Chemnitz: razlika između inačica
m lektura |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 32: | Redak 32: | ||
Na području grada u ranom je [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] nastalo [[Slaveni|slavensko]] naselje Kamienica. Godine [[1143.]] osnovan je [[Benediktinci|benediktinski]] samostan. Oko samostana se formirao grad kojem je car [[Fridrik I. Barbarossa]] [[1170.]] dao prava slobodnog kraljevskog grada. Od srednjeg se vijeka u gradu razvija [[Tekstilna industrija|proizvodnja tekstila]] u kojoj je radila trećina stanovništva. U [[19. stoljeće|19. stoljeću]] grad postaje značajan industrijski centar (zvan "Saski [[Manchester]]"). Postojala je i [[rafinerija]] nafte. Grad je pretrpio jako bombardiranje u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], u savezničkoj operaciji Thunderclap [[1945.]], u sklopu koje su bombardirani saski gradovi [[Leipzig]], [[Dresden]] i Chemnitz. |
Na području grada u ranom je [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] nastalo [[Slaveni|slavensko]] naselje Kamienica. Godine [[1143.]] osnovan je [[Benediktinci|benediktinski]] samostan. Oko samostana se formirao grad kojem je car [[Fridrik I. Barbarossa]] [[1170.]] dao prava slobodnog kraljevskog grada. Od srednjeg se vijeka u gradu razvija [[Tekstilna industrija|proizvodnja tekstila]] u kojoj je radila trećina stanovništva. U [[19. stoljeće|19. stoljeću]] grad postaje značajan industrijski centar (zvan "Saski [[Manchester]]"). Postojala je i [[rafinerija]] nafte. Grad je pretrpio jako bombardiranje u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], u savezničkoj operaciji Thunderclap [[1945.]], u sklopu koje su bombardirani saski gradovi [[Leipzig]], [[Dresden]] i Chemnitz. |
||
Nakon rata, grad je postao dio Istočne Njemačke, u kojoj se sporo |
Nakon rata, grad je postao dio Istočne Njemačke, u kojoj se sporo obnavljao, zgrade su se gradile u socijalističkom stilu. Godine [[1953.]] grad je preimenovan u Karl-Marx-Stadt i to je ime zadržao do pada [[Komunizam|komunizma]] i [[Reunifikacija Njemačke|ujedinjenja Njemačke]] [[1990.]] Nakon ujedinjenja, grad se brže gospodarski razvijao od ostatka bivše Istočne Njemačke, te je nakon [[2000.]] Chemnitz među njemačkim gradovima s najvišom stopom gospodarskog razvitka. Problem je izrazito niska stopa rodnosti; smatra se da Chemnitz ima najnižu stopu rodnosti na svijetu.<ref>[http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/4793997.stm German births decline to new low]</ref> |
||
==Zemljopis== |
==Zemljopis== |
Inačica od 6. prosinca 2016. u 20:35
Chemnitz | ||
---|---|---|
Koordinate: 50°49′N 12°55′E / 50.817°N 12.917°E | ||
Država | Njemačka | |
Savezna država | Saska | |
Gradonačelnik | Barbara Ludwig (CDU) | |
Površina | 220,85 km2 | |
Nadmorska visina | 296 m | |
Stanovništvo | 241.504 (30. rujna 2008.) | |
Gustoća stanovništva | 1094 stan./km2 | |
Registarska oznaka | C | |
Službena stranica chemnitz.de | ||
Karta | ||
| ||
Položaj grada na karti Njemačke |
Chemnitz (češki: Saská Kamenice, lužičkosrpski: Kamjenica) grad je na istoku Njemačke, u saveznoj pokrajini Saskoj. Chemnitz je treći grad po veličini u Saskoj i značajan industrijski centar. U doba Istočne Njemačke zvao se Karl-Marx-Stadt (grad Karla Marxa).
Povijest
Na području grada u ranom je srednjem vijeku nastalo slavensko naselje Kamienica. Godine 1143. osnovan je benediktinski samostan. Oko samostana se formirao grad kojem je car Fridrik I. Barbarossa 1170. dao prava slobodnog kraljevskog grada. Od srednjeg se vijeka u gradu razvija proizvodnja tekstila u kojoj je radila trećina stanovništva. U 19. stoljeću grad postaje značajan industrijski centar (zvan "Saski Manchester"). Postojala je i rafinerija nafte. Grad je pretrpio jako bombardiranje u Drugom svjetskom ratu, u savezničkoj operaciji Thunderclap 1945., u sklopu koje su bombardirani saski gradovi Leipzig, Dresden i Chemnitz.
Nakon rata, grad je postao dio Istočne Njemačke, u kojoj se sporo obnavljao, zgrade su se gradile u socijalističkom stilu. Godine 1953. grad je preimenovan u Karl-Marx-Stadt i to je ime zadržao do pada komunizma i ujedinjenja Njemačke 1990. Nakon ujedinjenja, grad se brže gospodarski razvijao od ostatka bivše Istočne Njemačke, te je nakon 2000. Chemnitz među njemačkim gradovima s najvišom stopom gospodarskog razvitka. Problem je izrazito niska stopa rodnosti; smatra se da Chemnitz ima najnižu stopu rodnosti na svijetu.[1]
Zemljopis
Chemnitz je, uz Leipzig i Dresden, jedan od najvećih gradova Saske. Nalazi se u blizini granice sa Češkom, u saskoj rudarsko-industrijskoj regiji u podnožju Rudne gore (njem. Erzgebirge), koja je vrlo bogata rudama i temelj je industrijskog razvoja. Kroz grad protječe rijeka Chemnitz.
Znamenitosti
S obzirom da se grad zvao Karl-Marx-Stadt, najvažnije turističke znamenitosti vezane su uz socijalističku povijest grada i bivše Istočne Njemačke. Turiste najviše privlači velika bista Karla Marxa koja i danas postoji u gradu. Značajna je stara gradska vijećnica s renesansnim portalom. Postoji muzej industrije koji je dio zaštićene Europske industrijske baštine (ERIH). Godine 2007. u bivšoj je zgradi banke otvoren muzej Gunzenhauser.
Izvori
Vanjske poveznice
- Službena stranica (njem.) (engl.)
Ostali projekti
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Chemnitz |