Suhozid: razlika između inačica
m wp:stil, WD, dodatni naziv |
|||
| Redak 18: | Redak 18: | ||
== Vidi još == |
== Vidi još == |
||
* [[kažun]] |
* [[kažun]] |
||
* [[trim]] |
* [[Trim (suhozid)|trim]] |
||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
Inačica od 6. prosinca 2017. u 16:18
Suhozid je građevina od prirodnog kamena bez korištenja morta. Postoje razne svrhe:
- kao zid
- kao ograda oranice ili pašnjaka (u južnoj Europi, Hrvatskoj, Irskoj, i Švicarskoj i u Austriji), nazivana još i kao gromača i mocira[1]
- u gradnji bunara
- u gradnji puteva (Premužićeva staza)
Ekološka korist
Suhozidovi pružaju vrijedna utočišta za razne biljke i životinje, npr. guštere, žabe, pčele i razne rijetke kukce.
Zaštita
Udruga Dragodid je aplicirala zahtjev za trajnom zaštitom. Srpnja 2013. nakon dugih godina peripetija i dilema o tome kako zakonski zaštititi suhozid, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske prihvatilo je modalitet zaštite suhozida kroz zaštitu same tehnike gradnje kao nematerijalnog kulturnog dobra. Time je vještina zidanja "u suho" zaštićena na nacionalnoj razini rješenjem o preventivnoj zaštiti čije je trajanje 3 godine, a Udruga Dragodid odigrala je savjetodavnu logu.[2] Nakon trogodišnjeg perioda preventivne zaštite umijeće je suhozidne gradnje u prosincu 2016. godine dobilo i trajnu zaštitu kao nematerijalno kulturno dobro RH. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske donijelo je odluku kojom se umijeće suhozidne gradnje proglašava nematerijalnim kulturnim dobrom. te je uvršteno u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Na sastanku stručnjaka na temu "Tehnika gradnje „u suho“" kao element nematerijalne kulturne baštine, krenulo se s izradom zajedničke kandidature zemalja gdje postoji ta tradicijska gradnja, iz Cipra, Bugarske, Hrvatske, Grčke, Španjolske i Švicarske a radi upisa na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalnih dobara čovječanstva. [3]
Vidi još
Izvori
- ↑ Proleksis enciklopedija: Gromača (Pristupljeno 17. studenoga 2017.)
- ↑ kravosas: Vještina gradnje suhozida proglašena kulturnim dobrom!, Udruga Dragodid, 17. srpnja 2013. Pristupljeno 11. veljače 2017.
- ↑ Veronika S.: Suhozid potvrđen kao kulturno dobro!, Kamenjar.com, 30. siječnja 2017. Pristupljeno 11. veljače 2017.
Literatura
- skupina autora: "Gradimo u kamenu". Split: Slobodna Dalmacija, 2012. ISBN 978-953-7088-73-6.
Vanjske poveznice
- udruga Suhozid, Pag
- udruga Dragodid
- Otvoreni javni popis hrvatskih suhozida, Sveučilište u Zagrebu
