Mit brennender Sorge: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 6: | Redak 6: | ||
Enciklika je - odstupajući od običaja da se enciklike pišu na latinskom jeziku i tek potom prevode na narodne jezike - napisana na [[njemački jezik|njemačkom jeziku]]. Papinski [[nuncij]] [[Cesare Orsenigo]] encikliku je dao potajice od njemačkih vlasti umnožiti u 300.000 primjeraka i raspačati u Njemačkoj; kasnije se po župama tekst skrivao da ga nacisti ne bi uništili, ponekada i u [[svetohranište|svetohraništima]] crkava. S [[propovjedaonica]] u Njemačkoj je pročitan za [[Cvjetnica|Cvjetnicu]] 1937. godine. |
Enciklika je - odstupajući od običaja da se enciklike pišu na latinskom jeziku i tek potom prevode na narodne jezike - napisana na [[njemački jezik|njemačkom jeziku]]. Papinski [[nuncij]] [[Cesare Orsenigo]] encikliku je dao potajice od njemačkih vlasti umnožiti u 300.000 primjeraka i raspačati u Njemačkoj; kasnije se po župama tekst skrivao da ga nacisti ne bi uništili, ponekada i u [[svetohranište|svetohraništima]] crkava. S [[propovjedaonica]] u Njemačkoj je pročitan za [[Cvjetnica|Cvjetnicu]] 1937. godine. |
||
Nacisti su reagirali bijesno, uhićivali su i zatvarali. U [[progon katoličanstva u nacizmu|zatvoru]] su završile stotine katolika koji su sudjelovali u tiskanju i raspačavanju. Zaplijenjeno je i 12 tiskarskih strojeva na kojima je ona tiskana. Cijeli niz samostana i škola kao i brojni bogoslovni fakulteti i visoke škole morale su biti zatvorene. Već travnja iste godine došla je nova Hitlevora i Goebbelsova zapovijed za novim valom mjera protiv svećenika i redovnika. Namjera je bila isključiti Crkvu od odgoja mladeži te potkopati povjerenje u Crkvu. Zatim su školske godine 1937./38. raspuštene privatne katoličke škole ili ih je preuzela država. Duhovnost se više nije mogla širiti. Vjerska nastava nije više bila moguća u narodnim i poslovnim školama. Gušenjem i onemogućavanjem katoličkog odgoja, progonom katoličanstva u nacističkoj državi stvorili su se preduvjeti za indoktrinaciju mržnjom |
Nacisti su reagirali bijesno, uhićivali su i zatvarali. U [[progon katoličanstva u nacizmu|zatvoru]] su završile stotine katolika koji su sudjelovali u tiskanju i raspačavanju. Zaplijenjeno je i 12 tiskarskih strojeva na kojima je ona tiskana. Cijeli niz samostana i škola kao i brojni bogoslovni fakulteti i visoke škole morale su biti zatvorene. Već travnja iste godine došla je nova Hitlevora i Goebbelsova zapovijed za novim valom mjera protiv svećenika i redovnika. Namjera je bila isključiti Crkvu od odgoja mladeži te potkopati povjerenje u Crkvu. Zatim su školske godine 1937./38. raspuštene privatne katoličke škole ili ih je preuzela država. Duhovnost se više nije mogla širiti. Vjerska nastava nije više bila moguća u narodnim i poslovnim školama. Gušenjem i onemogućavanjem katoličkog odgoja, progonom katoličanstva u nacističkoj državi stvorili su se preduvjeti za indoktrinaciju mržnjom, te onemogućila mogućnost osvješćivanja mržnjom zatrovane mladeži. |
||
Nacisti su uklanjanjem autoriteta Katoličke Crkve u odgoju mladih i stvaranjem monopola nacističkih organizacija poput [[Hitlerjugend|Hitlerjugenda]] stvorili preduvjete za moralno trovanje mladeži i stvaranju vojske mladih ljudi odanih rasizmu i ostalim nacističkim konceptima, s kakvima će se čitav svijet uskoro suočiti u [[Drugi svjetski rat|II. svjetskom ratu]]. |
|||
== Povezani članci == |
== Povezani članci == |
||
* [[Enciklika]] |
* [[Enciklika]] |
||
* [[Nacionalsocijalizam]] |
|||
== Izvori == |
== Izvori == |
Inačica od 10. listopada 2017. u 16:41
Mit brennender Sorge (njemački: S gorućom brigom) je enciklika koju je objavio papa Pio XI. potpisao 14. ožujka 1937. te objavio 21. ožujka 1937. godine. Podnaslov enciklike je "O Crkvi i Njemačkom Reichu".
U njoj se osuđuje povrjede slobode Katoličke Crkve i kršenja konkordata između Svete Stolice i Njemačke iz 1933. godine, ali je pretežni dio usmjeren na pitanja vjerskog nauka i morala, te se osuđuju "panteistička konfuzija", "neopoganstvo", "mit o rasi i krvi" i idolatriju Države koju su širili nacisti.
Enciklika je - odstupajući od običaja da se enciklike pišu na latinskom jeziku i tek potom prevode na narodne jezike - napisana na njemačkom jeziku. Papinski nuncij Cesare Orsenigo encikliku je dao potajice od njemačkih vlasti umnožiti u 300.000 primjeraka i raspačati u Njemačkoj; kasnije se po župama tekst skrivao da ga nacisti ne bi uništili, ponekada i u svetohraništima crkava. S propovjedaonica u Njemačkoj je pročitan za Cvjetnicu 1937. godine.
Nacisti su reagirali bijesno, uhićivali su i zatvarali. U zatvoru su završile stotine katolika koji su sudjelovali u tiskanju i raspačavanju. Zaplijenjeno je i 12 tiskarskih strojeva na kojima je ona tiskana. Cijeli niz samostana i škola kao i brojni bogoslovni fakulteti i visoke škole morale su biti zatvorene. Već travnja iste godine došla je nova Hitlevora i Goebbelsova zapovijed za novim valom mjera protiv svećenika i redovnika. Namjera je bila isključiti Crkvu od odgoja mladeži te potkopati povjerenje u Crkvu. Zatim su školske godine 1937./38. raspuštene privatne katoličke škole ili ih je preuzela država. Duhovnost se više nije mogla širiti. Vjerska nastava nije više bila moguća u narodnim i poslovnim školama. Gušenjem i onemogućavanjem katoličkog odgoja, progonom katoličanstva u nacističkoj državi stvorili su se preduvjeti za indoktrinaciju mržnjom, te onemogućila mogućnost osvješćivanja mržnjom zatrovane mladeži.
Nacisti su uklanjanjem autoriteta Katoličke Crkve u odgoju mladih i stvaranjem monopola nacističkih organizacija poput Hitlerjugenda stvorili preduvjete za moralno trovanje mladeži i stvaranju vojske mladih ljudi odanih rasizmu i ostalim nacističkim konceptima, s kakvima će se čitav svijet uskoro suočiti u II. svjetskom ratu.
Povezani članci
Izvori
Vanjske poveznice
- Potpuni tekst enciklike Mit brennenden sorge sa službenih stranice Svete Stolice (eng.)
- Potpuni tekst enciklike Mit brennenden sorge sa službenih stranice Svete Stolice (njemački)
- Ivan Fuček: Etička kritika totalitarizma u papinskim dokumentima (izlaganje sa znanstvenog skupa, 1996. god.)