Krnjići

Krnjići
Entitet	Republika Srpska
Općina/Grad	Srebrenica

Krnjići su naselje u općini Srebrenica, entitet Republika Srpska,država Bosna i Hercegovina.Seosko naselje Krnjići nalazi se u jugoistočnom dijelu općine Srebrenica. Od grada Srebrenice, s kojom je povezana regionalnim putem (do Kragljivode), a zatim makadamskim putem preko Tokoljaka do Krnjića, udaljeno je oko 30,4 km. Naselje je smještena u lijevom dijelu slivu Kolarske rijeke koja je desna pritoka Bujakovića rijeke. Naselje se nalazi na oko 700 metara nadmorske visine, na jugozapadnim padinama brda Heljen (Eljen). Naselje je zbijenog tipa ispada u grupu brdsko-planinskih naselja.Površina katastarske općine Krnjići iznosi oko 3,3 km2 , a od te površine 46,4% pripada privatnom sektoru. Poljoprivredno zemljište čini 58,7%, a obradiva 36,8% od ukupne površine katastarske općine.

Povijest

Nemamo pouzdanih povijesnih podataka o nastanjenosti ovog područja iz vremena prije 1879. U Opširnom popisu Bosanskog sandžaka iz 1604, godine spominje se selo Krnjin - nahija Osat, u žive 23 nemuslimana s baštinama i čiftom.

