Filozofija egzistencije: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 1. listopada 2013. u 01:45

Od vrha s lijeva, na desno, prema dolje desno: Kierkegaard, Dostojevski, Nietzsche, Sartre

Filozofija egzistencije je skupni naziv za niz filozofskih pravaca kojima je zajedničko slaganje u tome da pod egzistencijom shvaćaju način ljudskog postojanja a ne postojanja nečega uopće, te teza da postojanje (egzistencija) prethodi biti odnosno esenciji. Egzistencijalna je filozofija reakcija na dotada dominantnu filozofiju bîti (naročito onu u hegelijanskoj tradiciji).

Osnovne značajke

U središtu zanimanja egzistencijalne filozofije nalazi se: čovjek, pojedinac, njegova sloboda, njegovo samoostvarenje.

Ocem egzistencijalne filozofije smatra se danski filozof 19. stoljeća Søren Kierkegaard. Daljnji su poticaji došli od Nietzschea, Bergsona, Diltheya, Husserla, Schelera.

Apsurd

Pojam absurda sadrži sljedeću ideju: da ne postoji značenje izvan onoga što mi dajemo smisla. Ovu besmisao također obuhvaća amoralnost i "nepravednost" svijeta u kojem živimo. Ovo je u suprotnosti sa stavom "dobrim ljudima se ne događaju loše stvari"; jer su svjetu metaforički govoreći ne postoje "dobre" ili loše osobe; što se događa proizlazi se iz slučajnosti, tj. može se dogoditi "dobroj" ili "lošoj" osobi.

Zbog apsurdnosti svijeta, u bilo kojem trentuku na vremenskoj liniji, neki događaj može zadesiti bilo koju osobu koju će to osobu kroz tragični događaj dovesti u direktni dodir s apsurdom.

Vjerodostojnost

Tjeskoba

Elementi egzistencijalističkih pogleda

Dva elementa koja definiraju egzistencijalističke poglede jesu:

briga za postojanje, tj. osoba u ljudskom stanju
naglasak na značajnosti pojedinca.

Egzistencijalizam naglašava još nekoliko pojmova, poput naglašavanja slobode, zatim sloboda podrazumijeva odgovornost i ističe brigu za smrt, jer je pojedinac sam i potpuno nezamjenjiv

Utjecaj na popularnu kulturu

Književnost

U duhu egzistencijalne filozofije (preciznije, egzistencijalizma) napisana su i brojna i važna književna djela, primjerice roman argentinskog pisca Ernesta Sábata O junacima i grobovima. Kao pisci književnih djela su se okušali i sami filozofi egzistencijalizma poput Sartrea i Camusa što je reazultiralo novim književnim remek-djelima kao što su Mučnina i Stranac.

Film

Likovna umjetnost

Kritika egzistencijalizma

Predstavnici

Filozofija egzistencije
- Karl Jaspers
- Martin Heidegger

Egzistencijalizam
- Jean Paul Sartre
- Albert Camus

@@ Redak 9: / Redak 9: @@
 Ocem egzistencijalne filozofije smatra se [[Danska|danski]] filozof 19. stoljeća [[Søren Kierkegaard]]. Daljnji su poticaji došli od [[Friedrich Nietzsche|Nietzschea]], [[Henri Bergson|Bergsona]], [[Wilhelm Dilthey|Diltheya]], [[Edmund Husserl|Husserla]], [[Max Scheler|Schelera]].
+===Apsurd===
+Pojam absurda sadrži sljedeću ideju: da ne postoji značenje izvan onoga što mi dajemo smisla. Ovu besmisao također obuhvaća amoralnost i "nepravednost" svijeta u kojem živimo. Ovo je u suprotnosti sa stavom "dobrim ljudima se ne događaju loše stvari"; jer su svjetu metaforički govoreći ne postoje "dobre" ili loše osobe; što se događa proizlazi se iz slučajnosti, tj. može se dogoditi "dobroj" ili "lošoj" osobi.
+Zbog apsurdnosti svijeta, u bilo kojem trentuku na vremenskoj liniji, neki događaj može zadesiti bilo koju osobu koju će to osobu kroz tragični događaj dovesti u direktni dodir s apsurdom.
+===Vjerodostojnost===
+===Tjeskoba===
 == Elementi egzistencijalističkih pogleda ==