Vinarstvo

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Vinarstvo ili vinifikacija je djelatnost koja se bavi proizvodnjom vina i proizvoda od grožđa i vina,[1] od odabira grožđa do punjenja gotovog vina u boce.

Vinogradarstvo i vinarstvo jedan su od najsloženijih dijelova poljoprivrede u okviru europskoga zakonodavstva.[2]

Proizvodnja vina izvorno je domaći obrt, a koja je negdje prerasla u sofisticiranu industriju. [3]

Klasifikacija i predmet[uredi VE | uredi]

Vinarstvo se može općenito klasificirati u dvije kategorije: proizvodnja stolnog vina (bez karbonacije) i proizvodnja pjenušavog vina (s karbonacijom). Znanost o vinu i vinarstvu naziva se enologija. Vinarstvo se osim proizvodnje vina, bavi proizvodnjom voćnih vina te drugih proizvoda od grožđa i vina, a industrijsko vinarstvo koristi sporedne proizvode radi proizvodnje alkohola (destilacijom dropa i taloga), ulja (iz sjemenki), vinsku kiselinu (iz dropa i vinskoga kamena), farmaceutske, konditorske i ine proizvode (proanticijanidole i bojila iz kožica bobice).[1]

Povijest[uredi VE | uredi]

Čovjek se bavio vinarstvom još u mlađem kamenom dobu za što postoje materijalni dokazi. Pisana vrela datiraju iz vremena antičkih civilizacijâ. Znanja o vinarstvu prvo su locirana na obalama Crnog i Kaspijskoga mora, Egipta, Palestine, Sirije i Mezopotamije. Feničani i stari Grci prenijeli su ta znanja prema zapadu, prastanovnicima Balkanskog i Apeninskoga poluotoka. Rimljani su nastavili unaprijeđivati i poticati tu kulturu. Romanizirani Iliri usvojili su ta znanja, a Hrvati su vještinu uzgoja vinove loze i proizvodnje vina preuzeli vjerojatno od njih.[1]

I vinarstvo i vinogradarstvo rasprostranjeno je u cijeloj Hrvatskoj u kojoj vinska kultura predstavlja dio tradicionalnoga načina života.[3]

Proizvodnja vina[uredi VE | uredi]

Grožđe se nakon berbe preša i pušta da fermentira. Crno vino se pravi od mošta (pulpe) crvenog i crnog grožđa koji prolazi fermentaciju zajedno s grozdnim lupinama, dok se bijelo vino obično pravi fermentacijom soka dobivenog prešanjem bijelog grožđa, ali se može praviti i iz mošta ekstrahiranog iz crvenog grožđa uz minimalni dodir s grozdnim lupinama. Rosé vino se pravi od crvenog grožđa tako da se soku dopusti dodir s tamnim lupinama dovoljno dugo da poprimi ružičastu boju, pa se malo tanina zadrži u lupinama.

U Hrvatskoj se skoro 60% vina proizvodi u vinarskoj regiji Kontinentalnoj Hrvatskoj. Uglavnom se proizvodi bijelo i to većinom od europskih sorti grožđa. Preostalih 40% su crvena vina i proizvode se u vinarskoj regiji Primorskoj Hrvatskoj i to velikim dijelom od autohtonih sorata grožđa. Po strukturi proizvodnje na razini Hrvatske, 67% su bijela vina, koja se većinom prave u kontinentalnome dijelu, dok se u mediteranskom dijelu većinom proizvode crvena vina.[3]

Poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 Hrvatska enciklopedija vinarstvo (pristupljeno 3. listopada 2016.)
  2. Poljoprivreda 16:2010 (2) Jasna Čačić, Jasenka Gajdoš Kljusurić, Mara Banović, Ivana Rumora, D. Čačić: Hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo u svjetlu pristupanja EU, str.52
  3. 3,0 3,1 3,2 Poljoprivreda 16:2010 (2) Jasna Čačić, Jasenka Gajdoš Kljusurić, Mara Banović, Ivana Rumora, D. Čačić: Hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo u svjetlu pristupanja EU, str.53

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]