Talir: razlika između inačica
m s. |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 2: | Redak 2: | ||
'''Talir''' je bio veliki srebreni [[novac]], nazvan po mjestu [[Jáchymov]]u ([[njemački jezik|njem.]] ''Joachimstal'') u [[Češka|Češkoj]], gdje se prvi put u Europi počeo kovati [[1518.]] Zbog pada vrijednosti mala [[srebrenjak|srebrenog novca]], porasla je potreba za kovanjem većih nominala. Uz porast proizvodnje [[srebro|srebra]] i usavršavanja kovanja novca, moglo se pristupiti kovanju velikog srebrenog novca. Prvi takav novac počeo je kovati [[1484.]] - [[1486.]] u [[Tirol]]u nadvojvoda Sigismund. Novac je nazvan ''GULDENGROSĆHEN'' zato jer je imao istu vrijednost kao i [[Zlatnik (gulden)|zlatni gulden]]. |
'''Talir''' je bio veliki srebreni [[novac]], nazvan po mjestu [[Jáchymov]]u ([[njemački jezik|njem.]] ''Joachimstal'') u [[Češka|Češkoj]], gdje se prvi put u Europi počeo kovati [[1518.]] Zbog pada vrijednosti mala [[srebrenjak|srebrenog novca]], porasla je potreba za kovanjem većih nominala. Uz porast proizvodnje [[srebro|srebra]] i usavršavanja kovanja novca, moglo se pristupiti kovanju velikog srebrenog novca. Prvi takav novac počeo je kovati [[1484.]] - [[1486.]] u [[Tirol]]u nadvojvoda Sigismund. Novac je nazvan ''GULDENGROSĆHEN'' zato jer je imao istu vrijednost kao i [[Zlatnik (gulden)|zlatni gulden]]. |
||
Od [[1518.]] grof Schlick u Jáchymovu počinje sistematski kovati srebrene guldene, koje su nazvali ''IOACHIMS-TALER'' ili samo ''TALER''. Dobra čistoća srebra, |
Od [[1518.]] grof Schlick u Jáchymovu počinje sistematski kovati srebrene guldene, koje su nazvali ''IOACHIMS-TALER'' ili samo ''TALER''. Dobra čistoća srebra, masa od oko 27,20 grama, a kasnije 26,39 grama, i visok umjetnički domet, pridonijeli su da se talir prihvati u svim njemačkim zemljama, a također i u drugim, te da postane obrazac za kovanje slična novca. |
||
U početku je talir imao vrijednost od 60, zatim 68 ''(Reichstaler)'', te nešto kasnije 72 [[krajcar]]a. Od [[1580.]] vrijednost mu je bila 90 [[krajcar]]a. |
U početku je talir imao vrijednost od 60, zatim 68 ''(Reichstaler)'', te nešto kasnije 72 [[krajcar]]a. Od [[1580.]] vrijednost mu je bila 90 [[krajcar]]a. |
||
Sadržaj srebra u njemu u raznim zemljama bio je različit. Godine [[1857.]] utemeljen je monetarni savez južnonjemačkih zemalja, koji je za talir utvrdio jedinstvenu |
Sadržaj srebra u njemu u raznim zemljama bio je različit. Godine [[1857.]] utemeljen je monetarni savez južnonjemačkih zemalja, koji je za talir utvrdio jedinstvenu masu sa sadržajem čistog srebra od 16,67 grama. Novčanom reformom [[1871.]] - [[1873.]] vrijednost mu je izjednačena s 3 [[zlatna marka|zlatne marke]]. Od toga doba počelo je njegovo povlačenje iz prometa. Konačno ukidanje talira nastupilo je [[1907.]] |
||
Naziv, malo izmijenjen, zadržo se u nazivu novca mnogih današnjih zemalja: <ref>{{cite web|url= http://numizmatika.antikviteti.net/pojma/tt.html|title= Numizmatički pojmovi|publisher= numizmatika.antikviteti.net}}</ref> |
Naziv, malo izmijenjen, zadržo se u nazivu novca mnogih današnjih zemalja: <ref>{{cite web|url= http://numizmatika.antikviteti.net/pojma/tt.html|title= Numizmatički pojmovi|publisher= numizmatika.antikviteti.net}}</ref> |
Inačica od 8. rujna 2013. u 19:33
Talir je bio veliki srebreni novac, nazvan po mjestu Jáchymovu (njem. Joachimstal) u Češkoj, gdje se prvi put u Europi počeo kovati 1518. Zbog pada vrijednosti mala srebrenog novca, porasla je potreba za kovanjem većih nominala. Uz porast proizvodnje srebra i usavršavanja kovanja novca, moglo se pristupiti kovanju velikog srebrenog novca. Prvi takav novac počeo je kovati 1484. - 1486. u Tirolu nadvojvoda Sigismund. Novac je nazvan GULDENGROSĆHEN zato jer je imao istu vrijednost kao i zlatni gulden.
Od 1518. grof Schlick u Jáchymovu počinje sistematski kovati srebrene guldene, koje su nazvali IOACHIMS-TALER ili samo TALER. Dobra čistoća srebra, masa od oko 27,20 grama, a kasnije 26,39 grama, i visok umjetnički domet, pridonijeli su da se talir prihvati u svim njemačkim zemljama, a također i u drugim, te da postane obrazac za kovanje slična novca.
U početku je talir imao vrijednost od 60, zatim 68 (Reichstaler), te nešto kasnije 72 krajcara. Od 1580. vrijednost mu je bila 90 krajcara.
Sadržaj srebra u njemu u raznim zemljama bio je različit. Godine 1857. utemeljen je monetarni savez južnonjemačkih zemalja, koji je za talir utvrdio jedinstvenu masu sa sadržajem čistog srebra od 16,67 grama. Novčanom reformom 1871. - 1873. vrijednost mu je izjednačena s 3 zlatne marke. Od toga doba počelo je njegovo povlačenje iz prometa. Konačno ukidanje talira nastupilo je 1907.
Naziv, malo izmijenjen, zadržo se u nazivu novca mnogih današnjih zemalja: [1]
- Skandinavske zemlje — daaler, riksdaler
- Nizozemska — daalder
- Italija — tallero
- SAD — dollar
Izvori
- ↑ Numizmatički pojmovi. numizmatika.antikviteti.net