Robert I., kralj Francuske: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
sitno
Redak 17: Redak 17:
| datum smrti = [[5. lipnja]] [[923]].
| datum smrti = [[5. lipnja]] [[923]].
}}
}}
'''Robert I.''' ([[15. kolovoza]] [[866.]] - [[15. lipnja]] [[923.]]) je bio francuski vojvoda i francuski protukralj. Povjesnim revizionizmom Robert I. je proglašen kraljem [[Francuska|Francuske]] između [[922.]] i [[923.]] godine iako je bio pobunjenik koji za svog života nije oborio legalnu vladu to jest kralja. Prije njegovo nasljedstvo u kraljevstvu bio je grof od Poitiersa, grof od Pariza i markiz od [[Neustrija|Neustrije]] i Orleansa.
'''Robert I.''' ([[15. kolovoza]] [[866.]] - [[15. lipnja]] [[923.]]) je bio francuski vojvoda i francuski protukralj. Povjesnim je revizionizmom Robert I. proglašen kraljem [[Francuska|Francuske]] između [[922.]] i [[923.]] godine iako je bio pobunjenik koji za svoga života nije oborio legalnu vladu to jest kralja. Prije njegovo nasljedstvo u kraljevstvu bio je grof od Poitiersa, grof od Pariza i markiz od [[Neustrija|Neustrije]] i Orleansa.


== Životopis ==
== Životopis ==
Robert je bio brat francuskog kralja [[Odo, kralj Francuske|Ode]] (i [[Adelajda od Toursa|Adelajde od Toursa]]) koji je vladao u doba maloljetstva [[Karlo III., kralj Francuske|Karla III.]] Nakon smrti [[Odo, kralj Francuske|Ode]] [[898.]] godine francuski plemići su za vladara izabrali Karla, ali on je po dogovoru morao ostaviti Robertu sve titule i posjede koje je on tada imao. Nakon tog političkog dogovora mir između kralja i najjačeg feudalnog gospodara je trajao do [[921.]] godine kada se među francuskim feudalcima stvara zavjera zbog navodnog favoritizma prema svom miljeniku imena Hagano. Službeni razlog za pobunu je bila Karlova odluka da oduzme dvorac kćerki od [[Karlo II., francuski kralj|Karla II.]] kako bi ga dao miljeniku. Pobunjenici su za svog kralja proglasili Roberta i s svojom vojskom su krenuli u napad [[922.]] godine. [[Karlo III., kralj Francuske|Karlo III.]] se povukao prema sjeveru pokušavajući organizirati svoje snage tako da je vojska Roberta osvojila [[Reims]] gdje se on i okrunio za kralja Francuske (''rex Francorum'') [[29. lipnja]] [[922.]] godine. [[Karlo III., kralj Francuske|Karla III.]] je tek sljedeće godine s vjernom vojskom krenuo u napad. U odlučujućoj bitci kod mjesta [[Soissons]] [[15. lipnja]] [[923.]] godine Robert I. je poginuo, ali njegova vojska je ostvarila pobjedu i zarobila kralja. Bez obzira na to da Robert nije vladao niti jedan dan njegova dinastije će na kraju ipak preuzeti vlast. Nakon njegove smrti pobjednici su za novog kralja proglasili njegovog zeta [[Rudolf, kralj Francuske|Rudolfa]] nakon čije smrti vlast će se vratiti u ruke potomaka [[Karlo III., kralj Francuske||Karla III.]] koji će na kraju ipak biti zbačeni s vlasti od strane Robertovog unuka Huge Capeta koji će osnovati novu vladajuću dinastiju.
Robert je bio brat francuskog kralja [[Odo, kralj Francuske|Ode]] (i [[Adelajda od Toursa|Adelajde od Toursa]]) koji je vladao u doba maloljetstva [[Karlo III., kralj Francuske|Karla III.]] Nakon smrti [[Odo, kralj Francuske|Ode]] [[898.]] godine francuski su plemići za vladara izabrali Karla, ali on je po dogovoru morao ostaviti Robertu sve titule i posjede koje je tada imao. Nakon tog političkoga dogovora mir između kralja i najjačeg feudalnoga gospodara je trajao do [[921.]] godine kada se među francuskim feudalcima stvara urota zbog navodnoga favoritizma prema svome miljeniku imena Hagano. Službeni je razlog za pobunu bila Karlova odluka da oduzme dvorac kćerki od [[Karlo II., francuski kralj|Karla II.]] kako bi ga dao miljeniku. Pobunjenici su za svoga kralja proglasili Roberta i sa svojom vojskom su krenuli u napad [[922.]] godine. [[Karlo III., kralj Francuske|Karlo III.]] se povukao prema sjeveru pokušavajući organizirati svoje snage tako da je vojska Roberta osvojila [[Reims]] gdje se on i okrunio za kralja Francuske (''rex Francorum'') [[29. lipnja]] [[922.]] godine. [[Karlo III., kralj Francuske|Karla III.]] je tek sljedeće godine s vjernom vojskom krenuo u napad. U odlučujućoj bitci kod mjesta [[Soissons]] [[15. lipnja]] [[923.]] godine Robert I. je poginuo, ali njegova je vojska ostvarila pobjedu i zarobila kralja. Bez obzira na to da Robert nije vladao niti jedan dan njegova dinastija će na kraju ipak preuzeti vlast. Nakon njegove smrti pobjednici su za novoga kralja proglasili njegovoga zeta [[Rudolf, kralj Francuske|Rudolfa]] nakon čije će se smrti vlast vratiti u ruke potomaka [[Karlo III., kralj Francuske|Karla III.]] koji će na kraju pak biti zbačeni s vlasti od strane Robertova unuka Huge Capeta koji će osnovati novu vladajuću dinastiju.


