Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak: razlika između inačica
m uklonjena promjena suradnika 193.80.227.202 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Man Usk |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{zaglavlje}} |
{{zaglavlje}} |
||
[[Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|mini|'''Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak''']] |
[[Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|mini|'''Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak''']] |
||
'''Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak''' ([[Vitina]] kod [[Ljubuški|Ljubuškog]], [[1839]]. - [[1902]].), [ |
'''Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak''' ([[Vitina]] kod [[Ljubuški|Ljubuškog]], [[19. prosinca]] [[1839]]. - [[Sarajevo]], [[29. srpnja]] [[1902]].), bošnjački političar, kulturni i javni djelatnik,<ref name="proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/30006/ Kapetanović Ljubušak, Mehmed-beg], Proleksis enciklopedija</ref>, književnik i publicist. Otac [[Riza-beg Kapetanović|Rize-bega Kapetanovića]]. |
||
Završio je [[medresa|medresu]] u [[Ljubuški|Ljubuškom]] i učio je orijentalne jezike. Godine [[ |
Završio je [[medresa|medresu]] u [[Ljubuški|Ljubuškom]] i učio je orijentalne jezike. Godine [[1877]]. dolazi u [[Sarajevo]] gdje je postao načelnik općine i zastupnik u turskom parlamentu, a poslije austro-ugarskog [[Zaposjedanje BiH 1878.|zaposjedanja BiH]] postao je gradonačelnik <ref name="proleksis"/>[[1893]]. Na toj dužnosti ostaje do [[1899]]. kad se zbog bolesti povlači. |
||
Krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] po [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i susjednim krajevima bavio se sakupljanjem narodnog blaga. Objavio je nekoliko knjiga, a poznata mu je knjiga “Narodno blago” (1888.). U drugoj knjizi “Istočno blago” (1896.) sabrao je i preveo nove turske, arapske i perzijske poslovice i mudre izreke. Natpis na njegovom nišanu je s jedne strane na [[Perzijski jezik|perzijskom]], a s druge na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]], a u arapskom pismu. Natpis je ispisan krupnim talik pismom na [[perzijski jezik|perzijskom jeziku]], čiji sadržaj u prijevodu glasi: |
Krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] po [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i susjednim krajevima bavio se sakupljanjem narodnog blaga. Objavio je nekoliko knjiga, a poznata mu je knjiga “Narodno blago” (1888.). U drugoj knjizi “Istočno blago” (1896.) sabrao je i preveo nove turske, arapske i perzijske poslovice i mudre izreke. Natpis na njegovom nišanu je s jedne strane na [[Perzijski jezik|perzijskom]], a s druge na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]], a u arapskom pismu. Natpis je ispisan krupnim talik pismom na [[perzijski jezik|perzijskom jeziku]], čiji sadržaj u prijevodu glasi: |
||
Redak 11: | Redak 11: | ||
Ova vrsta dokumenta potvrđuje da se Mehmed-beg čiji je pseudonim ''Munibi'' , bavio i književnim radom i da je bio “pametan civjek”, “pjesnik, povjesničar i čovjek dobrih osobina”. |
Ova vrsta dokumenta potvrđuje da se Mehmed-beg čiji je pseudonim ''Munibi'' , bavio i književnim radom i da je bio “pametan civjek”, “pjesnik, povjesničar i čovjek dobrih osobina”. |
||
Pokrenuo je list ''Bošnjak'' u kojem je zagovarao ideologiju [[Bošnjaci|bošnjaštva]].<ref name="proleksis"/> |
|||
== Izvori == |
|||
{{izvori}} |
|||
{{GLAVNIRASPORED: Kapetanović Ljubušak, Mehmed-beg}} |
{{GLAVNIRASPORED: Kapetanović Ljubušak, Mehmed-beg}} |
Inačica od 7. siječnja 2015. u 20:53
Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak (Vitina kod Ljubuškog, 19. prosinca 1839. - Sarajevo, 29. srpnja 1902.), bošnjački političar, kulturni i javni djelatnik,[1], književnik i publicist. Otac Rize-bega Kapetanovića.
Završio je medresu u Ljubuškom i učio je orijentalne jezike. Godine 1877. dolazi u Sarajevo gdje je postao načelnik općine i zastupnik u turskom parlamentu, a poslije austro-ugarskog zaposjedanja BiH postao je gradonačelnik [1]1893. Na toj dužnosti ostaje do 1899. kad se zbog bolesti povlači.
Krajem 19. stoljeća po Bosni i Hercegovini i susjednim krajevima bavio se sakupljanjem narodnog blaga. Objavio je nekoliko knjiga, a poznata mu je knjiga “Narodno blago” (1888.). U drugoj knjizi “Istočno blago” (1896.) sabrao je i preveo nove turske, arapske i perzijske poslovice i mudre izreke. Natpis na njegovom nišanu je s jedne strane na perzijskom, a s druge na hrvatskom jeziku, a u arapskom pismu. Natpis je ispisan krupnim talik pismom na perzijskom jeziku, čiji sadržaj u prijevodu glasi:
- O uzvišeni (Bože), kada bi moj grijeh bio koliko planina Kaf,
- Ništa ne mari, jer je to naspram tvoje milosti neznana stvar.
Ova vrsta dokumenta potvrđuje da se Mehmed-beg čiji je pseudonim Munibi , bavio i književnim radom i da je bio “pametan civjek”, “pjesnik, povjesničar i čovjek dobrih osobina”. Pokrenuo je list Bošnjak u kojem je zagovarao ideologiju bošnjaštva.[1]
Izvori
- ↑ a b c Kapetanović Ljubušak, Mehmed-beg, Proleksis enciklopedija