Pergament: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 30. kolovoza 2018. u 07:33

Vinodolski zakon, najvažniji je i najstariji prijepis koji potječe iz 16. stoljeća, sastoji se od 14 listova (ili 28 stranica) pergamentnoga sveska (243 x 165 mm) kurzivnom glagoljicom ispisano je 17 stranica (nekoliko uvodnih redaka knjižnom glagoljicom), a ostale su stranice prazne. Rukopis sadrži nekoliko inicijala, crteža i kasnijih pripisa. Čuva se danas u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Pergament ili pergamena (lat. charta pergamena: pergamski papir, po antičkom gradu Pergamu) je pisaća podloga napravljena od kože sitne stoke (obično koze i ovce). U antičko doba pisalo se na životinjskoj koži u mnogim civilizacijama (na primjer u drevnoj Mezopotamiji i Egiptu) već u 2. tisućljeću pr. Kr., ali se vjeruje da je postupak za dobivanje pergamenta bio usavršen u Pergamu u doba helenističkih vladara Atalida u 2. stoljeću pr. Kr., i to kao odgovor na egipatsku zabranu izvoza papirusa u taj grad.

Postupak za izradbu pergamenta vrlo je jednostavan i nije se mijenjao stoljećima: životinjska se koža najprije 3 dana umakala u vapnenu vodu da se uklone ostatci mesa i masti. Potom se čistila od dlaka i razapinjala. Očišćena i osušena koža tada se glačala i rezala u četvrtaste komade koji su se mogli savijati i tako su se dobivala dva ili četiri lista na kojima se moglo pisati. Prednosti su pergamenta nad papirusom bile velike: pergament je bio čvršći i trajniji, napisani tekst mogao se brisati (zapravo ostrugati), pa pergament ponovno koristiti (lat. palimpsest), minijaturisti su mogli izrađivati slike u bojama, a važna posljedica uporabe toga materijala pojava je novog oblika knjige – kodeksa. Borba između pergamenta i papirusa trajala je tijekom antike i u prvim stoljećima srednjeg vijeka. U srednjom vijeku pergamentni kodeksi postali su uobičajeni oblik knjige, a tek potkraj toga razdoblja pojavio se nov materijal – papir, koji je bio jeftiniji i koji je, posebice pojavom tiskarske preše, istisnuo iz uporabe pergament. Pergament se koristio i poslije, sve do današnjih dana, za uvezivanje knjiga, izradbu različitih dokumenata, diploma i slično. ^[1]

Povijest pergamenta

Oko 200. pr. Kr. jedan od faraona iz dinastije Ptolemejevića zabranio je izvoz papirusa iz Egipta, kako bi spriječio razvoj knjižnica u drugim zemljama. Ovakva situacija primorala je korisnike papirusa da nađu alternativni materijal pogodan za pisanje odnosno prenošenje poruka i pohranjivanje znanja. U gradu Pergamu, (u današnjoj Turskoj), proizveden je materijal pogodan za pisanje i dobio naziv pergament. Bio je trajniji i postojaniji na vlagu od papirusa. Sve do danas, smatra se jednim od najboljih materijala za pisanje perom i tintom. Upotreba pergamenta proširila se uskoro po čitavom Zapadu. Redovnici su bili glavni potrošači pergamenta i imali su, na primjer, u samostanu u St. Gallenu radionice za izradu pergamenta. Kao materijal za običnu upotrebu, pergament je bio neprikladan i vrlo skup, pa ga u kasnom srednjem vijeku sve više potiskuje papir. ^[2]

Pergament u Hrvatskoj

U Hrvatskoj su se na pergamentu pisale isprave i knjige tijekom srednjeg vijeka, a najviše se proizvodio u samostanima. Popovi glagoljaši pisali su knjige na pergamentu čak do 18. stoljeća.

Izrada

Pergament se izrađivao preradom tankih koža najčešće mladih životinja: koza, ovaca, teladi, magaraca pa i zmija. Proces izrade bio je vrlo jednostavan. S oguljenih životinjskih koža odstranila se dlaka, zatim se koža tretirala vapnom. Depilirana koža napinjala se na drvene okvire i postupno sušila. Sljedeća faza bilo je brušenje pomoću vulkanskog pijeska i glačanje uz pomoć kosti ili glatkim kamenom. Što je pergament bio tanji to je bio cijenjeniji. Zadnja faza bila je natapanje ispeglane kože u ulju, i sušenje ulja s ciljem da se postigne odgovarajuća elastičnost.

Pergament danas

Pergament je i danas u upotrebi za različite svečane prigode, kad je potrebno izraditi povelje, priznanja i slično (Versajski ugovor, povelja UN, Povelja grada Zagreba, Nobelova nagrada).

Izvori

↑ pergament (pergamena), [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.
↑ "Tehnička enciklopedija" (Papir), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.

[1] pergament (pergamena), [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.

[2] "Tehnička enciklopedija" (Papir), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.

