Prijeđi na sadržaj

Dugi otok

Izvor: Wikipedija
Dugi otok
Otok
Park prirode Telašćica
Položaj
Koordinate44°01′07″N 15°01′45″E / 44.0186°N 15.0292°E / 44.0186; 15.0292
Država
MoreJadransko more
Fizikalne osobine
Površina113,305339[1] km2
Duljina obale182,109[1] km
Stanovništvo
Glavno naseljeSali
Broj stanovnika2.873
Promet
Dugi otok na zemljovidu Zadarske županije
Dugi otok
Dugi otok
Dugi otok na zemljovidu Zadarske županije
Dugi otok na zemljovidu Hrvatske
Dugi otok
Dugi otok
Dugi otok na zemljovidu Hrvatske
Zemljovid
Normativni nadzor

Dugi otok je otok u Jadranskom moru, na hrvatskoj obali Jadrana. Pripada zadarskoj otočnoj skupini sjevernodalmatinskih otoka i ima 124 km2 (dug je 43 km, a širok do 4,6 km) te 2873 stanovnika. Površinom od 113,3 km2 i ukupnom duljinom od 44,5 km Dugi otok čini vanjski niz otoka zadarskog arhipelaga, zajedno s otocima Molatom, Istom, Škardom i Premudom. Na otoku se nalazi jedanaest naselja, od čega su Sali, Zaglav, Žman, Luka, Savar, Brbinj, Dragove i Božava smješteni na sjeveroistočnoj strani, dok se Soline, Verunić i Veli Rat nalaze na sjeverozapadnoj obali, u duboko uvučenim zaljevima Solišćica i Velarska vala.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Povijest kretanja stanovništva

[uredi | uredi kôd]
Kretanje broja stanovnika na Dugom otoku od 1608. do 1840. po naseljima[2]
Naselje1608.1759.1818.1840.
Božava83122186139
Brbinj129256284210
Dragove71186195211
Luka212182173159
Sali455437490506
Savar124135195161
Soline0[3]117150149
Veli Rat105[4]161171189
Zaglav46981010[5]
Žman338284212180
UKUPNO1563197821462023
Kretanje broja stanovnika na Dugom otoku od 1857. do 1948. godine po naseljima[2]
Naselje1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.Promjena 1948./1857. u %
Božava1800[6]19523927726133524826044,4
Brbinj20223323023830933332832732862,4
Dragove219500[7]22128535232339233338173,8
Luka162181212257365384406350375131,5
Sali449644[8]586713830880111710971230173,9
Savar15116717817720224228429828689,4
Soline2250[9]24929730432932932938470,7
Veli Rat[10]263533230320315337452300286-
Zaglav1120[11]142177222222286254408264,3
Žman210276308412493499653572633201,4
UKUPNO217325342628316437303858458242114670114,9
Bazni indeks100,0116,6120,9145,6171,6177,5210,9193,8214,9-

Zemljopisna obilježja

[uredi | uredi kôd]

Pruža se u smjeru sjeverozapad - jugoistok, u nizu u kojem je sjevernije otok Molat, a južnije Kornat. Između niza vapnenačkih bila, u kojima je najviši vrh Vela straža (338 m), prostiru se krška polja Velo jezero, Arnjevo polje, Stivanje polje, Sridnje polje i dr.; mnogobrojne su spilje (Strašna peć, Kozja peć, Veli badanj, Crvene rupe i Pećina). Južni je dio otoka kamenjar, srednji i zapadni obrastao je šikarom, a mjestimice ima i šume. Uz obalu su mnogobrojni otočići (Golac, Bršćak, Magarčić, Mali i Veliki Planatak, Utra, Mrtovnjak, Luški, Krknata, Lagnići, Mežanj, Katina i dr.). Zapadna obala je vrlo strma, dok su ostale obale položite s nizom uvala, među kojima se pješčanim žalima ističu Solišćica, Pantera i Telašćica. Od većih otoka u blizini su Ist, Olib, Iž, Pašman i Ugljan. U Telašćici se nalazi šest otočića i hridi: Korotan, Galijola, Gozdenjak, Farfarikulac, Gornji Školj i Donji Školj. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, stočarstvo, ribarstvo, pčelarstvo i turizam.

Naselja

[uredi | uredi kôd]

Na otoku se nalaze sljedeća mjesta[12]: Sali (ujedno i najveće mjesto na otoku), Zaglav, Žman, Luka, Savar, Brbinj, Dragove, Soline, Božava, Veli Rat i Verunić (Verona).

