Bojna za specijalna djelovanja: razlika između inačica
prestala postojati |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 4: | Redak 4: | ||
|opis slike= |
|opis slike= |
||
|osnovana datum=8. rujna 2000. |
|osnovana datum=8. rujna 2000. |
||
|ukinuta datum=prosinac |
|ukinuta datum=prosinac 2014. |
||
|period= |
|period= |
||
|država= |
|država= |
Inačica od 11. kolovoza 2015. u 17:53
Bojna za specijalna djelovanja | |
---|---|
Aktivna | 8. rujna 2000. – prosinac 2014. |
Grana | pristožerna postrojba GS OS RH |
Vrsta | postrojba za specijalne operacije |
Veličina | 300 pripadnika |
Sjedište | Vojarna "Drgomalj" Delnice |
Zaštitnik | Sv. Mihovil |
Geslo | "Svi su pozvani, rijetki su odabrani" |
Dan postrojbe | 8. rujna |
Odlikovanja | Red bana Josipa Jelačića[1] |
Zapovjednici | |
Istaknuti zapovjednici |
brigadir Nikola Županić pukovnik Dražen Ressler pukovnik Perica Turalija |
Znakovlje | |
Beretka | zelena |
Bojna za specijalna djelovanja (kratica BSD) bila je elitna postrojba oružanih snaga Republike Hrvatske u sastavu pristožernih postrojbi Glavnog stožera Oružanih snaga. Nastala je 8. rujna 2000., spajanjem djelatnika Središta za posebne borbene vještine iz "Šepurina" i 1. hrvatskog gardijskog zdruga. Bojna za specijalna djelovanja ima središte u Vojarni "Drgomalj" u Delnicama. Bojna za specijalna djelovanja egzistirala je do prosinca 2014. godine, kada je u cilju reorganizacije i uspostavljanja nove strukture pokrenuto gašenje BSD-a i stvaranje Zapovjedništva specijalnih snaga.
Bojna je bila najelitnija postrojba Hrvatske vojske te jedna od najbolje obučenih i najbolje opremljenih postrojbi za specijalne operacije u širem državnom okruženju. Simbol postrojbe je zmija te se pripadnici postrojbe često pogrešno nazivaju kobrama, jer zmija koja se nalazi na grbu postrojbe je poskok, jedna od najopasnijih i najotrovnijih zmija koja se nalazi na području Europe i Hrvatske.
Povijest
Okosnicu Bojne za specijalna djelovanja činili su pripadnici hrvatske vojske koji su proizašli iz Domovinskog rata i koji su bili u sastavu specijalnih i izvidničkih postrojbi i gardijskih brigada. Izrasla je u najelitniju i najobučeniju postrojbu Hrvatske vojske, a njezini pripadnici osposobljeni su za operacije na kopnu, moru i u zraku, u svim vremenskim uvjetima i na svim terenima.
Među ostalim postrojba je bila specijalizirana za ubacivanje u neprijateljsku pozadinu i izvlačenje snaga iz neprijateljske pozadine zrakom, vodom i kopnom, antiteroristička djelovanja, pružanje pomoći u mogućim elementarnim nepogodama i nesrećama većih razmjera, sudjelovanje u međunarodnim vojnim operacijama, provedbu specijalnih djelovanja u vojnim i nevojnim operacijama poput traganja i spašavanja, izviđanje, prikupljanje i obradu obavještajnih podataka, izvođenje diverzantskih akcija u vodi, zraku i na kopnu, posebno na nepristupačnom terenu i drugo.
Bojna za specijalna djelovanja je iz sastava pristožernih postrojbi HKoV-a prepozicionirana u pristožerne postrojbe GS OS RH čime je podignuta na stratešku razinu odlučivanja u svrhu poboljšavanja uvjeta njezine uporabe (skraćen je proces donošenja odluka smanjenjem jedne zapovjedne razine).
