Fotosfera: razlika između inačica
m lektura |
Nadopunio Fotosfera |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Suncevislojevi mod.png|mini|desno|370 px|Struktura Sunca i položaj fotosfere ]] |
[[Datoteka:Suncevislojevi mod.png|mini|desno|370 px|Struktura Sunca i položaj fotosfere ]] |
||
'''Fotosfera''' je vidljiva površina [[Sunce|Sunca]], sloj ispod kojeg Sunce postaje mutno za vidljivu svjetlost. Iznad fotosfere vidljiva svjetlost je slobodna da se širi u [[svemir]] i da se sva energija udalji od Sunca. Promjena u mutnosti je zbog smanjenja količine H<sup>-</sup> iona, koji lako upijaju [[svjetlost]]. Fotosfera ima debljinu od desetak do stotinjak kilometara i nešto je manje mutna od [[zrak]]a na Zemlji. Budući su gornji dijelovi fotosfere nešto hladniji od donjih dijelova, Sunce izgleda svjetlije u središtu nego na rubovima. [[Temperatura]] fotosfere je oko 5 777 K. Gustoća čestica je oko ~ |
'''Fotosfera''' je vidljiva površina [[Sunce|Sunca]], sloj ispod kojeg Sunce postaje mutno za vidljivu [[svjetlost]]. To je sloj Sunčeve [[atmosfera|atmosfere]] oblika kugline ljuske, iz kojeg izvire gotovo sva [[Sunčeva svjetlost]]. U njoj se apsorbiraju pojedine [[valna duljina|valne duljine]] svjetlosti, što se s pomoću [[spektroskop]]a može vidjeti kao apsorpcijske spektralne linije ([[Fraunhoferove linije]]). Dio su fotosfere [[Sunčeve pjege]], a iznad nje nalaze se [[kromosfera]] i [[korona]]. <ref> '''fotosfera''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=20281] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> Iznad fotosfere vidljiva svjetlost je slobodna da se širi u [[svemir]] i da se sva [[energija]] udalji od Sunca. Promjena u mutnosti je zbog smanjenja količine H<sup>-</sup> iona, koji lako upijaju [[svjetlost]]. Fotosfera ima debljinu od desetak do stotinjak kilometara i nešto je manje mutna od [[zrak]]a na Zemlji. Budući su gornji dijelovi fotosfere nešto hladniji od donjih dijelova, Sunce izgleda svjetlije u središtu nego na rubovima. [[Temperatura]] fotosfere je oko 5 777 [[kelvin|K]] (5 500 [[celzij|°C]]). [[Gustoća]] čestica je oko ~ 10<sup>23</sup> po [[Kubični metar|m<sup>3</sup>]] (a to je oko 0,37 % broja čestica po volumenu u [[Zemljina atmosfera|Zemljinoj atmosferi]] na razini mora). |
||
U 19. stoljeću, kad su se proučavale spektralne linije iz forosfere, neke linije apsorpcije nisu tada odgovarale niti jednom poznatom elementu na Zemlji i kasnije se ispostavilo da je to [[helij]]. Fotosfera dolazi od [[Starogrčki jezik|starogrčkih]] riječi ''fotos'' što znači svjetlost i ''sfera'' što znači kugla. |
U 19. stoljeću, kad su se proučavale spektralne linije iz forosfere, neke linije apsorpcije nisu tada odgovarale niti jednom poznatom elementu na Zemlji i kasnije se ispostavilo da je to [[helij]]. Fotosfera dolazi od [[Starogrčki jezik|starogrčkih]] riječi ''fotos'' što znači svjetlost i ''sfera'' što znači kugla. |
||
| Redak 6: | Redak 6: | ||
==Stvarna temperatura== |
==Stvarna temperatura== |
||
[[Datoteka:EffectiveTemperature 300dpi e.png|mini|desno|370 px|Stvarna temperatura ili temperatura crnog tijela je 5777 K ]] |
[[Datoteka:EffectiveTemperature 300dpi e.png|mini|desno|370 px|Stvarna temperatura ili temperatura crnog tijela je 5777 K ]] |
||
Temperatura površine Sunca se |
Temperatura površine Sunca se određuje prema stvarnoj temperaturi u [[Stefan-Boltzmannov zakon|Stefan-Boltzmannovom zakonu]]. Sunčeva fotosfera ima temperature između 4500 i 6000 K <ref>[http://imagine.gsfc.nasa.gov/docs/science/know_l1/sun.html The Sun - Introduction]</ref> (efektivna temperatura je 5 777 K)<ref>[http://www.nasa.gov/worldbook/sun_worldbook.html World Book at NASA - Sun]</ref> i [[Gustoća|gustoću]] oko 0,0002 kg/m<sup>3</sup>. <ref> [http://history.nasa.gov/SP-402/p2.htm] "SP-402 A New Sun: The Solar Results From Skylab"</ref> U vanjskim slojevima [[Sunčeva jezgra|Sunčeve jezgre]], pojavljuju se [[konvekcija]], koja omogućuje