Stanovništvo

• Popis stanovništva 1879. godine. Prema ovom popisu stanovništva BiH iz vremena austrougarske uprave u naselju Krnjići bilo je prisutno 161 stanovnika (76 osoba muškog spola), svi srpske nacionalnosti. U naselju su bile 22 kuće, ukupno 30 stanova, u kojima je živjelo 7,6 osoba po kući, odnosno 5,6 osoba po jednom stanu.
• Popis stanovništva 1885. godine. U međupopisnom periodu od 1879. do 1885. godine zabilježen je rast ukupnog prisutnog stanovništva naselja Krnjići. Prisutno je bilo 205 stanovnika (91 osoba muškog spola), što je za 22,8% više u odnosu na 1879. godinu. Stanovništvo je, kao i ranije, pripadalo istočnoj kršćanskoj herezi. U naselju je bilo 27 kuća, ukupno 23 stana, u kojima je živjelo prosječno 7,6 osoba, odnosno 8,9 osoba po jednom stanu. S obzirom na bračno stanje stanovništva struktura je bila sljedeća: neoženjeni (neudate) - 103 osobe„ oženjeni (udate)- 80 osoba i udovaca/ica - 22 osobe. U socio-ekonomskom pogledu struktura stanovništva je bila sljedeća: kmetovi - 47 osoba, pomoćni radnici (nadničari i sluge) 2 osobe, svećenici 3 osobe izdržavano stanovništvo (ostale žene i djeca) 153 osobe.
• Popis stanovništva 1895 godine. U ovom, trećem austrougarskom popisu stanovništva BiH, zabilježena je neznatna negativna promjena ukupnog prisutnog stanovništva naselja Krnjići Bila su prisutna 204 stanovnika (85 osoba muškog je za 0,5% manje u odnosu na 1885. godinu. U bile 23 kuće, sve nastanjene, u kojima su živjela 23 domaćinstva - prosječne veličine 8,9 članova. S obzirom na socio-ekonomski status struktura stanovništva bila je sljedeća: slobodni seljaci - 5 domaćinstava s ukupno 53 člana, kmetovi - 11 domaćinstava s ukupno 71. članom, slobodni seljaci (ujedno i kmetovi) 7 domaćinstava s ukupno 74 člana, ostalo poljoprivredno stanovništvo 4 osobe. Svi stanovnici ovog naselja, osim 2 osobe, pripadali su poljoprivrednom stanovništvu.
• Popis stanovništva 1910. godine. U ovom, posljednjem popisu stanovništva BiH iz vremena austrougarske vlasti, zabilježena je stagnacija u ukupnom kretanju stanovništva naselja Krnjići. Prisutna su bila 204 stanovnika (99 osoba muškog spola), svi srpske nacionalnosti. U naselju su bile 44 kuće, 18 kuća nenastanjeno, u kojima je živjelo 26 domaćinstava,prosječne veličine 7,8 članova.
• Popis stanovništva 1921. godine.Prema ovom,prvom popisu stanovništva BiH u tzv. Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, u naselju Krnjići prisutno je bilo 157 stanovnika (82 osobe muškog spola), što je za 23,0% manje u odnosu na 1910. godinu. U naselju je bilo 26 domaćinstava, prosječne veličine 6,0 članova.
• Popis stanovništva 1948. godine.Prema ovom, prvom popisu stanovništva BiH u socijalističkoj Jugoslaviji, u naselju Krnjići živjelo je 226 stanovnika (113 osoba muškog spola), što je za 43,9% više u odnosu na 1921. godinu. U naselju su bila 23 domaćinstva koja su brojala prosječno 9,8 članova.
• Popis stanovništva 1953. godine. U međupopisnom periodu od 1948. do 1953. godine zabilježena je pozitivna promjena u kretanju ukupnog stanovništva naselja Krnjići. U naselju je živjelo je 245 stanovnika (118 osoba muškog spola), što je za 8,4% više u odnosu na 1948. godinu, kao i 26 domaćinstava - prosječne veličine 9,4 člana.
• Popis stanovništva 1961. godine. Rast ukupnog stanovništva Krnjića, iako neznatan, nastavio se i u međupopisnom periodu od 1953. do 1961. godine. U naselju je živjelo 247 stanovnika (124 osobe muškog spola), što je za 0,8% više u odnosu na 1953. g(odinu, kao i 40 domaćinstava - prosječne veličine 6,2 člana .Većina stanovništva ovog naselja bila je srpske nacionalnosti 244 osobe, a neznatno bilo je Crnogoraca - 2 osobe i Hrvata -1 osoba.
• Popis stanovništva 1971. godine. U međupopisnom periodu od 1961. do 1971. godine zabilježena je pozitivna promjena u kretanju ukupnog stanovništva naselja Krnjići. U naselju je živjelo ukupno 279 stanovnika (138 osoba muškog spola), što je za 13,0% više u odnosu na 1961.godinu, koji su bili uglavnom srpske nacionalnosti - 275 osoba, a neznatan broj stanovnika bio je i bošnjačke nacionalnosti 4 osobe. U Krnjićima je bilo 49 kuća (stanova) u kojima je živjelo 49 domaćinstava, prosječne veličine 5,7 članova.
• Popis stanovništva 1981. U međupopisnom periodu od 1971. do 1981. godine zabilježena je značajna negativna promjena u ukupnog stanovništva naselja Krnjići. U naselju su živjela 193 stanovnika (96 osoba muškog spola), što jeza 30,8 % manje u odnosu na 1971. godinu, među kojima najveći broj Srba 189 osoba i neznatan broj Bošnjaka 4 osobe. U Krnjićima je bilo ukupno 55 kuća (stanova) u kojima je živjelo 39 domaćinstava, prosječne veličine 5,0 članova.
• Popis stanovništita 1991. godine. Negativan trend u ukupnom kretanju stanovništva naselja Krnjići nastavio se i u međupopisnorn .periodu od 1981. do 1991. godine. U naselju su živjela 124 stanovnika (61 osoba muškog spola), što je za 35,8% manje u odnosu na 1981. godinu. Većinsko stanovništvo bili su Srbi - 113 osoba, a manji dio stanovništva ovog naselja pripadao je Bošnjacima - 11 osoba. U Krnjićima je bilo 38 kuća (stanova) u kojima su živjela 34 domaćinstva, prosječne veličine 3, 7 članova. I ovo naselje, kao i ostala naselja u općini Srebrenica s većinskim srpskim stanovništvom, pripada emigracijskom tipu. Promjena u kretanju ukupnog stanovništva naselja Krnjići u periodu od 1879. do 1991. godine bila je negativna, odnosno od 1879. do 1991. godine stanovništvo ovog naselja se smanjilo za 25,7%. U periodu od 1948. do 1991. godine stanovništvo ovog naselja smanjilo se za 45,1%. Na negativan trend općeg kretanja stanovništva Krnjića utjecalo je iseljavanje mlađih i obrazovanijih osoba, prije svega na područje današnje uže Srbije. U periodu od 1895. do 1991. godine broj domaćinstava se povećao za 47,8%, a prosječna veličina domaćinstava smanjila se sa 8,9 članova (1895. g.) na 3,7 članova (1991. g.). Broj kuća (stanova) od 1879. do 1991. godine povećao se 1,7 puta.
• Prema preliminarnim podacima Popisa stanovništva u BiH 2013 godine u naselju Krnjići je popisano 63 osobe ,13 domaćinstava i 13 stanova.

