Dionizov kult: razlika između inačica
nova stranica: mini|desno|Zidne slike (freske) u Vili misterija u [[Pompejima s prikazom obreda uvođenja u Bakhov kult.]] '''Dionizov'... |
m misterij - > misteriji |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Roman fresco Villa dei Misteri Pompeii 001.jpg|mini|desno|Zidne slike (freske) u Vili misterija u [[Pompeji]]ma s prikazom obreda uvođenja u Bakhov kult.]] |
[[Datoteka:Roman fresco Villa dei Misteri Pompeii 001.jpg|mini|desno|Zidne slike (freske) u Vili misterija u [[Pompeji]]ma s prikazom obreda uvođenja u Bakhov kult.]] |
||
'''Dionizov''' odnosno '''Bakhov kult''', kao i '''Dionizijski |
'''Dionizov''' odnosno '''Bakhov kult''', kao i '''Dionizijski misteriji''', bio je vjerski [[kult]] i jedan od oblika [[dionizije (svečanosti)|dionizija]], svečanosti u čast boga [[Dioniz]]a (Bakha), boga [[vinarstvo|vinarstva]] i [[vinogradarstvo|vinogradarstva]]. U [[Stara Grčka|Staroj Grčkoj]], dionizije su bile vesele i razuzdane zabave, koje su [[Rimljani]] preuzeli i pretvorili u tajanstveni vjerski kult, budući da je Dioniz, odnosno rimski Bakho, bio i bog tajanstvnih vjerskih svečanosti. |
||
Prvi zapisi o kultu sežu u [[14. stoljeće pr. Kr.]] u [[Stara Grčka|Staroj Grčkoj]].<ref> [http://vinopedia.hr/wiki/index.php?title=Dioniz Vinopedia] članak '''Dioniz''', vinopedia.hr (pristupljeno 8. lipnja 2017.) </ref> Rimljani kult preuzimaju u [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]]<ref> [http://proleksis.lzmk.hr/17874/ Proleksis enciklopedija] članak '''dionizije''', proleksis.lzmk.hr (pristupljeno 8. lipnja 2017.) </ref>, no [[186. pr. Kr.]] postaje zabranjen, čime postaje još popularniji, posebno među patricijskim slojem. Spada u kultove transa: izazivanje stanja transa pokretima i [[ples]]om bio je sastavni dio slavlja.<ref name=likovni> Blanka Petrinec Fulir, Elen Žubek, Zrinka Jurić Avmedoski, Natalija Stipetić Ćos, ''Likovna umjetnost 2'', Prvo izdanje, Alfa, Zagreb, 2014., str. 101, ISBN 9789532976977 </ref> |
Prvi zapisi o kultu sežu u [[14. stoljeće pr. Kr.]] u [[Stara Grčka|Staroj Grčkoj]].<ref> [http://vinopedia.hr/wiki/index.php?title=Dioniz Vinopedia] članak '''Dioniz''', vinopedia.hr (pristupljeno 8. lipnja 2017.) </ref> Rimljani kult preuzimaju u [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]]<ref> [http://proleksis.lzmk.hr/17874/ Proleksis enciklopedija] članak '''dionizije''', proleksis.lzmk.hr (pristupljeno 8. lipnja 2017.) </ref>, no [[186. pr. Kr.]] postaje zabranjen, čime postaje još popularniji, posebno među patricijskim slojem. Spada u kultove transa: izazivanje stanja transa pokretima i [[ples]]om bio je sastavni dio slavlja.<ref name=likovni> Blanka Petrinec Fulir, Elen Žubek, Zrinka Jurić Avmedoski, Natalija Stipetić Ćos, ''Likovna umjetnost 2'', Prvo izdanje, Alfa, Zagreb, 2014., str. 101, ISBN 9789532976977 </ref> |
Inačica od 8. lipnja 2017. u 20:36
Dionizov odnosno Bakhov kult, kao i Dionizijski misteriji, bio je vjerski kult i jedan od oblika dionizija, svečanosti u čast boga Dioniza (Bakha), boga vinarstva i vinogradarstva. U Staroj Grčkoj, dionizije su bile vesele i razuzdane zabave, koje su Rimljani preuzeli i pretvorili u tajanstveni vjerski kult, budući da je Dioniz, odnosno rimski Bakho, bio i bog tajanstvnih vjerskih svečanosti.
Prvi zapisi o kultu sežu u 14. stoljeće pr. Kr. u Staroj Grčkoj.[1] Rimljani kult preuzimaju u 5. stoljeću pr. Kr.[2], no 186. pr. Kr. postaje zabranjen, čime postaje još popularniji, posebno među patricijskim slojem. Spada u kultove transa: izazivanje stanja transa pokretima i plesom bio je sastavni dio slavlja.[3]
Obredi uvođenja (inicijacije) novih članova u kult prikazani su na zidnim slikama u Villi misterija u Pompejima.
Izvori
- ↑ Vinopedia članak Dioniz, vinopedia.hr (pristupljeno 8. lipnja 2017.)
- ↑ Proleksis enciklopedija članak dionizije, proleksis.lzmk.hr (pristupljeno 8. lipnja 2017.)
- ↑ Blanka Petrinec Fulir, Elen Žubek, Zrinka Jurić Avmedoski, Natalija Stipetić Ćos, Likovna umjetnost 2, Prvo izdanje, Alfa, Zagreb, 2014., str. 101, ISBN 9789532976977