Neboder: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
Poveznice, promjenjena bolja slika |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
| ⚫ | |||
{{Provjeriti vanjske poveznice}} |
|||
| ⚫ | |||
Klasifikacija nebodera ima puno, no najpriznatija kaže da je '''neboder''' svaka građevina koja ima 10 ili više naseljivih katova, i to katova po europskom sustavu brojanja (koji odvaja prizemlje kao posebnu jedinicu). |
Klasifikacija nebodera ima puno, no najpriznatija kaže da je '''neboder''' svaka građevina koja ima 10 ili više naseljivih katova, i to katova po europskom sustavu brojanja (koji odvaja prizemlje kao posebnu jedinicu). |
||
Starija klasifikacija u pojam "neboder" je uvrštavala i niže građevine, otprilike iznad 5 katova visine, pa je tako, iz sentimentalnih razloga, prvim zagrebačkim neboderom nazvana Loewyeva visoka kuća, građevina od 9 katova. |
Starija klasifikacija u pojam "neboder" je uvrštavala i niže građevine, otprilike iznad 5 katova visine, pa je tako, iz sentimentalnih razloga, prvim zagrebačkim neboderom nazvana [[Loewyeva visoka kuća]], građevina od 9 katova. |
||
== Povijest == |
== Povijest == |
||
Prve "visoke kuće" u sebi nisu imale [[Čelik|čelika]], pa su svoju visinu morale kompenzirati debljinom zidova nižih katova, tako da je svaka visoka kuća, što je bila viša, bila i neisplativija zbog manjeg korisnog prostora na nižim katovima. |
Prve "visoke kuće" u sebi nisu imale [[Čelik|čelika]], pa su svoju visinu morale kompenzirati debljinom zidova nižih katova, tako da je svaka visoka kuća, što je bila viša, bila i neisplativija zbog manjeg korisnog prostora na nižim katovima. |
||
Uporabom čelika i betona, visoke kuće odjednom prestaju biti strukture kojima zidovi drže masu. Težina zgrade se prebacuje na nosive stupove razmještene po katu, a zid postaje element koji štiti od atmosferilija. |
Uporabom čelika i betona, visoke kuće odjednom prestaju biti strukture kojima zidovi drže masu. Težina zgrade se prebacuje na nosive stupove razmještene po katu, a zid postaje element koji štiti od atmosferilija. |
||
Prvi pravi neboder, i to čelične konstrukcije, izgrađen je u razdoblju 1884.-1885. u [[Chicago|Chicagu]] i zvao se [ |
Prvi pravi neboder, i to čelične konstrukcije, izgrađen je u razdoblju 1884.-1885. u [[Chicago|Chicagu]] i zvao se [[Home Insurance Building]]. |
||
Takve zgrade nisu mogle biti više od 80-ak katova, jer su opet postajale neisplative. Naime, povišenjem katova, potreban je sve veći broj dizala, a svako dizalo zauzima sve veći broj kvadratnih metara, tako da bi niži katovi opet bili skučeni. |
Takve zgrade nisu mogle biti više od 80-ak katova, jer su opet postajale neisplative. Naime, povišenjem katova, potreban je sve veći broj dizala, a svako dizalo zauzima sve veći broj kvadratnih metara, tako da bi niži katovi opet bili skučeni. |
||
| ⚫ | |||
Nova revolucija događa se 60-ih godina 20. stoljeća, kada je započet revolucionarni novi način gradnje koji se sastojao u prebacivanju glavnih nosivih elemenata u sredinu zgrade, skupa sa stubištima i dizalima, pri čemu nastaje "komunikacijska jezgra", a ostali stupovi miču se na rub i glavna im je uloga smanjivanje svaijanja zgrade pri vjetru, gradskim i potresnim vibracijama. |
Nova revolucija događa se 60-ih godina 20. stoljeća, kada je započet revolucionarni novi način gradnje koji se sastojao u prebacivanju glavnih nosivih elemenata u sredinu zgrade, skupa sa stubištima i dizalima, pri čemu nastaje "komunikacijska jezgra", a ostali stupovi miču se na rub i glavna im je uloga smanjivanje svaijanja zgrade pri vjetru, gradskim i potresnim vibracijama. |
||
Prvi značajniji neboderi izgrađeni tom metodom su dva nebodera [[WTC|Svjetskog Trgovinskog Centra]] u [[New_York|New Yorku]]. Danas se gotovo svi neboderi rade na taj način. |
Prvi značajniji neboderi izgrađeni tom metodom su dva nebodera [[WTC|Svjetskog Trgovinskog Centra]] u [[New_York|New Yorku]]. Danas se gotovo svi neboderi rade na taj način. |
||
Neboderi se po načinu korištenja i načinu gradnje dijele na poslovne i stambene. |
