Starije kameno doba: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 14. siječnja 2019. u 15:12

Prapovijest
Kameno doba	Paleolitik
	Mezolitik
	Neolitik
Metalno doba	Bakreno doba
	Brončano doba
	Željezno doba

Starije kameno doba ili paleolitik je razdoblje u kojem se pojavljuje čovjek i nastaju najstarije kulture, otprije 2 500 000 pr. Kr. do 10 000 pr. Kr. te obuhvaća čitav pleistocen, koji je obilježen izmjenama ledenih razdoblja (oledbe, glacijali) s razdobljima zatopljenja (interglacijali, termali). Način života, kao i u mezolitiku koji se nastavlja na nj, obilježava lov i skupljanje plodova.

Podjela paleolitika

1. donji paleolitik: oko 2 500 000 god. pr. Kr. - oko 120 000 god. pr. Kr.

2. srednji paleolitik: oko 800 000 god. pr. Kr. - oko 30 000 god. pr. Kr.

3. gornji paleolitik: oko 100 000 god. pr. Kr. - oko 10 000 god. pr. Kr.

Donji se paleolitik još naziva stariji, a gornji mlađi. Neki autori govore i o kasnom paleolitiku (10 000 - 8000 god. pr. Kr.).

Katkad se kulture donjega i srednjega paleolitika zajednički nazivaju protolitik, a one gornjega paleolitika i mezolitika, miolitik.

U Europi se paleolitik podudara s geološkim razdobljem pleistocena (počinje prije 2,5 milijuna god.), dok u Africi započinje već u pliocenu; prije 4 milijuna god. Završio je sa zadnjim ledenim dobom 10 000 god. pr. Kr.

Paleolitik na prostoru Europe

Donji ili stariji paleolitik (od 2 500 000 pr. Kr. do 200 000 ili 100 000 pr. Kr.) razdoblje je u kojem se javljaju hominidi (Homo habilis, Australopitecus, Homo erectus, javanski čovjek, pekinški čovjek, heidelberški čovjek itd.). Prvi hominidi živjeli su u srednjoj i istočnoj Africi, a odatle zbog klimatskih promjena prelaze u Europu i Aziju. U načinu obrade kamena u tom se razdoblju razlikuje nekoliko faza nazvanih po nalazištima: abvilijenska ili šelejenska, šalosijenska, klaktonijenska te ašelejenska kultura. Najstarije poznato oruđe je oblutak koji je po strani ili na vrhu razbijen udarcem te grubo naoštren, a čiji su primjerci nađeni na prostoru juž. Europe, Afrike i Azije (od Bliskog istoka preko Indije i Kine do jugoistočne Azije). Česti su nalazi ručnoga klina te kamenih okresina, koje su služile kao šila, strugala, glačala i noževi. To je razdoblje u kojem je čovjek započeo upotrebljavati vatru. Neki nalazi upućuju i na prisutnost kanibalizma povezanog s kultom lubanje.

Srednji paleolitik (od oko 200 000 ili 100 000 pr. Kr. do 40 000 pr. Kr.) razdoblje je u kojem žive neandertalci (Homo sapiens neanderthalensis). Unutar sr. paleolitika moguće je razlikovati nekoliko načina obrade kamena i razvojnih faza, npr. tajasijensku, levaloazijensku, mikokijensku i musterijensku kulturu. Ostvaren je znatan napredak u tehnologiji obrade kamena, čime je postignuta velika raznolikost oblika te kvaliteta izrade. U upotrebi je bilo i koštano oruđe i oružje. Najčešći predmeti su noževi, šila i strugala, koja su se vjerojatno koristila za obradu drva. Pronađeni su i ostaci crne i crvene boje, koja se mogla koristiti za bojenje tijela i predmeta. Postojao je i običaj sahranjivanja mrtvaca, a u grobovima je nađeno i cvijeće. I dalje je bio prisutan kult lubanje i kanibalizam.