== Obitelj ==
== Obitelj ==
Robertova prva žena je bila Aelis.<ref>Anali Flodoarda od Reimsa, 916-966, ur. & trans. Steven Fanning: Bernard S. Bachrach (New York, Ontario, Can: Sveučilište u Torontu Press, 2011), str. 92</ref> Od nje je imao kćer:
Robertova je prva žena bila Aelis.<ref>Anali Flodoarda od Reimsa, 916-966, ur. & trans. Steven Fanning: Bernard S. Bachrach (New York, Ontario, Can: Sveučilište u Torontu Press, 2011), str. 92</ref> Od nje je imao kćer:
* Adela (otpr. [[ 887.]] - ožujak [[931.]])
* Adela (otpr. [[ 887.]] - ožujak [[931.]])



Inačica od 11. svibnja 2015. u 15:03

Robert I.
Imaginarni prikaz Roberta I.
kralj Francuske
Vladavina (29. lipnja 922. - 15. lipnja 923.)
Krunidba 29. lipnja 922., Reims
Prethodnik Karlo III., kralj Francuske
Nasljednik Rudolf, kralj Francuske
Supruge Aelis
Beatrica Vermandoiska
Djeca Ema Francuska
Hugo Veliki
Dinastija Robertijanci
Otac Odo, kralj Francuske
Majka Adelajda od Toursa
Rođenje 15. kolovoza 866.
Smrt 5. lipnja 923.

Robert I. (15. kolovoza 866. - 15. lipnja 923.) je bio francuski vojvoda i francuski protukralj. Povjesnim je revizionizmom Robert I. proglašen kraljem Francuske između 922. i 923. godine iako je bio pobunjenik koji za svoga života nije oborio legalnu vladu to jest kralja. Prije njegovo nasljedstvo u kraljevstvu bio je grof od Poitiersa, grof od Pariza i markiz od Neustrije i Orleansa.

Životopis

Robert je bio brat francuskog kralja Ode (i Adelajde od Toursa) koji je vladao u doba maloljetstva Karla III. Nakon smrti Ode 898. godine francuski su plemići za vladara izabrali Karla, ali on je po dogovoru morao ostaviti Robertu sve titule i posjede koje je tada imao. Nakon tog političkoga dogovora mir između kralja i najjačeg feudalnoga gospodara je trajao do 921. godine kada se među francuskim feudalcima stvara urota zbog navodnoga favoritizma prema svome miljeniku imena Hagano. Službeni je razlog za pobunu bila Karlova odluka da oduzme dvorac kćerki od Karla II. kako bi ga dao miljeniku. Pobunjenici su za svoga kralja proglasili Roberta i sa svojom vojskom su krenuli u napad 922. godine. Karlo III. se povukao prema sjeveru pokušavajući organizirati svoje snage tako da je vojska Roberta osvojila Reims gdje se on i okrunio za kralja Francuske (rex Francorum) 29. lipnja 922. godine. Karla III. je tek sljedeće godine s vjernom vojskom krenuo u napad. U odlučujućoj bitci kod mjesta Soissons 15. lipnja 923. godine Robert I. je poginuo, ali njegova je vojska ostvarila pobjedu i zarobila kralja. Bez obzira na to da Robert nije vladao niti jedan dan njegova dinastija će na kraju ipak preuzeti vlast. Nakon njegove smrti pobjednici su za novoga kralja proglasili njegovoga zeta Rudolfa nakon čije će se smrti vlast vratiti u ruke potomaka Karla III. koji će na kraju pak biti zbačeni s vlasti od strane Robertova unuka Huge Capeta koji će osnovati novu vladajuću dinastiju.

Obitelj

Robertova je prva žena bila Aelis.[1] Od nje je imao kćer:

Robert se oko 890. godine oženio Beatricom Vermandoiskom. S njom je imao dvoje djece:

Izvori

  1. Anali Flodoarda od Reimsa, 916-966, ur. & trans. Steven Fanning: Bernard S. Bachrach (New York, Ontario, Can: Sveučilište u Torontu Press, 2011), str. 92