Etika: razlika između inačica
m uklonjena promjena suradnika 93.136.38.188 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Addbot |
|||
Redak 2: | Redak 2: | ||
Etika prije svega pripada filozofiji koja proučava ljudsko ponašanje koje je prihvaćeno pod određenim moralnim aspektom. Ona je normativna znanost, a norme odlučuju o specifičnom karakteru etike i tako ju razlikuju od drugih znanosti. |
Etika prije svega pripada filozofiji koja proučava ljudsko ponašanje koje je prihvaćeno pod određenim moralnim aspektom. Ona je normativna znanost, a norme odlučuju o specifičnom karakteru etike i tako ju razlikuju od drugih znanosti. |
||
== Podjela etike == |
|||
hshhshsahdh7as7ed |
|||
Kurac od ovce |
|||
Po kriteriju cilja čovjekova praktičnog djelovanja, etika se dijeli na: |
|||
* [[eudaimonizam]] |
|||
* [[hedonizam]] |
|||
* [[utilitarizam]] |
|||
Po kriteriju porijekla moralne obveze, etika se dijeli na: |
|||
* autonomnu etiku |
|||
* heteronomnu etiku |
|||
Po kriteriju odnosa pojedinca i društva, etika se dijeli na: |
|||
* individualnu etiku |
|||
* socijalnu etiku |
|||
Po kriteriju važenja etičkih zapovijedi, etika se dijeli na: |
|||
* etiku [[bit (filozofija)|biti]] |
|||
* situacijsku etiku |
|||
Po kriteriju sadržaja svijesti i namjeri svijesti, etika se dijeli na: |
|||
* [[deontološka etika|deontološku etiku]] (etiku dužnosti, etiku moralne nastrojenosti) |
|||
* etiku odgovornosti (koja se dalje konkretizira primjerice u medicinskoj etici, znanstvenoj etici itd.) |
|||
Po kriteriju sadržaja pravila djelovanja, etika se dijeli na: |
|||
* (formalna) [[Etika rada|etika dužnosti]] |
|||
* (materijalna) [[etika vrijednosti]] |
|||
Po kriteriju utemeljenja moralnog zahtjeva, etika se dijeli na: |
|||
* normativnu etiku, utemeljenu na apriornom zahtjevu, o tome što načelno treba vrijediti moralnim, kako djelovanje '''treba biti''' |
|||
* deskriptivnu (empirijsku) etiku, o tome koji i kakav moral stvarno vlada, kako djelovanje '''jest''' |
|||
[[Meta-etika]] (etika [[analitička filozofija|analitičke filozofije]]) jezično-analitički istražuje korištenje moralnih izraza, iskaza, načina argumentiranja. |
|||
== Glavni etički pojmovi == |
|||
* [[Moral]] |
|||
* [[Dobro]] |
|||
* [[Savjest]] |
|||
* [[Zlo]] |
|||
* [[Sloboda]] |
|||
* [[Sreća]] |
|||
* [[Ljubav]] |
|||
* [[Vrlina]] |
|||
== Literatura == |
== Literatura == |
Inačica od 10. prosinca 2015. u 14:38
Etika je znanost o moralu; (filozofija morala), koja istražuje smisao i ciljeve moralnih normi, osnovne kriterije za moralno vrjednovanje, kao i uopće zasnovanost i izvor morala. Etika prije svega pripada filozofiji koja proučava ljudsko ponašanje koje je prihvaćeno pod određenim moralnim aspektom. Ona je normativna znanost, a norme odlučuju o specifičnom karakteru etike i tako ju razlikuju od drugih znanosti.
Podjela etike
Po kriteriju cilja čovjekova praktičnog djelovanja, etika se dijeli na:
Po kriteriju porijekla moralne obveze, etika se dijeli na:
- autonomnu etiku
- heteronomnu etiku
Po kriteriju odnosa pojedinca i društva, etika se dijeli na:
- individualnu etiku
- socijalnu etiku
Po kriteriju važenja etičkih zapovijedi, etika se dijeli na:
- etiku biti
- situacijsku etiku
Po kriteriju sadržaja svijesti i namjeri svijesti, etika se dijeli na:
- deontološku etiku (etiku dužnosti, etiku moralne nastrojenosti)
- etiku odgovornosti (koja se dalje konkretizira primjerice u medicinskoj etici, znanstvenoj etici itd.)
Po kriteriju sadržaja pravila djelovanja, etika se dijeli na:
- (formalna) etika dužnosti
- (materijalna) etika vrijednosti
Po kriteriju utemeljenja moralnog zahtjeva, etika se dijeli na:
- normativnu etiku, utemeljenu na apriornom zahtjevu, o tome što načelno treba vrijediti moralnim, kako djelovanje treba biti
- deskriptivnu (empirijsku) etiku, o tome koji i kakav moral stvarno vlada, kako djelovanje jest
Meta-etika (etika analitičke filozofije) jezično-analitički istražuje korištenje moralnih izraza, iskaza, načina argumentiranja.
Glavni etički pojmovi
Literatura
- Alois Halder: Filozofijski rječnik, (s njemačkoga preveo Ante Sesar), Zagreb, Naklada Jurčić, 2002, ISBN 953-6462-65-6
|