prijenos energije miješanjem [[plin]]a. Vruće mase plina se poput zagrijanih balona uzdižu prema površini Sunca, fotosferi, u kojoj se hlade emitiranjem zračenja i to najviše na [[valna duljina|valnim duljinama]] vidljive svjetlosti. Ohlađene i stoga zgusnute padaju nazad u dublje slojeve Sunca. Ove izranjajuće i uranjajuće mase plina [[astronom]]i nazivaju konvekcijske ćelije ili '''granule'''. Granule mogu biti različitih veličina, pa ih dijelimo u dva razreda koja nazivamo granulacijama i supergranulacijama. Granulacija daje tipičan ''zrnat'' izgled fotosferi, a same granule su veličine 1 000 [[km]]. One traju oko 8 minuta. Kod supergranulacije, granule su promjera do 30 000 km i protežu se duboko u konvektivnu zonu i one traju oko 24 sata. <ref>{{cite web| url=http://solarscience.msfc.nasa.gov/feature1.shtml| title=NASA/Marshall Solar Physics| publisher=[[NASA]]}}</ref>. Između granula vide se svjetle mrlje i [[fakula|fakule]]. |
||
==Ostali slojevi== |
==Ostali slojevi== |
||
Inačica od 24. studenoga 2015. u 11:01
Fotosfera je vidljiva površina Sunca, sloj ispod kojeg Sunce postaje mutno za vidljivu svjetlost. To je sloj Sunčeve atmosfere oblika kugline ljuske, iz kojeg izvire gotovo sva Sunčeva svjetlost. U njoj se apsorbiraju pojedine valne duljine svjetlosti, što se s pomoću spektroskopa može vidjeti kao apsorpcijske spektralne linije (Fraunhoferove linije). Dio su fotosfere Sunčeve pjege, a iznad nje nalaze se kromosfera i korona. [1] Iznad fotosfere vidljiva svjetlost je slobodna da se širi u svemir i da se sva energija udalji od Sunca. Promjena u mutnosti je zbog smanjenja količine H- iona, koji lako upijaju svjetlost. Fotosfera ima debljinu od desetak do stotinjak kilometara i nešto je manje mutna od zraka na Zemlji. Budući su gornji dijelovi fotosfere nešto hladniji od donjih dijelova, Sunce izgleda svjetlije u središtu nego na rubovima. Temperatura fotosfere je oko 5 777 K (5 500 °C). Gustoća čestica je oko ~ 1023 po m3 (a to je oko 0,37 % broja čestica po volumenu u Zemljinoj atmosferi na razini mora).
U 19. stoljeću, kad su se proučavale spektralne linije iz forosfere, neke linije apsorpcije nisu tada odgovarale niti jednom poznatom elementu na Zemlji i kasnije se ispostavilo da je to helij. Fotosfera dolazi od starogrčkih riječi fotos što znači svjetlost i sfera što znači kugla.
Stvarna temperatura
Temperatura površine Sunca se određuje prema stvarnoj temperaturi u Stefan-Boltzmannovom zakonu. Sunčeva fotosfera ima temperature između 4500 i 6000 K [2] (efektivna temperatura je 5 777 K)[3] i gustoću oko 0,0002 kg/m3. [4] U vanjskim slojevima Sunčeve jezgre, pojavljuju se konvekcija, koja omogućuje prijenos energije miješanjem plina. Vruće mase plina se poput zagrijanih balona uzdižu prema površini Sunca, fotosferi, u kojoj se hlade emitiranjem zračenja i to najviše na valnim duljinama vidljive svjetlosti. Ohlađene i stoga zgusnute padaju nazad u dublje slojeve Sunca. Ove izranjajuće i uranjajuće mase plina astronomi nazivaju konvekcijske ćelije ili granule. Granule mogu biti različitih veličina, pa ih dijelimo u dva razreda koja nazivamo granulacijama i supergranulacijama. Granulacija daje tipičan zrnat izgled fotosferi, a same granule su veličine 1 000 km. One traju oko 8 minuta. Kod supergranulacije, granule su promjera do 30 000 km i protežu se duboko u konvektivnu zonu i one traju oko 24 sata. [5]. Između granula vide se svjetle mrlje i fakule.
Ostali slojevi
Iznad fotosfere nalazi se kromosfera, koja je visoka oko 2000 km (obično se vidi s filtrima, na primjer H-alfa) i iznad nje je korona, koja je rjeđa, ali ima temperature više od 1 000 000 K.
Na površini fotosfere mogu se zapaziti Sunčeve pjege i Sunčeve baklje.
Izvori
- ↑ fotosfera, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
- ↑ The Sun - Introduction
- ↑ World Book at NASA - Sun
- ↑ [2] "SP-402 A New Sun: The Solar Results From Skylab"
- ↑ NASA/Marshall Solar Physics. NASA