Ivan Nepomuk Labaš: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
|||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Ivan Nepomuk Labaš-Blaškovečki''' ([[Blaškovec]]? o. [[1785.]] – [[Lovrečan (Zlatar Bistrica)|Lovrečan]], [[2. siječnja]], [[1849.]]) [[Hrvati|hrvatski]] je heraldičar i kolekcionar, te [[kajkavsko narječje|kajkavski]] prevoditelj. |
'''Ivan Nepomuk Labaš-Blaškovečki''' ([[Blaškovec]]? o. [[1785.]] – [[Lovrečan (Zlatar Bistrica)|Lovrečan]], [[2. siječnja]], [[1849.]]) [[Hrvati|hrvatski]] je heraldičar i kolekcionar, te [[kajkavsko narječje|kajkavski]] prevoditelj. |
||
Dokumenti na [[latinski jezik|latinskom jeziku]] ga zabilježiju kao ''Joannes, Joannes Nepomucenes, Labas, Labass de Blaskowecz.'' Titula ''de Blaskowecz'' (Blaškovečki) pretpostavi da je rođen u Blaškovcu, baš nije |
Dokumenti na [[latinski jezik|latinskom jeziku]] ga zabilježiju kao ''Joannes, Joannes Nepomucenes, Labas, Labass de Blaskowecz.'' Titula ''de Blaskowecz'' (Blaškovečki) pretpostavi da je rođen u Blaškovcu, baš nije nedvojbna ova mogućnost. |
||
Labaš je bio prisjednik od [[1804.]] godine i sudac [[1805.]]-[[1847.]] godina. Popunio je i [[Varaždinska županija|varaždinski]] sudbeni stol, od [[1807.]] godine prisjednik sudbenoga stola [[Zagrebačka županija|zagrebačke županije]]. |
Labaš je bio prisjednik od [[1804.]] godine i sudac [[1805.]]-[[1847.]] godina. Popunio je i [[Varaždinska županija|varaždinski]] sudbeni stol, od [[1807.]] godine prisjednik sudbenoga stola [[Zagrebačka županija|zagrebačke županije]]. |
||
Inačica od 24. prosinca 2015. u 11:54
Ivan Nepomuk Labaš-Blaškovečki (Blaškovec? o. 1785. – Lovrečan, 2. siječnja, 1849.) hrvatski je heraldičar i kolekcionar, te kajkavski prevoditelj.
Dokumenti na latinskom jeziku ga zabilježiju kao Joannes, Joannes Nepomucenes, Labas, Labass de Blaskowecz. Titula de Blaskowecz (Blaškovečki) pretpostavi da je rođen u Blaškovcu, baš nije nedvojbna ova mogućnost.
Labaš je bio prisjednik od 1804. godine i sudac 1805.-1847. godina. Popunio je i varaždinski sudbeni stol, od 1807. godine prisjednik sudbenoga stola zagrebačke županije.
Zanimao se za prošlost plemstva, prikupljao starine, napose novac, te posjedovao bogatu knjižnicu. Dio numizmatičke zbirke (4702 primjerka), uglavnom iz grčkoga i rimskoga doba, prodao je Mađarskomu Narodnomu muzeju 1816. Podupro je inicijativu za osnivanje Hrvatskog Narodnoga muzeja u Zagrebu (1829.) darivajući, navlastito stari novac, Pravoslovnoj akademiji.
U rukopisu su ostale njegove zabilješke o hrvatskim grbovima. Nacrtao je i poznate mu grbove hrvatskih plemićkih obitelji. Radio je u planu zagrebačkog biskupa Maksimilijana Vrhovca za kajkavski prijevod Svetog pisma. Poslije smrti biskupa je podupirao Ignaca Kristijanovića, koji je nastavio ovaj plan. Labašu se pripisuje prijevod Jobove knjige.
Njegova knjižnica, danas dijelom u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.