადება (ბიბლია)]] |
|||
[[ko:창세기]] |
|||
[[kw:Jenesis]] |
|||
[[la:Liber Genesis]] |
|||
[[lad:Bereshit]] |
|||
[[li:Genesis]] |
|||
[[lt:Pradžios knyga]] |
|||
[[lv:Radīšanas grāmata]] |
|||
[[ml:ഉൽപ്പത്തിപ്പുസ്തകം]] |
|||
[[mn:Эхлэл]] |
|||
[[ms:Kitab Kejadian]] |
|||
[[nl:Genesis (boek)]] |
|||
[[nn:Fyrste mosebok]] |
|||
[[no:Første Mosebok]] |
|||
[[oc:Genèsi]] |
|||
[[pap:Gènesis]] |
|||
[[pdc:Es erschde Buch Mosi]] |
|||
[[pl:Księga Rodzaju]] |
|||
[[pt:Gênesis]] |
|||
[[qu:Moysespa huk ñiqin qillqasqan]] |
|||
[[rm:Prüm cudesch da Moses]] |
|||
[[ro:Geneza]] |
|||
[[ru:Книга Бытия]] |
|||
[[scn:Gènisi]] |
|||
[[sh:Knjiga Postanka]] |
|||
[[simple:Book of Genesis]] |
|||
[[sk:Genezis]] |
|||
[[sl:1. Mojzesova knjiga]] |
|||
[[sn:Genesisi]] |
|||
[[sr:Књига постања]] |
|||
[[sv:Första Moseboken]] |
|||
[[sw:Mwanzo (Biblia)]] |
|||
[[ta:தொடக்க நூல்]] |
|||
[[th:หนังสือปฐมกาล]] |
|||
[[tl:Aklat ng Genesis]] |
|||
[[tr:Tekvin]] |
|||
[[ug:Injilning birinchi tomi]] |
|||
[[uk:Книга Буття]] |
|||
[[vep:1. Moisejan kirj]] |
|||
[[vi:Sách Sáng Thế]] |
|||
[[wa:Djeneze]] |
|||
[[xh:Genesis]] |
|||
[[yi:ספר בראשית]] |
|||
[[yo:Ìwé Gẹ́nẹ́sísì]] |
|||
[[zea:Genesis (boek)]] |
|||
[[zh:創世記]] |
|||
[[zh-min-nan:Chhòng-sè-kì]] |
|||
[[zu:Ugenesis]] |
Inačica od 11. ožujka 2013. u 10:18
Stari zavjet |
---|
Judaizam, Protestantizam, Katoličanstvo, Pravoslavlje
|
Deuterokanonske knjige |
Pravoslavlje |
Istočno i rusko pravoslavlje |
Istočno pravoslavlje |
Novi zavjet |
Portal: Kršćanstvo |
Knjiga Postanka (heb. בראשׁית Berešit; grč. Γένεσις; lat. Genesis) prva je knjiga Staroga zavjeta i Petoknjižja, to jest židovske Tore. Kratica za ovu knjigu: Post.
Naziv
Hrvatski naziv »Postanak« prevodi grčki i latinski Genesis, a označuje da se u ovoj knjizi govori o postanku svijeta i čovjeka, te o prapovijesti izraelskog naroda. Hebrejski naziv Berešit znači »u početku«, a to je prva riječ hebrejskoga teksta ove knjige.
Struktura
Knjiga Postanka bitno se dijeli u dva dijela različitog opsega.
Prvi dio (Post 1-11) svojevrstan je uvod u povijest spasenja o kojoj će govoriti čitava Biblija. Govori o stvaranju svemira i čovjeka, o prvom grijehu i njegovim posljedicama, te o sve većoj pokvarenosti koja se širila među ljudima.
