Miko Tripalo: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Savka, Tripalo i Tito.gif|mini|desno|[[Savka Dabčević-Kučar]] i [[Miko Tripalo]] s [[Tito|Josipom Brozom Titom]] 1968. godine]] |
[[Datoteka:Savka, Tripalo i Tito.gif|mini|desno|[[Savka Dabčević-Kučar]] i [[Miko Tripalo]] s [[Tito|Josipom Brozom Titom]] 1968. godine]] |
||
| ⚫ | |||
'''Miko Tripalo''' ([[Sinj]], [[16. studenog]] [[1926]]. - [[Zagreb]], [[11. prosinca]] [[1995]].), [[Hrvatska|hrvatski]] političar. |
'''Miko Tripalo''' ([[Sinj]], [[16. studenog]] [[1926]]. - [[Zagreb]], [[11. prosinca]] [[1995]].), [[Hrvatska|hrvatski]] političar. |
||
Završio je Pravni fakultet. Sudjelovao je u [[drugi svjetski rat u Jugoslaviji|drugom svjetskom ratu]]. Dužnosnik je [[SKOJ|Saveza komunističke omladine Jugoslavije]] (SKOJ). Tajnik je Gradskoga komiteta SKH [[Zagreb]]a (1962.–1966.), Izvršnoga komiteta CK [[SKH]] (1966.–1969.).<ref name="Proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/49263/ Opća i nacionalna enciklopedija - Miko Tripalo]</ref> |
Završio je Pravni fakultet. Sudjelovao je u [[drugi svjetski rat u Jugoslaviji|drugom svjetskom ratu]]. Dužnosnik je [[SKOJ|Saveza komunističke omladine Jugoslavije]] (SKOJ). Tajnik je Gradskoga komiteta SKH [[Zagreb]]a (1962.–1966.), Izvršnoga komiteta CK [[SKH]] (1966.–1969.).<ref name="Proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/49263/ Opća i nacionalna enciklopedija - Miko Tripalo]</ref> |
||
Od [[1969]]. bio je član Izvršnog biroa Predsjedništva [[SKJ]] i Predsjedništva SFRJ. Jedan je od vođa [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]], zagovornik demokratizacije, te veće samostalnosti i ravnopravnosti republika.<ref name="Proleksis" /> Nakon [[Sječa Hrvatske u Karađorđevu|sjednice predsjedništva SKJ]] u Karađorđevu [[1971]]. uklonjen je s položaja,<ref name="Proleksis" /> isključen iz političkog života i umirovljen. Godine [[1990]]. je jedan od vođa [[Koalicija narodnog sporazuma|Koalicije narodnog sporazuma]], te jedan od osnivača [[Hrvatska narodna stranka|HNS]]-a. Od [[1993]]. je saborski zastupnik, a jedan je od osnivača <ref>[http://www.hho.hr/ |
Od [[1969]]. bio je član Izvršnog biroa Predsjedništva [[SKJ]] i Predsjedništva SFRJ. Jedan je od vođa [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]], zagovornik demokratizacije, te veće samostalnosti i ravnopravnosti republika.<ref name="Proleksis" /> Nakon [[Sječa Hrvatske u Karađorđevu|sjednice predsjedništva SKJ]] u Karađorđevu [[1971]]. uklonjen je s položaja,<ref name="Proleksis" /> isključen iz političkog života i umirovljen. Godine [[1990]]. je jedan od vođa [[Koalicija narodnog sporazuma|Koalicije narodnog sporazuma]], te jedan od osnivača [[Hrvatska narodna stranka|HNS]]-a. Od [[1993]]. je saborski zastupnik, a jedan je od osnivača Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava<ref>[http://www.hho.hr/ Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava]</ref> i predsjednik zaklade Otvoreno društvo - Hrvatska. |
||
Bio je jednim od prvih značajnih članova stranke [[Akcija socijaldemokrata Hrvatske|Akcije socijaldemokrata Hrvatske]]. |
Bio je jednim od prvih značajnih članova stranke [[Akcija socijaldemokrata Hrvatske|Akcije socijaldemokrata Hrvatske]]. |
||
== Životopis == |
|||
Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu 1961. U gimnazijskim danima postao je član [[SKOJ]]-a (1941.) te je bio sudionik [[NOR|antifašističke borbe]]. Nakon rata bio je predsjednik CK Narodne omladine [[SRH|Hrvatske]] i CK Narodne omladine [[SFRJ|Jugoslavije]] te poslanik u Saveznom vijeću Narodne skupštine. Od 1962. bio je sekretar Gradskoga komiteta [[SKH]] Zagreba i član Izvršnoga komiteta CK SK Hrvatske, a zatim njegov sekretar od 1966. Od 1969. bio je član Izvršnoga biroa Predsjedništva [[SKJ]], a 1970. imenovan je u komisiju za promjenu [[Ustav SFRJ|Ustava SFRJ]].<ref name="HELZMK">[http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=62342 Hrvatska enciklopedija - Ante Miko Tripalo]</ref> |
|||
Za predavača Ustavnoga prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu izabran je u svibnju 1971. [[sabor|Sabor SRH]] imenovao ga je u srpnju 1971. hrvatskim članom novouspostavljenoga [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništva SFRJ]]. Isticao je važnost uspostave i očuvanja ravnopravnosti nacija, upozoravao na opasnosti reakcionarnoga djelovanja unutar komunističke nomenklature te je poticao demokratizaciju politike. Kao jedan od vođa [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskoga proljeća]], nakon [[sječa Hrvatske u Karađorđevu|sjednice Predsjedništva SKJ u Karađorđevu]] u prosincu 1971. morao je podnijeti ostavke na sve državne i partijske funkcije. Iz Saveza komunista bio je isključen 1972. te umirovljen.<ref name="HELZMK" /> |
