Harfa: razlika između inačica
m Uklonjena promjena suradnika 95.178.163.41, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Addbot |
lektura |
||
Redak 19: | Redak 19: | ||
| color = #eeaa11 |
| color = #eeaa11 |
||
}} |
}} |
||
'''Harfa''' |
'''Harfa''' je [[Glazbala sa žicama|žičano glazbalo]] s tipično dvije do šest [[oktava]], sa sedam žica po oktavi. Nađene su neke vrste u [[Afrika|Africi]], [[Europa|Europi]], [[Azija|Aziji]] i [[Amerika|Americi]]. Danas se koristi po cijelom svijetu iako nije popularna poput nekih drugih žičanih instrumenata. Harfa se ubraja među najstarija i najraširenija trzalačka glazbala. Ima trokutasti okvir unutar kojega je napet niz žica nejednake dužine (što uzrokuje različite tonske visine) i različite boje (radi lakšeg razabiranja velikog broja žica pri sviranju). Da bi se omogućio što veći broj žica harfa je kasnije izrađena iz dva komada drveta, koji se spajaju na krajevima, a ovaj model je poznat kao 'angle harp'. |
||
Harfa se svira objema rukama, trzanjem žica vrhovima prstiju. Stoji na postolju na kojem je sedam pedala. Zvuk harfe je vrlo bogat i plemenit, ali nedovoljno velike snage i prodornosti, tako da najbolje dolazi do izražaja u solističkim nastupima ili solo izvedbama u [[orkestar|orkestru]]. Jedino je ''[[glisando]]m'' i brzim prijenosom preko većeg broja žica moguće probiti gušći zvuk orkestra. Vrlo se često harfa može sresti kao pratnja nekom melodijskom instrumentu ili [[pjevanje|vokalu]]. |
|||
== Povijest == |
== Povijest == |
||
[[Datoteka:Harpist_playing.jpg|lijevo|140px|mini|Harfa]] |
[[Datoteka:Harpist_playing.jpg|lijevo|140px|mini|Harfa]] |
||
Harfa je vrlo staro glazbalo i pojavljuje se u mnogim dijelovima svijeta |
Harfa je vrlo staro glazbalo i pojavljuje se već u najdaljoj prapovijesti u mnogim dijelovima svijeta. Učestalo se pojavljuje u [[egipat]]skoj, [[grčka|grčkoj]], [[židovi|židovskoj]] i [[kelti|keltskoj]] [[umjetnost]]i i [[književnost]]i, tijekom cijelog [[srednji vijek|srednjeg vijeka]]. <!-- Tu se pojavljuju razni oblici harfi iz različitih dijelova svijeta i pripada porodici žičanih instrumenata. --> Zajedničko obilježje harfi svih razdoblja njihov je okvir koji može tvoriti kut ili brid<ref name="GE">Ilustrirana enciklopedija glazbe, glavni urednik: Paul Du Noyer, str. 438, ISBN 953-6458-97-7</ref>. |
||
Današnja orkestralna harfa datira iz [[19. stoljeće|19. stoljeća]] i predstavlja složenu (i vrlo skupu) |
Današnja orkestralna harfa datira iz [[19. stoljeće|19. stoljeća]] i predstavlja složenu (i vrlo skupu) inačicu osnovne harfe. Oblik harfe koji izgleda kao luk, koristi se i danas. Pošto su žice ugođene uvijek u jednom tonu (u današnje vrijeme to je Ces-dur), proširenje opsega oduvijek je predstavljalo veliki izazov. Prije nego je izumljen pedalni sustav, intonacija se ugađala pomoću priručnih kvačica, što je bilo vrlo nespretno. Pedalni sustav izumljen je i usavršen u [[Bavarska|Bavarskoj]] i [[Francuska|Francuskoj]], a omogućuje podizanje intonacije za cijeli ili pola [[ton]]a, i to na način da se mijenja intonacija svih istoimenih tonova u svim [[oktava]]ma. |
||
== Tehnika sviranja == |
== Tehnika sviranja == |
||
Harfa se u pravilu svira svim [[prsti]]ma, osim |
Harfa se u pravilu svira svim [[prsti]]ma, osim malim prstom koji je uglavnom prekratak i slab da bi njime bilo moguće potezati žice. Većina oblika harfi zahtijeva samo korištenje ruku, dok se na nekim modelima koji imaju pedale koriste i noge. |
||
Najčešća tehnika sviranja harfe je arpeggio (tonovi i [[akord]]i nižu se vrlo brzo jedan za drugim), te |
Najčešća tehnika sviranja harfe je ''[[arpeggio]]'' (tonovi i [[akord]]i nižu se vrlo brzo jedan za drugim), te ''glisando'' (prelaženje rukama preko svih žica). Na harfi se može izvoditi jednako složena glazba kao i na [[glasovir]]u, iako se istodobno može odsvirati samo osam tonova jer se mali prsti ne koriste<ref name="GE"/>. |
