Sirena: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 6. studenoga 2018. u 20:41

Sirene (grč. Σειρήν, Seirến) ili Morske Ninfe u grčkoj mitologiji su misteriozna bića koja imaju žensku glavu, a riblje tijelo. Navode im se, prema raznim izvorima, sljedeća imena: Telksipia/Telksipeja/Telksiopa/Telksinoa, Molpa, Pizinoja, Partenopa, Ligeja/Ligija, Leukozija, Redna, Teles/Teleda i sl.

Etimologija

Grčko ime Sirena vjerojatno je izvedeno od seira = "uže" te bi one bile "povezivačice". Značenje riječi "sirena" kao upozoravajućeg zvuka razvilo se prema analogiji i značenjskom povezanošću s pjesmom Sirena.

Karakteristike

U ranoj grčkoj umjetnosti Sirene su prikazivane kao ptice s velikim glavama i nogama, a katkad i s lavljom grivom ili ptičjim tijelom. Također su i prikazivane kako sviraju neko glazbalo, posebice harfu. Poznate su po neodoljivoj pjesmi zbog koje je i Odisej imao teškoća.

Poslije u sr. vijeku sirene su počele biti prikazivane kao lijepe djevojke s repom ribe koje izviruju iz valova i zavode mornare s pravoga puta. U mnogo je jezika riječ za Sirenu (sam hrvatski, a i španjolski, francuski, talijanski, poljski, portugalski itd.) jednaka riječi za poluženu i poluribu (eng. mermaid) što pridonosi pomutnji.

Mitologija

Podrijetlo

Sirene su kćeri boga Aheloja i muze Terpsihore. Homer ne govori ništa o njihovu broju, ali kasniji su pisci spominjali od dvije do pet Sirena.

Gl. im je odlika bio prelijep glas, zbog čega su se natjecale s muzama u pjevanju. Budući da su izgubile, muze su ih pretvorile u čudovišta s ptičjim tijelom, ali su im ostavile lijepo žensko lice i divne glasove. Kasnije su muze poništile čaroliju iz sažaljenje i sirene su dobile svoje repoe i ljepotu. Prema drugim inačicama, u ptice ih je pretvorila Afrodita zbog toga što su bile nesklone ljubavi. Nakon toga preselile su se na otok kraj Scile i Haribde mameći mornare milozvučnim glasom, davile ih i sisale im krv. S vremenom Afroditina čarolija je popustila i one su natrag dobile svoju ljepotu i krasne riblje repove, ali su bile ljute pa su ostale na otcima mamiti ljude u smrt. Pokraj njih plovili su Argonauti kada su se s runom vraćali iz Kolhide, ali ih je spasio Orfej. Odisejaj i njegove mornare od sirena je spasila domišljatost: posada je voskom začepila uši, a Odiseja su zavezali uz jarbol da ga ne odvuče njihov pjev.

Viđenja

Odisej je, kako doznajemo u Homerovoj Odiseji, pobjegao sirenama. Nakon putovanja u Had opet se vratio na Kirkin otok, a Kirka ga je upozorila na Sirene koje bi ga mogle uništiti te mu je savjetovala da ili začepi uši ili, ako baš mora čuti njihov pjev, bude privezan za jarbol, tako da ne može slijediti zvuk i tako postati nepovratno izgubljen. Potom su krenuli s Kirkina otoka.

Njegovi su ljudi začepili uši voskom, a on im je zapovjedio da ignoriraju njegova zapomaganja. On je sam bio privezan za jarbol - htio je iz znatiželje čuti pjesmu, a suborcima je rekao da mu je Kirka rekla da je mora čuti. Tako su uspjeli proći pokraj Sirena.

Jazona je upozorio Kentaur Hiron da će Orfej biti nužan u argonautskom putovanju. Naime, kad su začuli pjev Sirena, Orfej je uzeo svoju liru i svirao još ljepše od Sirena, zaglušujući njihove glasove. Jedan član posade ipak je čuo pjesmu i skočio u more, ali spasila ga je Afrodita. Nakon što je brod uspješno prošao pored Sirena, one su se same protestirajući bacile u more i čekale novi plijen.

Postoje i priče da je Kristofor Kolumbo na svome putovanju vidio sirene.

Za sad jedini dokazi da sirene postoje je dokumentarac na Animal planetu i neke snimke turista .

Literatura

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Sirena

Sirene u klasičnoj literaturi i umjetnosti (engl.)