Drugi dio (Post 12-50) počinje s Abrahamom, praocem izabranog naroda, te nastavlja poviješću praotaca, Izaka i Jakova i njegovih dvanaest sinova, začetnika dvanaest izraelskih plemena, da bi završio dugim izvještajem mudrosnih značajki o Josipu, sinu Jakovljevu.
Književni sastav
Danas se znanstvenici slažu da je Knjiga Postanka složeni spis u koji je uključeno više različitih tradicija. Potkraj 19. st., pod utjecajem Grafa i J. Wellhausena, razvila se teorija o četiri dokumenta koji su nastali u različito vrijeme i na različitim mjestima.
- Najstariji od tih dokumenata bio bi tzv. Jahvistički dokument (kratko samo J) koji u izvješću o stvaranju rabi Božje ime Jahve (hebr. יהוה JHVH), a način njegova opisivanja je antropomorfan. Tome dokumentu pripada, primjerice, izvještaj o prvome grijehu. Ovaj je dokument, po toj teoriji, nastao u 9. st. pr. Kr. u Judi.
- Drugi je Elohistički dokument (skraćeno E) koji Boga označuje imenicom Elohim (hebr. אֱלֹהִים), a nastao bi negdje nakon Jahvističkog, ali u Izraelu, da bi, nakon pada Sjevernog kraljevstva, bio pridružen Jahvističkom dokumentu i s njime stopljen. U ovom se dokumentu ne nalaze izvještaji o stvaranju svijeta i čovjeka, te počinje s Abrahamom.
- Treći je Deuteronomistički dokument (skraćeno D) nastao u Jeruzalemu u doba kralja Jošije, no u Knjizi Postanka teško ga je individuirati.
- Četvrti, i najmlađi, je Svećenički dokument (skraćeno P), nastao nakon povratka iz babilonskog progonstva, a njemu pripada, na primjer, prvi izvještaj o stvaranju, gdje je stvaranje svijeta raspoređeno na sedam dana.
Po teoriji bi dokumenti bili ujedinjeni oko 500. – 440. pr. Kr.
Ipak, ovakva precizna podjela pisanih tradicija do danas je našla brojne kritičare, kako one koji je žele modificirati, tako i one koji je žele sasvim odbaciti.
Sadržaj Knjige Postanka
Prvih jedanaest poglavlja ove knjige na pučki način opisuju početke čovječanstva. U njima ne treba tražiti povijesne izvještaje, već izričaj vjere njezinih pisaca. Pritom, oni su se služili predajama, legendama i mitovima kakvi su postojali i u okolnim narodima i snažnim kulturama poput egipatske i babilonske. Glavna je poruka te knjige da je čitav svemir nastao Božjim zahvatom, a vrhunac je njegova djela bilo stvaranje muškarca i žene. Isto tako, ovaj prvi dio knjige nastoji objasniti i porijeklo zla, patnje i smrti, te dati odgovore na ta vječna čovjekova pitanja.
U drugom dijelu knjige (Post 12-50) povijest praotaca prikazana je kao obiteljska povijest, te skuplja različite tradicije o Abrahamu, Izaku, Jakovu i Josipu. Riječ je o pučkoj povijesti koja se zaustavlja na događajima iz osobnog života i slikovitim prikazima, te se i ne pokušava uklopiti u tadašnju opću povijest. Možemo ovdje govoriti jedino o religijskoj povijesti, budući da je u svim važnijim trenucima prisutan Bog kao onaj koji djeluje i potiče. Poruka ovog dijela sastoji se u sljedećem: postoji jedan Bog, on je oblikovao jedan narod i njemu dao jednu zemlju. Bog je Jahve, narod je Izrael, a zemlja je Sveta, Obećana zemlja (u ovoj knjizi označena kao Kanaan).
Knjiga završava odlaskom praotaca u Egipat.
Vanjske poveznice
Ostali projekti
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Postanak | |
Wikizvor ima izvorni tekst Postanak (Šarić) |
Wikizvor ima izvorni tekst Stvaranje |