Janko Drašković: razlika između inačica
m Bot: Migrating 7 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q1285032 (translate me) |
dopuna |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir biografija |
|||
[[Datoteka:Draskovicj.gif|thumb|Janko grof Drašković (1770-1856.)]] |
|||
| ime = Janko Drašković |
|||
| slika = Janko Drašković Litho.jpg |
|||
| veličina = 220px |
|||
| opis slike = Janko Drašković 1843. |
|||
| pseudonim = |
|||
| rođenje = [[20. listopada]] [[1770.]] |
|||
| smrt = [[14. siječnja]] [[1856.]] |
|||
| nacionalnost = [[Hrvat]] |
|||
| poznat_po = |
|||
| zanimanje = [[političar]] |
|||
}} |
|||
Grof '''Janko Drašković''' ([[Zagreb]], [[20. listopada]] [[1770]]. - [[Radgona]], [[14. siječnja]] [[1856]].), [[Hrvatska|hrvatski]] političar i "najstariji hrvatski preporoditelj". |
Grof '''Janko Drašković''' ([[Zagreb]], [[20. listopada]] [[1770]]. - [[Radgona]], [[14. siječnja]] [[1856]].), [[Hrvatska|hrvatski]] političar i "najstariji hrvatski preporoditelj". |
||
| Redak 11: | Redak 23: | ||
Grof Drašković je potaknuo i rad ''Ilirske čitaonice'' koja je ponajviše njegovom zaslugom i osnovana [[1838]]. godine i ubrzo postala žarištem hrvatskog preporoda. Do [[1848]]. godine bio je prvak Narodne stranke. Umro je u Radgoni u Štajerskoj , na putu za neko njemačko lječilište, 14. siječnja 1856. godine, a od [[1893]]. počiva u ''Ilirskoj arkadi'' na zagrebačkom [[Mirogoj]]u. |
Grof Drašković je potaknuo i rad ''Ilirske čitaonice'' koja je ponajviše njegovom zaslugom i osnovana [[1838]]. godine i ubrzo postala žarištem hrvatskog preporoda. Do [[1848]]. godine bio je prvak Narodne stranke. Umro je u Radgoni u Štajerskoj , na putu za neko njemačko lječilište, 14. siječnja 1856. godine, a od [[1893]]. počiva u ''Ilirskoj arkadi'' na zagrebačkom [[Mirogoj]]u. |
||
[[Datoteka:Janko Drašković Mirogoj srpanj 2007.jpg|mini|Grob Janka Draškovića na zagrebačkom [[Mirogoj]]u.]] |
[[Datoteka:Janko Drašković Mirogoj srpanj 2007.jpg|mini|Grob Janka Draškovića na zagrebačkom [[Mirogoj]]u.]] |
||
Kad je umro, osiromašen, na svom imanju u Radgoni, oglasili su se poštovatelji njegova domovinskoga djela: među njima dva najveća pjesnika — [[Ivan Mažuranić]] i [[Petar Preradović]]. |
|||
Kad su njegove kosti bile prenesene u zajedničku grobnicu, na Mirogoju 1893., Hrvatsko sveučilišno literarno društvo Zastava izdalo je malu, lijepo opremljenu spomenicu kao zahvalu za sve ono što je napravio za hrvatski narod i za hrvatsku mladež. <ref>[http://www.matica.hr/kolo/kolo2007_3.nsf/AllWebDocs/Janko_Draskovic_u_krugu_hrvatskih_preporoditelja Josip Bratulić, Janko Drašković u krugu hrvatskih preporoditelja, Kolo, Broj 3, jesen 2007. ISSN 1331-0992 (pristupljeno 30. ožujka 2013.)]</ref> |
|||
== Izvori == |
|||
{{Izvori}} |
|||
== Vanjske poveznice == |
== Vanjske poveznice == |
||
=== Sestrinski projekti === |
|||
{{ WProjekti |
|||
|commons = |
|||
|commonshr = |
|||
|commonscat = Janko Drašković |
|||
|commonscathr = Janko Drašković |
|||
|wikizvor = |
|||
|wikizvor_autor = |
|||
|wječnik = |
|||
|wikiknjige = |
|||
|wikicitat = |
|||
}} |
|||
=== Mrežna sjedišta === |
|||
*[http://www.matica.hr/kolo/kolo2007_3.nsf/AllWebDocs/RIJEC_VELEDUSNIM_KCERIMA_ILIRIJE_O_STARIJOJ_POVIJESTI_I_O_NAJNOVIJEM_PREPORODU_KNJIZEVNOSTI_NJIHOVE_DOMOVINE Kolo] Riječ veledušnim kćerima Ilirije o starijoj povijesti i o najnovijem preporodu književnosti njihove domovine |
