Vinarstvo

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Vinarstvo ili vinifikacija je proces proizvodnje vina i proizvoda od grožđa i vina, od odabira grožđa do punjenja gotovog vina u boce. Vinarstvo se može općenito klasificirati u dvije kategorije: proizvodnja stolnog vina (bez karbonacije) i proizvodnja pjenušavog vina (s karbonacijom). Znanost o vinu i vinarstvu naziva se enologija. Vinarstvo se osim proizvodnje vina, bavi proizvodnjom voćnih vina te drugih proizvoda od grožđa i vina, a industrijsko vinarstvo koristi sporedne proizvode radi proizvodnje alkohola (destilacijom dropa i taloga), ulja (iz sjemenki), vinsku kiselinu (iz dropa i vinskoga kamena), farmaceutske, konditorske i ine proizvode (proanticijanidole i bojila iz kožica bobice),[1]

Povijest[uredi VE | uredi]

Čovjek se bavio vinarstvom još u mlađem kamenom dobu za što poszoje materijalni dokazi. Pisana vrela datiraju iz vremena antičkih civilizacijâ. Znanja o vinarstvu prvo su locirana na obalama Crnog i Kaspijskoga mora, Egipta, Palestine, Sirije i Mezopotamije. Feničani i stari Grci prenijeli su ta znanja prema zapadu, prastanovnicima Balkanskog i Apeninskoga poluotoka. Rimljani su nastavili unaprijeđivati i poticati tu kulturu. Romanizirani Iliri usvojili su ta znanja, a Hrvati su vještinu uzgoja vinove loze i proizvodnje vina preuzeli vjerojatno od njih.[1]

Proizvodnja vina[uredi VE | uredi]

Grožđe se nakon berbe preša i pušta da fermentira. Crno vino se pravi od mošta (pulpe) crvenog i crnog grožđa koji prolazi fermentaciju zajedno s grozdnim lupinama, dok se bijelo vino obično pravi fermentacijom soka dobivenog prešanjem bijelog grožđa, ali se može praviti i iz mošta ekstrahiranog iz crvenog grožđa uz minimalni dodir s grozdnim lupinama. Rosé vino se pravi od crvenog grožđa tako da se soku dopusti dodir s tamnim lupinama dovoljno dugo da poprimi ružičastu boju, pa se malo tanina zadrži u lupinama.

Poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Hrvatska enciklopedija vinarstvo (pristupljeno 3. listopada 2016.)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]