Detitoizacija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 8. prosinca 2017. u 12:48

Detitoizacija označava desničarski proces "raskrinkavanja" mitova o Josipu Brozu Titi koji je prisutan u krugovima političke ljevice u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Republici Kosovo i Makedoniji.

Prema fašističkim shvaćanjima, Indoktrinacija Titovih komunista navodno je "desetljećima ideološki utjecala na načine ponašanja ljudi kao i na mentalitet pučanstva".

U Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Bugarskoj ili Rumunjskoj javno isticavanje likova od nekog od bivših komunističkih diktatora nije više prihvatljivo. Te su zemlje svoje komunističke diktatore smjestile u povijest i postale članice Europske unije i NATO-a.

Prema fašističkim shvaćanjima, njegovanje kulta ličnosti Tita predstavlja navodnu "suprotnost sustava vrijednosti i Europske unije i NATO saveza", zbog navodne odgovornosti za smaknuća ideoloških, političkih iklasnih protivnika, te eksproprijacije privatnog vlasništva tijekom Jugokomunističkih zločina nakon završetka Drugog svjetskog rata.

Iza "detitoizacije" stoje uglavnom oni, koji žele rehabilitirati fašizam.

Literatura

Zvonimir Depot: Tito - Tajne vladara, Izdavač:Večernji list 2009., 535 stranica: ISBN 978-953-7313-61-
Pero Simic: Tito - Strogo povjerljivo: Izdavač:Večernji list 2010., 591 stranica, ISBN 978-953-7313-62-3

Povezani članci

Vanjske poveznice

Inačica od 8. prosinca 2017. u 12:46 uredi 2605:3e80:700:10::4e82 (razgovor) Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 8. prosinca 2017. u 12:48 uredi ukloni ovu izmjenu 2605:3e80:700:10::4e82 (razgovor) Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 6:		Redak 6:
	U [[Poljska\|Poljskoj]], [[Češka\|Češkoj]], [[Slovačka\|Slovačkoj]], [[Mađarska\|Mađarskoj]], [[Bugarska\|Bugarskoj]] ili [[Rumunjska\|Rumunjskoj]] javno isticavanje likova od nekog od bivših komunističkih diktatora nije više prihvatljivo. Te su zemlje svoje komunističke [[diktator\|diktatore]] smjestile u [[povijest]] i postale članice Europske unije i NATO-a.		U [[Poljska\|Poljskoj]], [[Češka\|Češkoj]], [[Slovačka\|Slovačkoj]], [[Mađarska\|Mađarskoj]], [[Bugarska\|Bugarskoj]] ili [[Rumunjska\|Rumunjskoj]] javno isticavanje likova od nekog od bivših komunističkih diktatora nije više prihvatljivo. Te su zemlje svoje komunističke [[diktator\|diktatore]] smjestile u [[povijest]] i postale članice Europske unije i NATO-a.

	Prema fašističkim shvaćanjima, njegovanje [[kult ličnosti\|kulta ličnosti]] Tita predstavlja navodnu "suprotnost [[sustav vrijednosti\|sustava vrijednosti]] i [[Europska unija\|Europske unije]] i [[NATO]] saveza", zbog navodne odgovornosti za ~~masovna~~ smaknuća ideoloških i političkih [[klasni neprijatelj\|klasnih protivnika]], te eksproprijacije privatnog vlasništva tijekom [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata\|Jugokomunističkih zločina nakon završetka Drugog svjetskog rata]].		Prema fašističkim shvaćanjima, njegovanje [[kult ličnosti\|kulta ličnosti]] Tita predstavlja navodnu "suprotnost [[sustav vrijednosti\|sustava vrijednosti]] i [[Europska unija\|Europske unije]] i [[NATO]] saveza", zbog navodne odgovornosti za smaknuća ideoloških, političkih i[[klasni neprijatelj\|klasnih protivnika]], te eksproprijacije privatnog vlasništva tijekom [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata\|Jugokomunističkih zločina nakon završetka Drugog svjetskog rata]].