Dionizov kult: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
nova stranica: mini|desno|Zidne slike (freske) u Vili misterija u [[Pompejima s prikazom obreda uvođenja u Bakhov kult.]] '''Dionizov'...
 
m misterij - > misteriji
Redak 1: Redak 1:
[[Datoteka:Roman fresco Villa dei Misteri Pompeii 001.jpg|mini|desno|Zidne slike (freske) u Vili misterija u [[Pompeji]]ma s prikazom obreda uvođenja u Bakhov kult.]]
[[Datoteka:Roman fresco Villa dei Misteri Pompeii 001.jpg|mini|desno|Zidne slike (freske) u Vili misterija u [[Pompeji]]ma s prikazom obreda uvođenja u Bakhov kult.]]
'''Dionizov''' odnosno '''Bakhov kult''', kao i '''Dionizijski misterij''', bio je vjerski [[kult]] i jedan od oblika [[dionizije (svečanosti)|dionizija]], svečanosti u čast boga [[Dioniz]]a (Bakha), boga [[vinarstvo|vinarstva]] i [[vinogradarstvo|vinogradarstva]]. U [[Stara Grčka|Staroj Grčkoj]], dionizije su bile vesele i razuzdane zabave, koje su [[Rimljani]] preuzeli i pretvorili u tajanstveni vjerski kult, budući da je Dioniz, odnosno rimski Bakho, bio i bog tajanstvnih vjerskih svečanosti.
'''Dionizov''' odnosno '''Bakhov kult''', kao i '''Dionizijski misteriji''', bio je vjerski [[kult]] i jedan od oblika [[dionizije (svečanosti)|dionizija]], svečanosti u čast boga [[Dioniz]]a (Bakha), boga [[vinarstvo|vinarstva]] i [[vinogradarstvo|vinogradarstva]]. U [[Stara Grčka|Staroj Grčkoj]], dionizije su bile vesele i razuzdane zabave, koje su [[Rimljani]] preuzeli i pretvorili u tajanstveni vjerski kult, budući da je Dioniz, odnosno rimski Bakho, bio i bog tajanstvnih vjerskih svečanosti.


Prvi zapisi o kultu sežu u [[14. stoljeće pr. Kr.]] u [[Stara Grčka|Staroj Grčkoj]].<ref> [http://vinopedia.hr/wiki/index.php?title=Dioniz Vinopedia] članak '''Dioniz''', vinopedia.hr (pristupljeno 8. lipnja 2017.) </ref> Rimljani kult preuzimaju u [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]]<ref> [http://proleksis.lzmk.hr/17874/ Proleksis enciklopedija] članak '''dionizije''', proleksis.lzmk.hr (pristupljeno 8. lipnja 2017.) </ref>, no [[186. pr. Kr.]] postaje zabranjen, čime postaje još popularniji, posebno među patricijskim slojem. Spada u kultove transa: izazivanje stanja transa pokretima i [[ples]]om bio je sastavni dio slavlja.<ref name=likovni> Blanka Petrinec Fulir, Elen Žubek, Zrinka Jurić Avmedoski, Natalija Stipetić Ćos, ''Likovna umjetnost 2'', Prvo izdanje, Alfa, Zagreb, 2014., str. 101, ISBN 9789532976977 </ref>
Prvi zapisi o kultu sežu u [[14. stoljeće pr. Kr.]] u [[Stara Grčka|Staroj Grčkoj]].<ref> [http://vinopedia.hr/wiki/index.php?title=Dioniz Vinopedia] članak '''Dioniz''', vinopedia.hr (pristupljeno 8. lipnja 2017.) </ref> Rimljani kult preuzimaju u [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]]<ref> [http://proleksis.lzmk.hr/17874/ Proleksis enciklopedija] članak '''dionizije''', proleksis.lzmk.hr (pristupljeno 8. lipnja 2017.) </ref>, no [[186. pr. Kr.]] postaje zabranjen, čime postaje još popularniji, posebno među patricijskim slojem. Spada u kultove transa: izazivanje stanja transa pokretima i [[ples]]om bio je sastavni dio slavlja.<ref name=likovni> Blanka Petrinec Fulir, Elen Žubek, Zrinka Jurić Avmedoski, Natalija Stipetić Ćos, ''Likovna umjetnost 2'', Prvo izdanje, Alfa, Zagreb, 2014., str. 101, ISBN 9789532976977 </ref>

Inačica od 8. lipnja 2017. u 20:36

Zidne slike (freske) u Vili misterija u Pompejima s prikazom obreda uvođenja u Bakhov kult.

Dionizov odnosno Bakhov kult, kao i Dionizijski misteriji, bio je vjerski kult i jedan od oblika dionizija, svečanosti u čast boga Dioniza (Bakha), boga vinarstva i vinogradarstva. U Staroj Grčkoj, dionizije su bile vesele i razuzdane zabave, koje su Rimljani preuzeli i pretvorili u tajanstveni vjerski kult, budući da je Dioniz, odnosno rimski Bakho, bio i bog tajanstvnih vjerskih svečanosti.

Prvi zapisi o kultu sežu u 14. stoljeće pr. Kr. u Staroj Grčkoj.[1] Rimljani kult preuzimaju u 5. stoljeću pr. Kr.[2], no 186. pr. Kr. postaje zabranjen, čime postaje još popularniji, posebno među patricijskim slojem. Spada u kultove transa: izazivanje stanja transa pokretima i plesom bio je sastavni dio slavlja.[3]

Obredi uvođenja (inicijacije) novih članova u kult prikazani su na zidnim slikama u Villi misterija u Pompejima.

Izvori

  1. Vinopedia članak Dioniz, vinopedia.hr (pristupljeno 8. lipnja 2017.)
  2. Proleksis enciklopedija članak dionizije, proleksis.lzmk.hr (pristupljeno 8. lipnja 2017.)
  3. Blanka Petrinec Fulir, Elen Žubek, Zrinka Jurić Avmedoski, Natalija Stipetić Ćos, Likovna umjetnost 2, Prvo izdanje, Alfa, Zagreb, 2014., str. 101, ISBN 9789532976977