Gornji ili mlađi paleolitik (od oko 40 000 pr. Kr. do 10 000 pr. Kr.), katkad nazivan i leptolitik, razdoblje je u kojem se javlja Homo sapiens sapiens. To je razdoblje visoko razvijene lovačke kulture. Tehnologija obrade kamena i kosti dalje se razvija, a bolje oružje osigurava lakši ulov i osiguranje sredstava potrebnih za život. Unutar njega mogu se razlikovati razvojne faze (kulture): orinasijenska, solitrejenska, magdalenijenska i gravetijenska. U orinasijenskoj kulturi javlja se igla bez ušice, u solitrejenskoj igle s ušicom od bjelokosti, luk i strijela, a u magdalenijenskoj osti, bacači, fini kremeni šiljci i rezaljke za obradu drvenog i koštanog oruđa. Nakit izrađivan od životinjskih zuba, kosti, kamena, bjelokosti, školjaka, a sačuvane su i kamene svjetiljke. Tom razdoblju pripadaju i najstarija pronađena umjetnička djela, tzv. špiljsko slikarstvo, kipovi izrađeni od kamena ili kosti, rezbarije na kostima. Nađeni su prikazi pojedinih ljudskih i životinjskih likova, scene iz dnevnog života, lova, rata, prikazi ceremonija, a pristup autora varira od naturalističkog do shematskog. Drži se da su ta djela nastala iz magijsko-religioznih razloga. Najznačajnija nalazišta špiljskog slikarstva nalaze se u jugozap. Francuskoj (Lascaux, Combarelles, Font-de-Gaume), u području Pireneja (Trois-Frères, Tuc-d’Audoubert, Niaux) i Kantabrijskoga gorja (Altamira), te u istočnoj Španjolskoj. U skulpturi, uz prikaze različitih životinja (nalazišta Isturitz, Périgord, Les Eyzies, Vogelherd, Pekárna itd.), česte su i ženske figure, većinom s vrlo naglašenom steatopigijom, nazivane i orinasijenskim Venerama (nalazišta Lespugue, Brassempouy, Grimaldi, Savignano, Willendorf, Brno, Gagarino, Kostjenki itd.). Smatra se da su povezane s kultom plodnosti.

Nalazišta u Hrvatskoj

Datoteka:Krapinski pračovjek.jpg

Paleolitičko nalazište na Hušnjakovu brijegu u Krapini ubraja se među najveća i najbogatija nalazišta neandertalskoga pračovjeka u svijetu.

Podrobniji članak o temi: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu

Na području Hrvatske postoje mnogobrojna paleolitička nalazišta. Najstariji nalaz predstavlja jednostavni udarač od okresanog potočnog oblutka iz špilje Šandalje I. kraj Pule. Kameni ručni klinovi iz razdoblja starijeg paleolitika pronađeni su u Ponikvama kraj Ivanca, Golubovcu i Donjem Pazarištu u Lici. Najpoznatije nalazište u Hrvatskoj je Hušnjakovo brdo kraj Krapine gdje su nađeni ostaci neandertalaca (varijanta poznata pod imenom krapinski pračovjek) uz artefakte iz srednjeg paleolitika. Ostaci neandertalaca nađeni su i u špilji Veternici kraj Zagreba, u Vindiji kraj Ivanca i Velikoj pećini kraj Trakošćana. U Hrvatskoj zasad nema tragova paleolitičke umjetnosti, ali postoje drugi nalazi iz razdoblja mlađega paleolitika. Uz ostatke Homo sapiens sapiensa pronađena su kamena i koštana oruđa i oružja iz toga razdoblja u Romualdovoj pećini kraj Rovinja, Vergottinovoj pećini kraj Poreča, Pupićinoj peći, Vindiji, Velikoj pećini, na lokalitetu Šandalje II., Cresu, Lošinju, Krku, Rabu, Dugom otoku. Paleolitički nalazi nađeni su i u pećini Bukovac u Gorskom kotaru, Cerovačkoj špilji u Lici i kanjonu Čikole.

