Latinski jezik: razlika između inačica
m Uklonjena promjena suradnika 95.178.250.87, vraćeno na zadnju inačicu suradnika MaGa |
manje sređivanje, poveznice |
||
| Redak 17: | Redak 17: | ||
[[Datoteka:Calligraphy.malmesbury.bible.arp.jpg|desno|mini|200px|Biblija iz 1407. godine pisana latinskim pismom]] |
[[Datoteka:Calligraphy.malmesbury.bible.arp.jpg|desno|mini|200px|Biblija iz 1407. godine pisana latinskim pismom]] |
||
'''Latinski jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=lat lat]) je [[Izumiranje jezika|izumrli jezik]] koji spada u skupinu [[italski jezici|italskih jezika]], a javlja se kao predak svih današnjih [[romanski jezici|romanskih jezika]]. |
'''Latinski jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=lat lat]) je [[Izumiranje jezika|izumrli jezik]] koji spada u skupinu [[italski jezici|italskih jezika]], a javlja se kao predak svih današnjih [[romanski jezici|romanskih jezika]]. |
||
Izvorno se latinski govorio u pokrajni |
Izvorno se latinski govorio u pokrajni Laciju, po čemu je i dobio svoje ime. Središte pokrajine Lacija je bio Rim. |
||
Premda je sve do [[19. stoljeće|19. stoljeća]] latinski bio službeni jezik u nekim [[Europa|europskim zemljama]] s vremenom je potpuno nestao iz javnog govora, što znači da nema izvorne govornike; ali unatoč tome, zahvaljujući dugoj tradiciji [[Antika|antičke]] rimske književnosti danas se smatra važnim svjetskim jezikom. Latinski jezik koristi se od [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] i danas u [[Rimokatolička Crkva|Katoličkoj Crkvi]], svim granama suvremene [[Znanost|znanosti]], [[Kultura|kulturi]] i [[Književnost|književnosti]]. |
Premda je sve do [[19. stoljeće|19. stoljeća]] latinski bio službeni jezik u nekim [[Europa|europskim zemljama]] s vremenom je potpuno nestao iz javnog govora, što znači da nema izvorne govornike; ali unatoč tome, zahvaljujući dugoj tradiciji [[Antika|antičke]] rimske književnosti danas se smatra važnim svjetskim jezikom. Latinski jezik koristi se od [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] i danas u [[Rimokatolička Crkva|Katoličkoj Crkvi]], svim granama suvremene [[Znanost|znanosti]], [[Kultura|kulturi]] i [[Književnost|književnosti]]. |
||
| Redak 25: | Redak 25: | ||
== Razvoj latinskog jezika == |
== Razvoj latinskog jezika == |
||
Kako se od [[2. stoljeće|2. stoljeća]] rimska vlast počela širiti po čitavom [[Sredozemno more|sredozemlju]], tako je i latinski jezik izlazio iz okvira drevne [[Italija|Italije]] i prerastao u svjetski jezik. U razvoju latinskog jezika presudnu su ulogu odigrali prvi rimski [[književnici]], koji su svoj jezik [[Ratarstvo|ratara]] i [[vojnik]]a postupno, po ugledu na [[grčki jezik]], usavršavali i osposobljavali da s lakoćom i logično iskaže i najsloženiju književnu, poetsku ili [[Filozofija|filozofsku]] misao. Najstariji natpisi na latinskom jeziku potječu iz [[6. stoljeće|6. stoljeća]]. Prvi spomenik književnog latinskog jezika predstavljaju ''Zakoni dvanaest tablica'' iz [[5. stoljeće|5. stoljeća]], a posljednji je [[Justinijan]]ov ''Kodeks rimskog građanskog prava'' iz [[6. stoljeće|6. stoljeća]]. |
Kako se od [[2. stoljeće|2. stoljeća]] rimska vlast počela širiti po čitavom [[Sredozemno more|sredozemlju]], tako je i latinski jezik izlazio iz okvira drevne [[Italija|Italije]] i prerastao u svjetski jezik. U razvoju latinskog jezika presudnu su ulogu odigrali prvi rimski [[književnik|književnici]], koji su svoj jezik [[Ratarstvo|ratara]] i [[vojnik]]a postupno, po ugledu na [[grčki jezik]], usavršavali i osposobljavali da s lakoćom i logično iskaže i najsloženiju književnu, poetsku ili [[Filozofija|filozofsku]] misao. Najstariji natpisi na latinskom jeziku potječu iz [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća]]. Prvi spomenik književnog latinskog jezika predstavljaju ''Zakoni dvanaest tablica'' iz [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeća]], a posljednji je [[Justinijan]]ov ''Kodeks rimskog građanskog prava'' iz [[6. stoljeće|6. stoljeća]]. |