*[http://www.matica.hr/kolo/kolo2007_3.nsf/AllWebDocs/RIJEC_VELEDUSNIM_KCERIMA_ILIRIJE_O_STARIJOJ_POVIJESTI_I_O_NAJNOVIJEM_PREPORODU_KNJIZEVNOSTI_NJIHOVE_DOMOVINE Kolo] Riječ veledušnim kćerima Ilirije o starijoj povijesti i o najnovijem preporodu književnosti njihove domovine |
||
| Redak 22: | Redak 54: | ||
[[Kategorija:Hrvatski grofovi]] |
[[Kategorija:Hrvatski grofovi]] |
||
{{Commonscat}} |
|||
<!-- interwiki --> |
<!-- interwiki --> |
||
Inačica od 30. ožujka 2013. u 02:43
| Janko Drašković | |
 | |
| Rođenje | 20. listopada 1770. |
|---|---|
| Smrt | 14. siječnja 1856. |
| Nacionalnost | Hrvat |
| Zanimanje | političar |
| Portal o životopisima | |
Grof Janko Drašković (Zagreb, 20. listopada 1770. - Radgona, 14. siječnja 1856.), hrvatski političar i "najstariji hrvatski preporoditelj".
Hrvatska velikaška obitelj Drašković, čije rodoslovlje seže u 15. stoljeće, dala je niz istaknutih ratnika, političara i crkvenih dostojanstvenika. Mnogi članovi obitelji isticali su se visokom naobrazbom, a četvorici je bila povjerena i časna služba hrvatskog bana.
Životopis
Najpoznatiji član obitelji - grof Janko Drašković rodio se 20. listopada 1770. godine u Zagrebu. Bio je jedan od najobrazovanijih ljudi svog doba u Hrvatskoj. U mladosti se posvetio vojnoj karijeri koju je morao prekinuti zbog bolesti. Kao čovjek snažnih domoljubnih osjećaja - ušao je u krug najistaknutijih sudionika hrvatskog narodnog preporoda, premda su mu bile već 62 godine kada se aktivno pridružio narodom pokretu.
Potkraj 1832. godine grof Janko Drašković je u Karlovcu izdao politički spis pisan štokavskim narječjem, naslovljen "Dizertacija iliti razgovor darovan gospodi poklisarom", koji zapravo predstavlja prvi cjeloviti i zreli nacionalni program u hrvatskoj kulturnoj i političkoj povijesti. Dizertacija je, što ukazuje i puni naslov spisa, zapravo bila politički naputak za buduće poslanike koje je Hrvatski sabor trebao izabrati za zajednički Ugarsko-hrvatski sabor u Požunu (današnja Bratislava). Grof Drašković savjetuje buduće poslanike da se založe za ujedinjenje svih hrvatskih zemalja u jednu političku cjelinu koju on naziva Velika Ilirija, a koja bi obuhvaćala (tadašnju) Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Vojnu krajinu, Rijeku i Bosnu, i slovenske zemlje Kranjsku, Štajersku i Korušku.
Grof Drašković je potaknuo i rad Ilirske čitaonice koja je ponajviše njegovom zaslugom i osnovana 1838. godine i ubrzo postala žarištem hrvatskog preporoda. Do 1848. godine bio je prvak Narodne stranke. Umro je u Radgoni u Štajerskoj , na putu za neko njemačko lječilište, 14. siječnja 1856. godine, a od 1893. počiva u Ilirskoj arkadi na zagrebačkom Mirogoju.
Kad je umro, osiromašen, na svom imanju u Radgoni, oglasili su se poštovatelji njegova domovinskoga djela: među njima dva najveća pjesnika — Ivan Mažuranić i Petar Preradović.
Kad su njegove kosti bile prenesene u zajedničku grobnicu, na Mirogoju 1893., Hrvatsko sveučilišno literarno društvo Zastava izdalo je malu, lijepo opremljenu spomenicu kao zahvalu za sve ono što je napravio za hrvatski narod i za hrvatsku mladež. [1]
Izvori
Vanjske poveznice
Sestrinski projekti
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Janko Drašković |
Mrežna sjedišta
- Kolo Riječ veledušnim kćerima Ilirije o starijoj povijesti i o najnovijem preporodu književnosti njihove domovine