Literatura

Opća i nacionalna enciklopedija: paleolitik

Unutarnje poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Starije kameno doba

Vanjske poveznice

Hrvatska enciklopedija (LZMK): Starije kameno doba

@@ Redak 30: / Redak 30: @@
 {{glavni|Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu}}
-Na području Hrvatske postoje mnogobrojna paleolitička nalazišta. Najstariji nalaz predstavlja jednostavni udarač od okresanog potočnog oblutka iz špilje [[šandalja|Šandalje I.]] kraj Pule. Kameni ručni klinovi iz razdoblja starijeg paleolitika pronađeni su u [[ponikve|Ponikvama]] kraj [[ivanec|Ivanca]], Golubovcu i [[donje Pazarište|Donjem Pazarištu]] u [[Lika|Lici]]. Najpoznatije nalazište u Hrvatskoj je [[Hušnjakov brijeg|brdo Hušnjakovo]] kraj [[Krapina|Krapine]] gdje su nađeni ostaci [[neandertalci|neandertalaca]] (varijanta poznata pod imenom [[krapinski pračovjek]]) uz artefakte iz srednjeg paleolitika. Ostaci neandertalaca nađeni su i u špilji [[veternica|Veternici]] kraj Zagreba, u [[špilja Vindija|Vindiji]] kraj Ivanca i [[Velika pećina|Velikoj pećini]] kraj Trakošćana. U Hrvatskoj zasad nema tragova [[paleolitička umjetnost|paleolitičke umjetnosti]], ali postoje drugi nalazi iz razdoblja mlađega paleolitika. Uz ostatke ''Homo sapiens sapiensa'' pronađena su kamena i koštana oruđa i oružja iz toga razdoblja u [[Romualdova pećina|Romualdovoj pećini]] kraj Rovinja, [[Vergottinova pećina|Vergottinovoj pećini]] kraj Poreča, [[Pupićina peć|Pupićinoj peći]],  Vindiji, Velikoj pećini, na lokalitetu [[šandalja|Šandalje II.]], [[Cres]]u, [[Lošinj]]u, [[Krk]]u, [[Rab]]u, [[Dugi otok|Dugom otoku]]. Paleolitički nalazi nađeni su i u pećini Bukovac u Gorskom kotaru, [[Cerovačke pećine|Cerovačkoj špilji]] u Lici i kanjonu [[čikola|Čikole]].
+Na području Hrvatske postoje mnogobrojna paleolitička nalazišta. Najstariji nalaz predstavlja jednostavni udarač od okresanog potočnog oblutka iz špilje [[šandalja|Šandalje I.]] kraj Pule. Kameni ručni klinovi iz razdoblja starijeg paleolitika pronađeni su u [[ponikve|Ponikvama]] kraj [[ivanec|Ivanca]], Golubovcu i [[donje Pazarište|Donjem Pazarištu]] u [[Lika|Lici]]. Najpoznatije nalazište u Hrvatskoj je [[Hušnjakovo brdo]] kraj [[Krapina|Krapine]] gdje su nađeni ostaci [[neandertalci|neandertalaca]] (varijanta poznata pod imenom [[krapinski pračovjek]]) uz artefakte iz srednjeg paleolitika. Ostaci neandertalaca nađeni su i u špilji [[veternica|Veternici]] kraj Zagreba, u [[špilja Vindija|Vindiji]] kraj Ivanca i [[Velika pećina|Velikoj pećini]] kraj Trakošćana. U Hrvatskoj zasad nema tragova [[paleolitička umjetnost|paleolitičke umjetnosti]], ali postoje drugi nalazi iz razdoblja mlađega paleolitika. Uz ostatke ''Homo sapiens sapiensa'' pronađena su kamena i koštana oruđa i oružja iz toga razdoblja u [[Romualdova pećina|Romualdovoj pećini]] kraj Rovinja, [[Vergottinova pećina|Vergottinovoj pećini]] kraj Poreča, [[Pupićina peć|Pupićinoj peći]],  Vindiji, Velikoj pećini, na lokalitetu [[šandalja|Šandalje II.]], [[Cres]]u, [[Lošinj]]u, [[Krk]]u, [[Rab]]u, [[Dugi otok|Dugom otoku]]. Paleolitički nalazi nađeni su i u pećini Bukovac u Gorskom kotaru, [[Cerovačke pećine|Cerovačkoj špilji]] u Lici i kanjonu [[čikola|Čikole]].
 == Literatura ==