||
| Redak 39: | Redak 39: | ||
* [[Priscijan Cezarejski]] u ranom srednjem vijeku (500.g.) napisao je udžbenik iz latinskog jezika, koji je bio standard kroz [[srednji vijek]]. |
* [[Priscijan Cezarejski]] u ranom srednjem vijeku (500.g.) napisao je udžbenik iz latinskog jezika, koji je bio standard kroz [[srednji vijek]]. |
||
==Vanjske poveznice== |
== Vanjske poveznice == |
||
*[http://www.ethnologue.com/14/show_language.asp?code=LTN Ethnologue (14th)] |
*[http://www.ethnologue.com/14/show_language.asp?code=LTN Ethnologue (14th)] |
||
*[http://www.ethnologue.com/15/show_language.asp?code=lat Ethnologue (15th)] |
*[http://www.ethnologue.com/15/show_language.asp?code=lat Ethnologue (15th)] |
||
Inačica od 14. veljače 2015. u 10:55
| Latinski jezik | |
| lingua latina | |
| Države | Vatikan |
| Regije | Apeninski poluotok, Europa |
| Govornici | 0, pretvorio se u razne romanske jezike u 9. stoljeću |
| Rang | - |
| Razredba | indoeuropski italski |
| Službeni status | |
| Služben u | Vatikan (za službene svrhe, ne koristi se u svakodnevnom jeziku) |
| Ustanova | Opus Fundatum Latinitas |
| Jezični kôd | |
| ISO 639-1 | la |
| ISO 639-2 | lat |
| ISO 639-3 | LTN |
| Povezani članci: jezik | jezična porodica | popis jezika (po kodnim nazivima) | |
Latinski jezik (ISO 639-3: lat) je izumrli jezik koji spada u skupinu italskih jezika, a javlja se kao predak svih današnjih romanskih jezika. Izvorno se latinski govorio u pokrajni Laciju, po čemu je i dobio svoje ime. Središte pokrajine Lacija je bio Rim.
Premda je sve do 19. stoljeća latinski bio službeni jezik u nekim europskim zemljama s vremenom je potpuno nestao iz javnog govora, što znači da nema izvorne govornike; ali unatoč tome, zahvaljujući dugoj tradiciji antičke rimske književnosti danas se smatra važnim svjetskim jezikom. Latinski jezik koristi se od srednjeg vijeka i danas u Katoličkoj Crkvi, svim granama suvremene znanosti, kulturi i književnosti. Latinski je jezik najdublje od svih svjetskih jezika utjecao na druge jezike, čak više i od grčkoga, koji u Europi poslije antike, osobito u Zapadnoj Europi, nije ni po intenzitetu, ni po trajanju imao takav izravan utjecaj.
Razvoj latinskog jezika
Kako se od 2. stoljeća rimska vlast počela širiti po čitavom sredozemlju, tako je i latinski jezik izlazio iz okvira drevne Italije i prerastao u svjetski jezik. U razvoju latinskog jezika presudnu su ulogu odigrali prvi rimski književnici, koji su svoj jezik ratara i vojnika postupno, po ugledu na grčki jezik, usavršavali i osposobljavali da s lakoćom i logično iskaže i najsloženiju književnu, poetsku ili filozofsku misao. Najstariji natpisi na latinskom jeziku potječu iz 6. stoljeća. Prvi spomenik književnog latinskog jezika predstavljaju Zakoni dvanaest tablica iz 5. stoljeća, a posljednji je Justinijanov Kodeks rimskog građanskog prava iz 6. stoljeća.
Latinski jezik na području Hrvatske
Latinski jezik je u mnogočemu odredio kulturološki smjer Hrvatske povijesti. Latinskim jezikom napisani su gotovo svi hrvatski povijesni državno-pravni dokumenti, listine i spomenici na kojima se temelji neprekinuta državnost Hrvatske od 9. stoljeća do danas. Latinskim jezikom Hrvati su se često uspješno suprostavljali dugotrajnim nasrtajima germanizacije i mađarizacije.
Vidi još
- gramatika latinskog jezika
- pravopis latinskog jezika
- Priscijan Cezarejski u ranom srednjem vijeku (500.g.) napisao je udžbenik iz latinskog jezika, koji je bio standard kroz srednji vijek.
Vanjske poveznice
- Ethnologue (14th)
- Ethnologue (15th)
- Ethnologue (16th)
- la.wikipedia.org - Wikipedija na latinskom jeziku