[1]

[2]

@@ Redak 7: / Redak 7: @@
 Postupak za izradbu pergamenta vrlo je jednostavan i nije se mijenjao stoljećima: životinjska se koža najprije 3 dana umakala u [[vapno|vapnenu]] vodu da se uklone ostatci [[Meso|mesa]] i [[masti]]. Potom se čistila od [[Dlake|dlaka]] i razapinjala. Očišćena i osušena koža tada se [[glačanje|glačala]] i [[Rezanje|rezala]] u četvrtaste komade koji su se mogli savijati i tako su se dobivala dva ili četiri [[list]]a na kojima se moglo pisati. Prednosti su pergamenta nad papirusom bile velike: pergament je bio čvršći i trajniji, napisani [[tekst]] mogao se brisati (zapravo ostrugati), pa pergament ponovno koristiti (lat. ''palimpsest''), [[Minijatura (slikarstvo)|minijaturisti]] su mogli izrađivati [[Slika|slike]] u [[boja]]ma, a važna posljedica uporabe toga [[materijal]]a pojava je novog oblika knjige – [[kodeks]]a. Borba između pergamenta i papirusa trajala je tijekom antike i u prvim stoljećima [[srednji vijek|srednjeg vijeka]]. U srednjom vijeku pergamentni kodeksi postali su uobičajeni oblik knjige, a tek potkraj toga razdoblja pojavio se nov materijal – [[papir]], koji je bio jeftiniji i koji je, posebice pojavom [[tiskarstvo|tiskarske]] [[preša|preše]], istisnuo iz uporabe pergament. Pergament se koristio i poslije, sve do današnjih dana, za uvezivanje [[knjiga]], izradbu različitih [[Dokument|dokumenata]], [[diploma]] i slično. <ref> '''pergament (pergamena)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=47573] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref>
-== Povijest Pergamenta ==
+== Povijest pergamenta ==
+Oko [[200. pr. Kr.]] jedan od [[faraon]]a iz dinastije [[Ptolemejevići|Ptolemejevića]]  zabranio je izvoz [[papirus]]a iz [[drevni Egipat|Egipta]], kako bi spriječio razvoj [[knjižnica]] u drugim zemljama. Ovakva situacija primorala je korisnike papirusa da nađu alternativni materijal pogodan za pisanje odnosno prenošenje poruka i pohranjivanje znanja. U gradu [[Pergam]]u, (u današnjoj [[Turska|Turskoj]]), proizveden je materijal pogodan za pisanje i dobio naziv pergament. Bio je trajniji i postojaniji na vlagu od [[papirus]]a. Sve do danas, smatra se jednim od najboljih materijala za pisanje perom i tintom. Upotreba pergamenta proširila se uskoro po čitavom [[Zapadni svijet|Zapadu]]. [[Redovnik|Redovnici]] su bili glavni potrošači pergamenta i imali su, na primjer, u [[samostan]]u u [[St. Gallen]]u [[radionica|radionice]] za izradu pergamenta. Kao materijal za običnu upotrebu, pergament je bio neprikladan i vrlo skup, pa ga u kasnom [[srednji vijek|srednjem vijeku]] sve više potiskuje papir. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Papir'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>
-Oko [[200. pr. Kr.]] jedan od [[faraon]]a iz dinastije [[Ptolemejevići|Ptolemejevića]]  zabranio je izvoz [[papirus]]a iz [[drevni Egipat|Egipta]], kako bi spriječio razvoj [[knjižnica]] u drugim zemljama.
+=== Pergament u Hrvatskoj ===
-Ovakva situacija primorala je korisnike papirusa da nađu alternativni materijal pogodan za pisanje odnosno prenošenje poruka i pohranjivanje znanja. U gradu [[Pergam]]u, (u današnjoj [[Turska|Turskoj]]), proizveden je materijal pogodan za pisanje i dobio naziv pergament. Bio je trajniji i postojaniji na vlagu od papirusa. Sve do danas, smatra se jednim od najboljih materijala za pisanje perom i tintom.
+U Hrvatskoj su se na pergamentu pisale isprave i knjige tijekom srednjeg vijeka, a najviše se proizvodio u [[samostan]]ima. [[Pop (religija)|Popovi]] [[glagoljaši]] pisali su knjige na pergamentu čak do 18. stoljeća.
 == Izrada ==
+Pergament se izrađivao preradom tankih koža najčešće mladih životinja: [[koza]], [[ovca|ovaca]], teladi, [[magarac]]a pa i [[zmija]]. Proces izrade bio je vrlo jednostavan. S oguljenih životinjskih koža odstranila se dlaka, zatim se koža tretirala [[vapno]]m. Depilirana koža napinjala se na drvene okvire i postupno sušila. Sljedeća faza bilo je [[brušenje]] pomoću vulkanskog pijeska i glačanje uz pomoć kosti ili glatkim kamenom. Što je pergament bio tanji to je bio cijenjeniji. Zadnja faza bila je natapanje ispeglane kože u ulju, i sušenje ulja s ciljem da se postigne odgovarajuća elastičnost.
-Pergament se izrađivao preradom tankih koža najčešće mladih životinja: [[koza]],
-[[ovca|ovaca]], teladi, [[magarac]]a pa i [[zmija]]. Proces izrade bio je vrlo jednostavan. S oguljenih životinjskih koža odstranila se dlaka, zatim se koža tretirala vapnom. Depilirana koža napinjala se na drvene okvire i postupno sušila. Sljedeća faza bilo je brušenje pomoću vulkanskog pijeska i glačanje uz pomoć kosti ili glatkim kamenom. Što je pergament bio tanji to je bio cijenjeniji. Zadnja faza bila je natapanje ispeglane kože u ulju, i sušenje ulja s ciljem da se postigne odgovarajuća elastičnost.
 == Pergament danas ==