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
 {{dz}}
+[[Datoteka:Bloye BUGS mermaid, stone.jpg|mini|254x254px|Sirena]]
 '''Sirene''' ([[grčki jezik|grč.]] '''{{polytonic|Σειρήν}}''', ''Seirến'') ili '''Morske Ninfe''' u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] su misteriozna bića koja imaju [[žena|žensku]] glavu, a [[riba|riblje]] tijelo. Navode im se, prema raznim izvorima, sljedeća [[ime]]na: Telksipia/Telksipeja/Telksiopa/Telksinoa, Molpa, Pizinoja, Partenopa, Ligeja/Ligija, Leukozija, Redna, Teles/Teleda i sl.
@@ Redak 11: / Redak 11: @@
 U ranoj [[stara Grčka|grčkoj]] umjetnosti Sirene su prikazivane kao [[ptica|ptice]] s velikim glavama i nogama, a katkad i s [[lav]]ljom grivom ili ptičjim tijelom. Također su i prikazivane kako sviraju neko [[glazbalo]], posebice [[harfa|harfu]]. Poznate su po neodoljivoj pjesmi zbog koje je i [[Odisej]] imao teškoća.
-Poslije su Sirene počele biti prikazivane kao prekrasne žene čija su i tijela i glas bili zavodljivi ili kao polužene i polu[[ribe]], što je današnje značenje Sirena, često prikazivano u popularnoj kulturi. U mnogo je jezika [[riječ]] za Sirenu (sam [[hrvatski]], a i [[španjolski]], [[francuski]], [[talijanski]], [[poljski]], [[portugalski]] itd.) jednaka riječi za poluženu i poluribu ([[engleski|eng.]] ''mermaid'') što pridonosi pomutnji.
+Poslije u [[Srednji vijek|sr. vijeku]] sirene su počele biti prikazivane kao lijepe djevojke s repom [[ribe]] koje izviruju iz valova i zavode mornare s pravoga puta. U mnogo je jezika [[riječ]] za Sirenu (sam [[hrvatski]], a i [[španjolski]], [[francuski]], [[talijanski]], [[poljski]], [[portugalski]] itd.) jednaka riječi za poluženu i poluribu ([[engleski|eng.]] ''mermaid'') što pridonosi pomutnji.
 == Mitologija ==
@@ Redak 19: / Redak 19: @@
 [[Datoteka:Dish siren Louvre MNB626.jpg|mini|176x176px|Sirena<small>, posuda iz [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]]</small>]]
-Sirene su bile [[Aheloj]]eve kćeri s [[Terpsihora|Terpsihorom]]/[[Melpomena|Melpomenom]]/[[Steropa|Steropom]] ili pak [[Forkis]]ove, prema [[Vergilije|Vergiliju]] i [[Ovidije|Ovidiju]]. [[Homer]] ne govori ništa o njihovu broju, ali kasniji su pisci spominjali od dvije do pet Sirena.
+Sirene su kćeri boga  [[Aheloj|Aheloja]] i muze [[Terpsihora|Terpsihore]]. [[Homer]] ne govori ništa o njihovu broju, ali kasniji su pisci spominjali od dvije do pet Sirena.
-Jedna inačica mita donosi da je [[Hera]] nagovorila Sirene da se natječu u pjevanju s [[Muza]]ma. Muze su pobijedile.Hera je zbog toga bila kažnjena.
-Prema nekim inačicama mita, a također i u [[Ovidije]]vim ''[[Metamorfoze|Metamorfozama]]'' bile su [[Perzefona|Perzefonine]] družice koje je [[Demetra]] pretvorila u krilata čudovišna stvorenja nakon što nisu reagirale kad je [[Had (bog)|Had]] oteo njezinu kćer Perzefonu.
+Gl. im je odlika bio prelijep glas, zbog čega su se natjecale s muzama u pjevanju. Budući da su izgubile, muze su ih pretvorile u čudovišta s ptičjim tijelom, ali su im ostavile lijepo žensko lice i divne glasove. Kasnije su muze poništile čaroliju iz sažaljenje i sirene su dobile svoje repoe i ljepotu.  Prema drugim inačicama, u ptice ih je pretvorila [[Afrodita]] zbog toga što su bile nesklone ljubavi. Nakon toga preselile su se na otok kraj Scile i Haribde mameći mornare milozvučnim glasom, davile ih i sisale im krv. S vremenom Afroditina čarolija je popustila i one su natrag dobile svoju ljepotu i krasne riblje repove, ali su bile ljute pa su ostale na otcima mamiti ljude u smrt. Pokraj njih plovili su [[Argonauti]] kada su se s runom vraćali iz Kolhide, ali ih je spasio [[Orfej]]. [[Odisej|Odisejaj]] i njegove mornare od sirena je spasila domišljatost: posada je voskom začepila uši, a Odiseja su zavezali uz jarbol da ga ne odvuče njihov pjev.
-Sirene su se sramile svog ptičjeg izgleda te su otišle živjeti na  [[otok]] zvan ''Sirenum scopuli'' ili na druge otoke, ovisno o inačicama mita, a otoci su bili okruženi [[kamen]]jem i [[stijena]]ma. Unatoč svom ružnom ptičjem izgledu i dalje su imale svoje prekrasne glasove.S vrememon ''Demetrina'' ''čarolija'' bačena na sirene je oslabjela i one su natrag dobile svoju ''ljepotu'' i ''riblje repove'',ali su bile ljute i ostale su živjeti na ''Sirenumu'',tamo su koristile svoje prekrasne glasove te su njima mamile mornare u more i jele ih.
 === Viđenja ===