Neboderi se po načinu korištenja i načinu gradnje dijele na poslovne i stambene. |
||
== Svijet == |
== Svijet == |
||
Grad s najviše nebodera je [[Hong Kong]]. Najviši neboder na svijetu je [[Burj Khalifa]] u Dubaiu, [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]]. |
Grad s najviše nebodera je [[Hong Kong]]. Najviši neboder na svijetu je [[Burj Khalifa]] u Dubaiu, [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]]. |
||
== Hrvatska == |
== Hrvatska == |
||
| ⚫ | |||
Grad s najviše nebodera u Hrvatskoj je [[Zagrebački neboderi|Zagreb]]. Zagreb drži rekord na najviši poslovni neboder, a titulu najvišeg stambenog nebodera drži [[Riječki neboderi|Rijeka]]. |
Grad s najviše nebodera u Hrvatskoj je [[Zagrebački neboderi|Zagreb]]. Zagreb drži rekord na najviši poslovni neboder, a titulu najvišeg stambenog nebodera drži [[Riječki neboderi|Rijeka]]. |
||
Među ostalim gradovima s većim brojem nebodera ističu se [[Splitski neboderi|Split]], [[Karlovački neboderi|Karlovac]], [[Varaždinski neboderi|Varaždin]], [[Šibenski neboderi|Šibenik]], [[Pulski neboderi|Pula]], [[Osječki neboderi|Osijek]] i [[Zadarski neboderi|Zadar]]. |
Među ostalim gradovima s većim brojem nebodera ističu se [[Splitski neboderi|Split]], [[Karlovački neboderi|Karlovac]], [[Varaždinski neboderi|Varaždin]], [[Šibenski neboderi|Šibenik]], [[Pulski neboderi|Pula]], [[Osječki neboderi|Osijek]] i [[Zadarski neboderi|Zadar]]. |
||
== |
== Vidi još == |
||
| ⚫ | |||
*[[ |
* [[Stambeni neboder]] |
||
| ⚫ | |||
== Vanjske poveznice == |
== Vanjske poveznice == |
||
{{Commons|Skyscraper}} |
{{Commons|Skyscraper}} |
||
| ⚫ | |||
| ⚫ | |||
{{mrva-građ}} |
{{mrva-građ}} |
||
Inačica od 21. srpnja 2018. u 18:32
Klasifikacija nebodera ima puno, no najpriznatija kaže da je neboder svaka građevina koja ima 10 ili više naseljivih katova, i to katova po europskom sustavu brojanja (koji odvaja prizemlje kao posebnu jedinicu).
Starija klasifikacija u pojam "neboder" je uvrštavala i niže građevine, otprilike iznad 5 katova visine, pa je tako, iz sentimentalnih razloga, prvim zagrebačkim neboderom nazvana Loewyeva visoka kuća, građevina od 9 katova.
Povijest
Prve "visoke kuće" u sebi nisu imale čelika, pa su svoju visinu morale kompenzirati debljinom zidova nižih katova, tako da je svaka visoka kuća, što je bila viša, bila i neisplativija zbog manjeg korisnog prostora na nižim katovima. Uporabom čelika i betona, visoke kuće odjednom prestaju biti strukture kojima zidovi drže masu. Težina zgrade se prebacuje na nosive stupove razmještene po katu, a zid postaje element koji štiti od atmosferilija. Prvi pravi neboder, i to čelične konstrukcije, izgrađen je u razdoblju 1884.-1885. u Chicagu i zvao se Home Insurance Building. Takve zgrade nisu mogle biti više od 80-ak katova, jer su opet postajale neisplative. Naime, povišenjem katova, potreban je sve veći broj dizala, a svako dizalo zauzima sve veći broj kvadratnih metara, tako da bi niži katovi opet bili skučeni.
Nova revolucija događa se 60-ih godina 20. stoljeća, kada je započet revolucionarni novi način gradnje koji se sastojao u prebacivanju glavnih nosivih elemenata u sredinu zgrade, skupa sa stubištima i dizalima, pri čemu nastaje "komunikacijska jezgra", a ostali stupovi miču se na rub i glavna im je uloga smanjivanje svaijanja zgrade pri vjetru, gradskim i potresnim vibracijama. Prvi značajniji neboderi izgrađeni tom metodom su dva nebodera Svjetskog Trgovinskog Centra u New Yorku. Danas se gotovo svi neboderi rade na taj način. Neboderi se po načinu korištenja i načinu gradnje dijele na poslovne i stambene.
Svijet
Grad s najviše nebodera je Hong Kong. Najviši neboder na svijetu je Burj Khalifa u Dubaiu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Hrvatska
Grad s najviše nebodera u Hrvatskoj je Zagreb. Zagreb drži rekord na najviši poslovni neboder, a titulu najvišeg stambenog nebodera drži Rijeka. Među ostalim gradovima s većim brojem nebodera ističu se Split, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Pula, Osijek i Zadar.
Vidi još
Vanjske poveznice
| ||||||||||||||||||||||||||
