Đuro Robotić: razlika između inačica
m NS predlošci |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 5: | Redak 5: | ||
==Karijera== |
==Karijera== |
||
Đuro Robotić radio je kao nastavnik [[matematika|matematike]] i [[fizika|fizike]] u srednjoj školi. Bio je čovjek širokog intresa i posebno zainteresiran za egzistencijalne probleme čovjeka. U tim okvirima posebna su područja njegovog interesa četvrta dimenzija i Bhagavad Gita |
Đuro Robotić radio je kao nastavnik [[matematika|matematike]] i [[fizika|fizike]] u srednjoj školi. Bio je čovjek širokog intresa i posebno zainteresiran za egzistencijalne probleme čovjeka. U tim okvirima posebna su područja njegovog interesa četvrta dimenzija i Bhagavad Gita.<br> |
||
S Gitom se upoznao još '40-ih godina i ona je odmah pobudila njegovu veliku pozornost i želju da vidi ovo djelo u cjelosti prevedeno na hrvatski jezik. Ne mogavši to naći odlučio se sam prihvatiti posla |
S Gitom se upoznao još '40-ih godina i ona je odmah pobudila njegovu veliku pozornost i želju da vidi ovo djelo u cjelosti prevedeno na hrvatski jezik. Ne mogavši to naći odlučio se sam prihvatiti posla.<br> |
||
Radio je povremeno na prijevodima nekih dijelova s [[engleski jezik|engleskog]], ali je uviđao da nedostaje pravi original s kojega bi se mogao napraviti dobar prepjev. Napokon mu se otvora i ta mogućnost kada je došao do knjige "Bhagavad Gita", čiji su autori [[Annie Besant]] i [[Bhagavan Das]]. Ta knjiga sadrži [[sanskrt|sanskrtski]] i engleski tekst, točna značenja svih riječi, uvod u sanskrtsku gramatiku i popis svih riječi koje dolaze u [[ep|epu]]. To je bio ključni polazni materijal da se napravi dobar prepjev.<br> |
Radio je povremeno na prijevodima nekih dijelova s [[engleski jezik|engleskog]], ali je uviđao da nedostaje pravi original s kojega bi se mogao napraviti dobar prepjev. Napokon mu se otvora i ta mogućnost kada je došao do knjige "Bhagavad Gita", čiji su autori [[Annie Besant]] i [[Bhagavan Das]]. Ta knjiga sadrži [[sanskrt|sanskrtski]] i engleski tekst, točna značenja svih riječi, uvod u sanskrtsku gramatiku i popis svih riječi koje dolaze u [[ep|epu]]. To je bio ključni polazni materijal da se napravi dobar prepjev.<br> |
||
Otišavši sredinom '50-ih godina u mirovinu |
Otišavši sredinom '50-ih godina u mirovinu posvetio se dugotrajnom i strpljivom poslu prevođenja. Tijekom '60-ih godina izlazila su tiskana pjevanja u samo nekoliko primjeraka za najuži krug. S vremena na vrijeme bi izašla nova popravljena verzija, a neprestano traženje pravih riječi gotovo nikad nije prestalo.<br> |
||
[[1968]]. rukopis je bio dovršen, a prvi put izdan nakon smrti autora u nakladi njegove supruge tek [[1983]]. |
[[1968]]. rukopis je bio dovršen, a prvi put izdan nakon smrti autora u nakladi njegove supruge tek [[1983]]. |
||
Inačica od 12. rujna 2014. u 13:23
Đuro Robotić (Maradik, 1900.-Zagreb, 1973.), hrvatski prevodilac, napravio je prvi prepjev Bhagavad Gite na hrvatski jezik.
Karijera
Đuro Robotić radio je kao nastavnik matematike i fizike u srednjoj školi. Bio je čovjek širokog intresa i posebno zainteresiran za egzistencijalne probleme čovjeka. U tim okvirima posebna su područja njegovog interesa četvrta dimenzija i Bhagavad Gita.
S Gitom se upoznao još '40-ih godina i ona je odmah pobudila njegovu veliku pozornost i želju da vidi ovo djelo u cjelosti prevedeno na hrvatski jezik. Ne mogavši to naći odlučio se sam prihvatiti posla.
Radio je povremeno na prijevodima nekih dijelova s engleskog, ali je uviđao da nedostaje pravi original s kojega bi se mogao napraviti dobar prepjev. Napokon mu se otvora i ta mogućnost kada je došao do knjige "Bhagavad Gita", čiji su autori Annie Besant i Bhagavan Das. Ta knjiga sadrži sanskrtski i engleski tekst, točna značenja svih riječi, uvod u sanskrtsku gramatiku i popis svih riječi koje dolaze u epu. To je bio ključni polazni materijal da se napravi dobar prepjev.
Otišavši sredinom '50-ih godina u mirovinu posvetio se dugotrajnom i strpljivom poslu prevođenja. Tijekom '60-ih godina izlazila su tiskana pjevanja u samo nekoliko primjeraka za najuži krug. S vremena na vrijeme bi izašla nova popravljena verzija, a neprestano traženje pravih riječi gotovo nikad nije prestalo.
1968. rukopis je bio dovršen, a prvi put izdan nakon smrti autora u nakladi njegove supruge tek 1983.
- Strofa iz drugog izdanja:
- Samo onaj tko sva djela,
koja čini, za Me čini-
samo onaj, koji Mene
od sveg srca obožava-
kom vrhovno Ja sam dobro,-
samo onaj koji Meni
predaje se potpunoma,-
samo tko je čist od žudnja
i nijedan stvor ne mrzi,
Meni samo taj dolazi!
Vjeruj u to, o Pandava!
(Bg 11; 55)
- Samo onaj tko sva djela,
Izvori
- Bhagavadgita - bilješka o autoru (Vladimir Robotić)