Socijalno tržišno gospodarstvo: razlika između inačica
m r2.7.1) (robot Dodaje: nl:Sociale markteconomie |
|||
| Redak 24: | Redak 24: | ||
[[Kategorija:Gospodarstvo]] |
[[Kategorija:Gospodarstvo]] |
||
<!-- interwiki --> |
|||
[[af:Sosiale markekonomie]] |
|||
[[ar:اقتصاد السوق الاجتماعي]] |
|||
[[arz:اقتصاد السوق الاشتراكى]] |
|||
[[bg:Социално пазарно стопанство]] |
|||
[[de:Soziale Marktwirtschaft]] |
|||
[[en:Social market economy]] |
|||
[[eo:Sociala merkatekonomio]] |
|||
[[es:Economía social de mercado]] |
|||
[[fi:Sosiaalinen markkinatalous]] |
|||
[[fr:Économie sociale de marché]] |
|||
[[hu:Szociális piacgazdaság]] |
|||
[[it:Economia sociale di mercato]] |
|||
[[nl:Sociale markteconomie]] |
|||
[[no:Sosial markedsøkonomi]] |
|||
[[pl:Społeczna gospodarka rynkowa]] |
|||
[[pt:Economia social de mercado]] |
|||
[[ru:Социально-ориентированная рыночная экономика]] |
|||
[[si:සමාජ වෙළඳ පොළ ආර්ථිකය]] |
|||
[[sk:Sociálne trhové hospodárstvo]] |
|||
[[tr:Sosyal piyasa ekonomisi]] |
|||
[[zh:社会市场经济]] |
|||
Inačica od 26. ožujka 2013. u 09:08
Socijalno tržišno gospodarstvo (njemački Soziale Marktwirtschaft) je gospodarski sustav s ciljem "spajanja tržišnog gospodarstva na temelju konkurentnog gospodarstva i slobodnog poduzetništva s socijalnom državom".
Državne regulacije (intervencije) usmjerene su na
- uspostavu poštenog tržišnog natjecanja,
- održavanje ravnoteže između visoke stope gospodarskog rasta i niske stope inflacije,
- niske razine nezaposlenosti,
- dobrih uvjeta rada, socijalne skrbi i javne službe,
Sadrži sljedeće značajke: zaštitu privatne imovine, natjecanje bez monopola, slobodno formiranje cijene, gospodarstvena neovisnost i odgovornost poduzetnika, ograničene ekonomske funkcije države.
Privatno vlasništvo je preduvjet za natjecanje i slobodno formiranje cijena, kao i za rezultate poslovanja poduzetnika.
Preduvjet za funkcioniranje tržišnog gospodarstva je socijalna stabilnost kao i određena monetarna politika. Podrazumijeva protivljenje uporabi inflacije za financiranje deficita i politiku pune zaposlenosti. Državna gospodarska aktivnost usmjerena je na pružanje potpore tržišnim i gospodarskiim organizacijama.
Socijalno tržišno gospodarstvo je opisano od strane nekih autora kao "treći put" između kapitalizma i socijalizma ili takozvani "treći način".
Odnosi se na ekonomski poredak Savezne Republike Njemačke i Republike Austrije.
Važni pojedinci u razvoju koncepta su Walter Eucken, Wilhelm Röpke Alexandre Rüstow, Franz Bohm, Franz Oppenheimer i Alfred Müller-Armack, koji je izvorno skovao pojam Soziale Marktwirtschaft.
Pojam "socijalno tržišno gospodarstvo" je još uvijek česta Ekonomska osnova većine političkih stranaka u Njemačkoj. Opredjeljenje za jedan oblik socijalne tržišne ekonomije bio je prisutan i u ustavu Europske unije ali projekt je napušten 2005. nakon negativnih ishoda referenduma u Francuskoj i Nizozemskoj.
Za razliku od slobodnog tržišnog gospodarstva država nije pasivna, već aktivno sudjeluje u regulativnim mjerama. Neki elementi, kao što su mirovinsko osiguranje, opće zdravstveno osiguranje i osiguranje u slučaju nezaposlenosti su dio sustava socijalne sigurnosti. Ta osiguranja se financiraju kombinacijom doprinosa zaposlenika, doprinosa poslodavaca i državnih subvencija.