Sankt Pölten: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 7: | Redak 7: | ||
Već u [[neolit]]u nastaju prva naselja na mjestu današnjeg Sv. Hipolita. U rimsko doba postoji grad Aelija Ketijum (lat. ''Aelia Cetium'') koji se broji u glavna naselja rimske provincije Norik. Propadanjem rimskog carstva i Aelija Ketijum gubi svoje značenje i dalje se ne nalazi u pisanim izvorima. Tek 799. godine spominje se naselje Trajsma. |
Već u [[neolit]]u nastaju prva naselja na mjestu današnjeg Sv. Hipolita. U rimsko doba postoji grad Aelija Ketijum (lat. ''Aelia Cetium'') koji se broji u glavna naselja rimske provincije Norik. Propadanjem rimskog carstva i Aelija Ketijum gubi svoje značenje i dalje se ne nalazi u pisanim izvorima. Tek 799. godine spominje se naselje Trajsma. |
||
Oko 771. godine osnovan je [[Benediktinci|benediktinski]] samostan posvećen Svetom Ipolitu, po kojim je kasnije i naselje dobilo ime. Godine 1050. naselje |
Oko 771. godine osnovan je [[Benediktinci|benediktinski]] samostan posvećen Svetom Ipolitu, po kojim je kasnije i naselje dobilo ime. Godine 1050. naselje dobiva pravo trgovišta, oko 1159. godine i pravo grada. U [[13. stoljeće|13. stoljeću]] grad se širi i dobiva bedeme. Ugarski kralj [[Matija Korvin]] zauzima grad koji mu služi kao jedno od glavnih uporišta za svoju kratku vladavinu nad Austrijom. Nakon što su [[Habsburška monarhija|Habsburgovci]] obnovili svoju vladavinu u Austriji, Sv. Hipolitu se ponovo daju gradska prava pri čemu dobiva veće povlastice. |
||
U doba ratova |
U doba ratova s [[Osmansko carstvo|Osmanlijama]] gradski bedemi Sv. Hipolita uspešno odbijaju turske napade 1529. i 1683. godine. Poslije 1560. godine, s reformacijom, glavni dio stanovnika postaje [[protestanti|protestantske]] vjeroispovijedi. Nakon 1573. godine slijedi protureformacija i rimokatolička obnova završena je oko 1623. godine. U [[17. stoljeće|17.]] i [[18. stoljeće|18. stoljeću]] grad doživljava barokni procvat i dobiva svoj povijesni izgled. [[Napoleon]] zauzima 1805. godine Sv. Hipolit i francuski vojnici ostaju u gradu sljedeće tri godine. |
||
S gradnjom zapadne željeznice (''Westbahn'') 1858. godine Sveti Hipolit polako se razvijao u industrijski grad. Poslije 1903. godine nastaju prva velika poduzeća. Grad postaje veći i 1922. godine postaje tzv. statutarni grad, tj. sa zasebnim gradskim pravom. U [[drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] skoro polovica grada bila je uništena. Obnova grada završena je 1955., a 1972. godine Sveti Hipolit je prešao granicu od 50.000 stanovnika. |
|||
== Politika == |
== Politika == |
||
Gradonačelnik je Matthias Stadler ( |
Gradonačelnik je Matthias Stadler (SPÖ). |
||
[[Kategorija:Gradovi u Austriji]] |
[[Kategorija:Gradovi u Austriji]] |
Inačica od 9. travnja 2015. u 11:14
Sveti Hipolit[nedostaje izvor] (Sankt Pölten) je grad u Austriji i glavni grad Donje Austrije. U gradu živi 51.548 stanovnika.
Povijest
Već u neolitu nastaju prva naselja na mjestu današnjeg Sv. Hipolita. U rimsko doba postoji grad Aelija Ketijum (lat. Aelia Cetium) koji se broji u glavna naselja rimske provincije Norik. Propadanjem rimskog carstva i Aelija Ketijum gubi svoje značenje i dalje se ne nalazi u pisanim izvorima. Tek 799. godine spominje se naselje Trajsma.
Oko 771. godine osnovan je benediktinski samostan posvećen Svetom Ipolitu, po kojim je kasnije i naselje dobilo ime. Godine 1050. naselje dobiva pravo trgovišta, oko 1159. godine i pravo grada. U 13. stoljeću grad se širi i dobiva bedeme. Ugarski kralj Matija Korvin zauzima grad koji mu služi kao jedno od glavnih uporišta za svoju kratku vladavinu nad Austrijom. Nakon što su Habsburgovci obnovili svoju vladavinu u Austriji, Sv. Hipolitu se ponovo daju gradska prava pri čemu dobiva veće povlastice.
U doba ratova s Osmanlijama gradski bedemi Sv. Hipolita uspešno odbijaju turske napade 1529. i 1683. godine. Poslije 1560. godine, s reformacijom, glavni dio stanovnika postaje protestantske vjeroispovijedi. Nakon 1573. godine slijedi protureformacija i rimokatolička obnova završena je oko 1623. godine. U 17. i 18. stoljeću grad doživljava barokni procvat i dobiva svoj povijesni izgled. Napoleon zauzima 1805. godine Sv. Hipolit i francuski vojnici ostaju u gradu sljedeće tri godine.
S gradnjom zapadne željeznice (Westbahn) 1858. godine Sveti Hipolit polako se razvijao u industrijski grad. Poslije 1903. godine nastaju prva velika poduzeća. Grad postaje veći i 1922. godine postaje tzv. statutarni grad, tj. sa zasebnim gradskim pravom. U Drugom svjetskom ratu skoro polovica grada bila je uništena. Obnova grada završena je 1955., a 1972. godine Sveti Hipolit je prešao granicu od 50.000 stanovnika.
Politika
Gradonačelnik je Matthias Stadler (SPÖ).