Prometna povezanost

[uredi | uredi kôd]

Dugi otok ima nekoliko domaćih dnevnih trajektnih i brodskih veza sa Zadrom. Veće luke su trajektna u Brbinju i Zaglavu, te Sali i Božava. Sva naselja povezana su otočnom cestom kojom prometuje i lokalna autobusna linija.

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

Otok ima mnogo prirodnih ljepota,a posebno se ističe Park prirode Telašćica na južnom djelu otoka, velo i malo jezero kod Žmana, uvala Solinšćica i uvala Sakarun. Ima dosta povijesnih ostataka (uključujući i prapovijesne). Na otoku se nalaze 3 jezera (dva periodička slatka i stalno slano u Telašćici). U blizini otoka se nalazi mnogo manjih otočića i hridi. U neposrednoj je blizini i Nacionalni park Kornati.

Znamenitosti otoka su i svjetionik Veli rat kod Velog Rata i crkvica Sv. Pelegrina u Savru, te manifestacija Tovareća mužika u Salima.

U novije vrijeme pokušava se oživjeti zanimanje za spilju Strašna peć koja se nalazi kraj mjesta Savar na nadmorskoj visini od 70 m.

Na grebenu na jugozapadnoj strani Dugog otoka, ka otvorenom moru, nasukao se talijanski teretni brod Michele 1980. pod nerazjašnjenim okolnostima, ljeti kad je bila nevera. Misli se da je vlasnik to napravio radi izvlačenja novca od osiguranja. 15-ak godina poslije brod je široj javnosti postao poznat kao mjesto snimanja spota za Gibonnijevu skladbu Ej, vapore. Dugo je godina nadgrađe broda bilo iznad morske razine, no danas se vidi tek mali dio. Na toj je lokaciji dosta morskih struja te je velika bioraznolikost u moru. Planira se zaštititi greben.[13]

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Brojni su tragovi prapovijesti među kojima se ističu kamena industrija s veloratskog područja s kraja paleolitika te osobito spilja Vlakno u središnjem dijelu otoka. Dosadašnja istraživanja su u Vlaknu utvrdila kulturni sloj star 20 tisuća godina, a među inim nalazima i očuvani ljudski kostur, jedini takav nalaz na čitavom jadranskom prostoru. Dugi otok spominje Konstantin Porfirogenet sredinom 10. stoljeća pod imenom Pizuh (sačuvan u nazivu položaja Čuh uz zaljev Telašćicu). U 10. – 11. stoljeću otok se u ispravama naziva Insula Tilagus (naziv sačuvan u imenu zaljeva Telašćice). Ime Veli otok zabilježeno je prvi put glagoljicom 1460. Na istaknutim vrhovima po otoku nalaze se ostaci ilirskih utvrđenih naselja i kameni grobni humci. Na prevlaci Mala proversa bio je prostran rimski ladanjski dvorac (villa rustica), dijelom istražen i konzerviran. Iz starohrvatskog razdoblja sačuvale su se u cijelosti ili djelomično, crkvice, suhozidne kućice i grobovi. Ladanjskim kućama na Dugom otoku bavila se Marija Stagličić.[14]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. 1 2 Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000, Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.
  2. 1 2 Utjecaj litoralizacije na demografski razvoj Dugog otoka
  3. ↑ podaci su sadržani u naselju Veli Rat
  4. ↑ Sadrži podatke za naselje Soline
  5. ↑ Nema podataka
  6. ↑ U 1869. podaci su sadržani u naselju Dragove
  7. ↑ U 1869. sadržani su podaci za naselja Božava i Zverinac
  8. ↑ U 1869. sadržani su podaci za naselje Zaglav
  9. ↑ U 1869. sadržani su podaci za naselje Veli Rat
  10. ↑ Sadrži podatke za Verunić 1857., 1869. i 1921. godine
  11. ↑ U 1869. sadržani su podaci za naselje Sali
  12. ↑ Sali | Dugi otok. Pristupljeno 11. kolovoza 2019. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  13. ↑ Kristina Tartaro/More/I.Z./HRT : Nove tajne podvodnih grebena u Jadranu HRT. 27. rujna 2020.. Pristupljeno 30. rujna 2020.
  14. ↑ Sofija Sorić: Utvrđeni ljetnikovac obitelji de Soppe na Bapcu, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 50/2008., str. 47

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Dugi otok
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dugi_otok&oldid=7287066"