Od osnivanja postrojba je prošla kroz dva preustroja. Drugi je završio 2008. U sklopu njega, Bojna za specijalna djelovanja povećala se sa 150 pripadnika na 300. Svrha je preustroja bila spojiti sve specijalne postrojbe koje su djelovale unutar Oružanih snaga u jednu ustrojbenu cjelinu, tako da je BSD bila jedina specijalna postrojba u Hrvatskoj vojsci. Po novom ustroju, u sastav je ušla satnija antiterorističke vojne policije i satnija pomorskih diverzanata, tako da su u BSD-u zaokružene sve specijalnosti unutar Oružanih snaga. Postrojba je provodila niz obuka kao što su ronilačke, padobranske, alpinističke, snajperske, i to kako za svoje pripadnike tako i za pripadnike svih ostalih postrojbi Hrvatske vojske.[2]
Bojna za specijalna djelovanja egzistirala je do prosinca 2014. godine, kada je u skladu s odredbama Dugoročnog plana razvoja OS RH za razdoblje 2015. do 2024. godine, te Odlukom Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga, Odlukom ministra Obrane RH i Zapovijedi načelnika GS OS RH, pokrenuto gašenje BSD-a i stvaranje Zapovjedništva specijalnih snaga. Cilj preustrojavanja je stvaranje interoperabilnih, razmjestivih i spremnih snaga za specijalne operacije koje će biti sposobne odgovoriti svojim djelovanjem na trenutne i buduće sigurnosne izazove. Početkom veljače 2015. godine ustrojeno je Zapovjedništvo specijalnih snaga.[3]
Ustroj
- Zapovjedni vod - zadužen za osiguranje sustava veze, sanitet, opskrbu i transportno osiuranje
- 1. satnija za specijalna djelovanja - specijalizirana za provedbu zračnodesantnih operacija te zauzimanje i osiguranje zračnodesantne osnovice.
- 2. satnija za specijalna djelovanja - specijalizirana za provedbu operacija u brdsko-planinskom okružju te zimskim uvjetima. Nositelj provedbe obuke skijanja i alpinizma.
- 3. satnija za specijalna djelovanja - specijalizirana za provedbu amfibijsko-desantnih operacija na moru i unutrašnjim vodama. Nositelj provedbe obuke za borbenog plivača i ronioce.
- Satnija za gradsku i antiterorističku borbu - specijalizirana za gradsko i antiterorističko djelovanje. Posebno osposobljena za pripremu i provedbu antiterorističkih operacija (izravne akcije na objekte, rješavanje talačkih situacija) te osiguranju VIP osoba. Nastala je uklapanjem Antiterorističke jedinice Vojne policije (ATVP) u BSD.
- Satnija za vatrenu potporu - nositelj provedbe snajperske i minobacačke obuke. Daje izravnu vatrenu potporu ostalim cijelinama BSD [4]
Selekcija
Na selekcijsku obuku dragovoljno dolaze pripadnici svih grana Oružanih snaga. Svi kandidati najprije prolaze psihološka testiranja i zdravstveni pregled, a nakon toga pristupaju motoričkim pripremama. Oni koji sve to zadovolje pristupaju selekcijskoj obuci koja se provodi u kampu na Udbini i traje 90 dana. Koji uspješno prođu obuku, raspoređuju se u specijalističke satnije: ronioce, padobrance, antiterorističku satniju, alpiniste ili u satniju za vatrenu potporu. Tek kad pristupe postrojbi započinje njihova prava specijalistička obuka, školovanje, i to kako u zemlji tako i u inozemstvu. Mladi ljudi koji se kandidiraju za obuku moraju biti najmanje dvije godine u sustavu Oružanih snaga. Na selekcijsku obuku u pravilu se javlja do osamdesetak ljudi. Negdje polovica zadovolji sve kriterije potrebne da mogu pristupiti selekcijskoj obuci, a od njih su u pravilu u postrojbu prima deset do dvanaest ljudi.[2]
Poveznice
Bilješke
- ↑ predsjednik.hr pristupljeno 1.7.2009.
- ↑ a b RAZGOVOR: brigadir Nikola Županić zapovjednik Bojne za specijalna djelovanja, Hrvatski vojnik, broj 204/2008.
- ↑ http://www.osrh.hr/#rubData/HTML/HR/O NAMA/ZSS/00_20150720_Općenito_o_Zapovjedništvu_specijalnih_snaga_v1/Općenito_o_Zapovjedništvu_specijalnih_snaga_HR.htm
- ↑ Informativni letak
Izvori
- Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatski vojnik (http://www.hrvatski-vojnik.hr). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Hrvatski vojnik.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.