Vučedolska golubica: razlika između inačica
m uklonjena promjena suradnika 93.143.213.193 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika GregorB |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:ZGvucdove.jpg|mini|desno|200px|Vučedolska golubica]] |
[[Datoteka:ZGvucdove.jpg|mini|desno|200px|Vučedolska golubica]] |
||
'''Vučedolska golubica''' je najpoznatija keramička posuda s [[arheologija|arheoloških]] iskopina na [[Vučedol]]u. Modelirana u obliku golubice, postala je jedan od najprepoznatljivijih simbola grada [[Vukovar]]a, u čijoj se blizini nalazi Vučedol. Imala je kultnu namjenu kao kadionica. Tamne je boje, ukrašena bijelim ukrasima (mašnice, ogrlica, niz valovitih i cik-cak crta na krilima) u urezanom ukrasu i ornamentu nastalom žigosanim ubadanjem. |
'''Vučedolska golubica''' je najpoznatija keramička posuda s [[arheologija|arheoloških]] iskopina na [[Vučedol]]u. Modelirana u obliku golubice, postala je jedan od najprepoznatljivijih simbola grada [[Vukovar]]a, u čijoj se blizini nalazi [[Vučedol]]. Imala je kultnu namjenu kao kadionica. Tamne je boje, ukrašena bijelim ukrasima (mašnice, ogrlica, niz valovitih i cik-cak crta na krilima) u urezanom ukrasu i ornamentu nastalom žigosanim ubadanjem. |
||
Iako je prozvana [[golub]]ica, arheolozi smatraju da se zapravo radi o ptici [[jarebica|jarebici]]. Nastala je između 2800. i 2400. g. pr. Kr., a nađena je 1938. godine.<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=8694 Vučedolska "golubica" kao posuda]</ref> Trenutno se nalazi u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Služila je kao kadionica i jedinstveni je primjerak (danas služi kao povijesni materijalni izvor). |
Iako je prozvana [[golub]]ica, arheolozi smatraju da se zapravo radi o ptici [[jarebica|jarebici]]. Nastala je između 2800. i 2400. g. pr. Kr., a nađena je 1938. godine.<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=8694 Vučedolska "golubica" kao posuda]</ref> Trenutno se nalazi u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Služila je kao kadionica i jedinstveni je primjerak (danas služi kao povijesni materijalni izvor). |
||
[[Vučedol]] kraj [[Vukovar]]a značajno je prapovijesno nalazište (»dunavska Troja«), po kojem je nazvana [[vučedolska kultura]], koja obuhvaća širi kulturni kompleks od Karpata do istočnih Alpa i Dinare. Drži se da je nastala dolaskom indoeuropskih doseljenika oko 3000. pr. Kr. i trajala do približno 2200. pr. Kr. Obilježja su te kulture novi metalurški postupci, iznimno vješti keramičari, a prema nekim istraživačima imali su i kalendar zabilježen na keramičkim posudama.<ref>Hrvatska: zemlja i ljudi - [http://croatia.eu/article.php?lang=1&id=18 Prapovijest]</ref> |
|||
== Vidi još == |
== Vidi još == |
||
| Redak 10: | Redak 12: | ||
{{izvori}} |
{{izvori}} |
||
{{Mrva-pov}} |
|||
[[Kategorija:Arheološki artefakti u Hrvatskoj]] |
[[Kategorija:Arheološki artefakti u Hrvatskoj]] |
||
[[Kategorija:Skulpture]] |
[[Kategorija:Skulpture]] |
||
Inačica od 22. ožujka 2015. u 16:55
Vučedolska golubica je najpoznatija keramička posuda s arheoloških iskopina na Vučedolu. Modelirana u obliku golubice, postala je jedan od najprepoznatljivijih simbola grada Vukovara, u čijoj se blizini nalazi Vučedol. Imala je kultnu namjenu kao kadionica. Tamne je boje, ukrašena bijelim ukrasima (mašnice, ogrlica, niz valovitih i cik-cak crta na krilima) u urezanom ukrasu i ornamentu nastalom žigosanim ubadanjem.
Iako je prozvana golubica, arheolozi smatraju da se zapravo radi o ptici jarebici. Nastala je između 2800. i 2400. g. pr. Kr., a nađena je 1938. godine.[1] Trenutno se nalazi u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Služila je kao kadionica i jedinstveni je primjerak (danas služi kao povijesni materijalni izvor).
Vučedol kraj Vukovara značajno je prapovijesno nalazište (»dunavska Troja«), po kojem je nazvana vučedolska kultura, koja obuhvaća širi kulturni kompleks od Karpata do istočnih Alpa i Dinare. Drži se da je nastala dolaskom indoeuropskih doseljenika oko 3000. pr. Kr. i trajala do približno 2200. pr. Kr. Obilježja su te kulture novi metalurški postupci, iznimno vješti keramičari, a prema nekim istraživačima imali su i kalendar zabilježen na keramičkim posudama.[2]
Vidi još
Izvori
- ↑ Vučedolska "golubica" kao posuda
- ↑ Hrvatska: zemlja i ljudi - Prapovijest