|||
Iznova se politički aktivirao početkom 1990. kada je, kao nestranačka osoba, ušao u [[Koalicija narodnog sporazuma|Koaliciju narodnoga sporazuma]] smatrajući ju nastavljačem ideja Hrvatskoga proljeća. U listopadu 1990. sudjelovao je u osnivanju [[Hrvatska narodna stranka|Hrvatske narodne stranke]] (HNS) i postao je član njezina Predsjedništva. Podržao je formiranje Vlade nacionalnoga jedinstva 1991. predvođene [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatskom demokratskom zajednicom]] (HDZ), no tijekom kasnijih godina bio je snažan kritičar HDZ-ova načina vladavine.<ref name="HELZMK" /> |
|||
Zauzimao se za uspostavu demokratske, socijalne i pravne države, te slobodu misli i javne riječi. Bio je zastupnik u Zastupničkom domu [[Sabor]]a 1992.–1995., jedan od suosnivača [[Hrvatski helsinški odbor|Hrvatskoga helsinškog odbora]] 1993., a iste godine postao je i predsjednik zaklade Otvoreno društvo Hrvatska. Potkraj života napustio je HNS te je osnovao [[Akcija socijaldemokrata Hrvatske|Akciju socijaldemokrata Hrvatske]].<ref name="HELZMK" /> |
|||
| ⚫ | |||
==Djela== |
==Djela== |
||
* "Bez kompromisa" (1969.), |
* "Bez kompromisa" (1969.), |
||
Inačica od 10. listopada 2013. u 23:28
Miko Tripalo (Sinj, 16. studenog 1926. - Zagreb, 11. prosinca 1995.), hrvatski političar.
Završio je Pravni fakultet. Sudjelovao je u drugom svjetskom ratu. Dužnosnik je Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ). Tajnik je Gradskoga komiteta SKH Zagreba (1962.–1966.), Izvršnoga komiteta CK SKH (1966.–1969.).[1]
Od 1969. bio je član Izvršnog biroa Predsjedništva SKJ i Predsjedništva SFRJ. Jedan je od vođa Hrvatskog proljeća, zagovornik demokratizacije, te veće samostalnosti i ravnopravnosti republika.[1] Nakon sjednice predsjedništva SKJ u Karađorđevu 1971. uklonjen je s položaja,[1] isključen iz političkog života i umirovljen. Godine 1990. je jedan od vođa Koalicije narodnog sporazuma, te jedan od osnivača HNS-a. Od 1993. je saborski zastupnik, a jedan je od osnivača Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava[2] i predsjednik zaklade Otvoreno društvo - Hrvatska.
Bio je jednim od prvih značajnih članova stranke Akcije socijaldemokrata Hrvatske.
Životopis
Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu 1961. U gimnazijskim danima postao je član SKOJ-a (1941.) te je bio sudionik antifašističke borbe. Nakon rata bio je predsjednik CK Narodne omladine Hrvatske i CK Narodne omladine Jugoslavije te poslanik u Saveznom vijeću Narodne skupštine. Od 1962. bio je sekretar Gradskoga komiteta SKH Zagreba i član Izvršnoga komiteta CK SK Hrvatske, a zatim njegov sekretar od 1966. Od 1969. bio je član Izvršnoga biroa Predsjedništva SKJ, a 1970. imenovan je u komisiju za promjenu Ustava SFRJ.[3]
Za predavača Ustavnoga prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu izabran je u svibnju 1971. Sabor SRH imenovao ga je u srpnju 1971. hrvatskim članom novouspostavljenoga Predsjedništva SFRJ. Isticao je važnost uspostave i očuvanja ravnopravnosti nacija, upozoravao na opasnosti reakcionarnoga djelovanja unutar komunističke nomenklature te je poticao demokratizaciju politike. Kao jedan od vođa Hrvatskoga proljeća, nakon sjednice Predsjedništva SKJ u Karađorđevu u prosincu 1971. morao je podnijeti ostavke na sve državne i partijske funkcije. Iz Saveza komunista bio je isključen 1972. te umirovljen.[3]
Iznova se politički aktivirao početkom 1990. kada je, kao nestranačka osoba, ušao u Koaliciju narodnoga sporazuma smatrajući ju nastavljačem ideja Hrvatskoga proljeća. U listopadu 1990. sudjelovao je u osnivanju Hrvatske narodne stranke (HNS) i postao je član njezina Predsjedništva. Podržao je formiranje Vlade nacionalnoga jedinstva 1991. predvođene Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ), no tijekom kasnijih godina bio je snažan kritičar HDZ-ova načina vladavine.[3]
Zauzimao se za uspostavu demokratske, socijalne i pravne države, te slobodu misli i javne riječi. Bio je zastupnik u Zastupničkom domu Sabora 1992.–1995., jedan od suosnivača Hrvatskoga helsinškog odbora 1993., a iste godine postao je i predsjednik zaklade Otvoreno društvo Hrvatska. Potkraj života napustio je HNS te je osnovao Akciju socijaldemokrata Hrvatske.[3]
Djela
- "Bez kompromisa" (1969.),
- "S poprišta" (1971.),
- "Hrvatsko proljeće" (1989.).
Izvori