Obitelji i prezimena

Na području naselja Krrijići živjelo je 15 familija; 12 srpskih i 3 bošnjačke, koje su bile raspoređene u 34 domaćinstva (3 samačka) koja su ukupno imala 124 člana. Bošnjačke familije su: Čivići, Harbaš i Smajlovići. Ovo su bili prosvjetni radnici u centralnoj osnovnoj školi u Krnjićima.

-Čivići-samo porijeklom su iz Čivića, zaselak Tokoljaka. Bilo je obiteljsko, četveročlano, domaćinstvo. Ova obitelj se danas nastanila se u Brčko Distriktu BiH, naselje Ograđenovac.

-Harbaš - porijeklom su iz Velike Daljegošte. Bilo je samo jedno obiteljsko, četveročlano, domaćinstvo. U toku zločina genocida ubijen je nosilac ovog domaćinstva, Vejsil, rođen 1960. godine, a iza njega je ostala udovica i troje malodobne djece, prosječne starosti 5,7 godina. Preživjeli iz ove porodice nastanili su se u općini Hadžići. -Smajlovići - porijeklom su iz Tokoljaka. Bilo je jedno obiteljsko, tročlano, domaćinstvo. U toku zločina genocida ubijen je nosilac ovog domaćinstva, lbrahim, rođen 1959. godine, a iza njega je ostala udovica s dvoje djece siročadi, prosječne starosti 5,5 godina. Preživjeli iz ove porodice nastanili su se u općini Tuzla.

Na području naselja Krnjići živjelo je 12 srpskih obitelji koje su bile raspoređene u 31. domaćinstvu (3 samačka) koja su ukupno imala 113 članova. To su sljedeće obitelji: Arsenovići, Blažići, Jevtići, Jovanovići, Mićići, Parače, Petrovići, Sekulići, Simići, Trimanovići, Vladići i Vujići.

-Arsenovići - bila su 4 obiteljska domaćinstva koja su ukupno imala 13 članova.

-Blažići - bilo je jedno obiteljsko, šesteročlana, domaćinstvo.

-Jevtići- bilo je jedno obiteljsko, dvočlano, domaćinstvo; majka i kćerka. -Jovanovići - bilo je 9 domaćinstava, jedno samačka, koja su ukupno imala 32 člana. -Mićići - porijeklom su iz Pribojevića, a bilo je jedno obiteljsko , dvočlano, domaćinstvo; stariji supružnici. -Parače - bilo je jedno samačko domaćinstvo, vrlo stara osoba muškog spola. -Petrovići - bila su 3 porodična domaćinstva koja su imala ukupno 12 članova. -Sekulići - bilo je jedno samačka domaćinstvo, starija osoba ženskog spola. -Simići - bilo je 5 obiteljskih domaćinstava koja su imala ukupno 24 člana. -Trimanovići - bilo je jedno obiteljsko, tročlano,domaćinstvo. -Vladići - bila su 3 obiteljska domaćinstva koja su imala ukupno 11 članova. -Vujići - bilo je jedno prošireno obiteljsko, šesteročlano,domaćinstvo. Do 2006. godine u ovo naselje vratile su se 3 osobe iz ove porodice.

izvori

• Stanovništvo i naselja opštine Srebrenica.Alija Suljić,prof
• Preliminarni rezultati popisa stanovništva u BiH 2013 godine.