||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
Redak 37: | Redak 39: | ||
== Vanjske poveznice == |
== Vanjske poveznice == |
||
{{commonscat|Harps}} |
{{commonscat|Harps}} |
||
*[http://www.harpspectrum.org/ Harp Spectrum] - Osnovne informacije o harfi |
*[http://www.harpspectrum.org/ Harp Spectrum] - Osnovne informacije o harfi |
||
*[http://www.yourharpist.com/harpworks.html Your harpist] - Informacije o harfi s punim dijagramom i dijelovi izdavača |
*[http://www.yourharpist.com/harpworks.html Your harpist] - Informacije o harfi s punim dijagramom i dijelovi izdavača |
||
[[Kategorija: Trzalački glazbeni instrumenti]] |
[[Kategorija: Trzalački glazbeni instrumenti]] |
Inačica od 2. listopada 2013. u 12:17
Klasifikacija |
---|
Žičani instrumenti |
Raspon tonova |
Srodna glazbala |
* Çeng
|
Glazbenici |
*Oona McOuat
|
Harfa je žičano glazbalo s tipično dvije do šest oktava, sa sedam žica po oktavi. Nađene su neke vrste u Africi, Europi, Aziji i Americi. Danas se koristi po cijelom svijetu iako nije popularna poput nekih drugih žičanih instrumenata. Harfa se ubraja među najstarija i najraširenija trzalačka glazbala. Ima trokutasti okvir unutar kojega je napet niz žica nejednake dužine (što uzrokuje različite tonske visine) i različite boje (radi lakšeg razabiranja velikog broja žica pri sviranju). Da bi se omogućio što veći broj žica harfa je kasnije izrađena iz dva komada drveta, koji se spajaju na krajevima, a ovaj model je poznat kao 'angle harp'.
Harfa se svira objema rukama, trzanjem žica vrhovima prstiju. Stoji na postolju na kojem je sedam pedala. Zvuk harfe je vrlo bogat i plemenit, ali nedovoljno velike snage i prodornosti, tako da najbolje dolazi do izražaja u solističkim nastupima ili solo izvedbama u orkestru. Jedino je glisandom i brzim prijenosom preko većeg broja žica moguće probiti gušći zvuk orkestra. Vrlo se često harfa može sresti kao pratnja nekom melodijskom instrumentu ili vokalu.
Povijest
Harfa je vrlo staro glazbalo i pojavljuje se već u najdaljoj prapovijesti u mnogim dijelovima svijeta. Učestalo se pojavljuje u egipatskoj, grčkoj, židovskoj i keltskoj umjetnosti i književnosti, tijekom cijelog srednjeg vijeka. Zajedničko obilježje harfi svih razdoblja njihov je okvir koji može tvoriti kut ili brid[1].
Današnja orkestralna harfa datira iz 19. stoljeća i predstavlja složenu (i vrlo skupu) inačicu osnovne harfe. Oblik harfe koji izgleda kao luk, koristi se i danas. Pošto su žice ugođene uvijek u jednom tonu (u današnje vrijeme to je Ces-dur), proširenje opsega oduvijek je predstavljalo veliki izazov. Prije nego je izumljen pedalni sustav, intonacija se ugađala pomoću priručnih kvačica, što je bilo vrlo nespretno. Pedalni sustav izumljen je i usavršen u Bavarskoj i Francuskoj, a omogućuje podizanje intonacije za cijeli ili pola tona, i to na način da se mijenja intonacija svih istoimenih tonova u svim oktavama.
Tehnika sviranja
Harfa se u pravilu svira svim prstima, osim malim prstom koji je uglavnom prekratak i slab da bi njime bilo moguće potezati žice. Većina oblika harfi zahtijeva samo korištenje ruku, dok se na nekim modelima koji imaju pedale koriste i noge.
Najčešća tehnika sviranja harfe je arpeggio (tonovi i akordi nižu se vrlo brzo jedan za drugim), te glisando (prelaženje rukama preko svih žica). Na harfi se može izvoditi jednako složena glazba kao i na glasoviru, iako se istodobno može odsvirati samo osam tonova jer se mali prsti ne koriste[1].
Izvori
- ↑ a b Ilustrirana enciklopedija glazbe, glavni urednik: Paul Du Noyer, str. 438, ISBN 953-6458-97-7
Vanjske poveznice
- Harp Spectrum - Osnovne informacije o harfi
- Your harpist - Informacije o harfi s punim dijagramom i dijelovi izdavača