Efemeride: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 1. veljače 2020. u 17:31

Efemeride (grč. ἐφημερίς, dnevnik) su astronomske tablice koje donose podatke o položaju i gibanju nebeskih tijela za neko razdoblje, a gdjekad i o udaljenosti i sjaju tijela, retrogradnom gibanju planeta, te o pomrčinama. Služe u astronomiji i navigaciji, a na temelju njih izrađuju se i horoskopi.^[1] Prve efemeride izradili su indijski i babilonski astronomi prije više od 3 000 godina. Suvremeni je primjer The Astronomical Almanac, koji izdaje Pomorski opservatorij SAD-a s Uredom za pomorski almanah Ujedinjenoga Kraljevstva.^[2] Regiomontanus je radeći u Oradei u Rumunjskoj sastavio astronomske tablice, u kojima je dao i popis pomrčina za razdoblje od 1475. do 1530. Tiskao ih je u Nürnbergu 1474. pod nazivom Tabula Varadiensis, a u tekstu je podatke nazvao efemeridama, nazivom danas prihvaćenim za takve tipove tablica.

Efemeride su i proračuni geocentričnih mjesta nekog nebeskog tijela u određenim vremenskim intervalima na temelju poznavanja njegove putanje.^[3]

Astrometrija

Podrobniji članak o temi: Astrometrija

Astrometrija ili položajna (pozicijska) astronomija (odnosno sferna astronomija u širem smislu) je grana astronomije koja se bavi mjerenjem položaja nebeskih tijela (svemirskih tijela na nebeskoj sferi). Radi toga razrađuje mjerne metode i istražuje vlastita gibanja tijela, precesiju i astronomsku nutaciju, zbog kojih se mijenjaju položaji nebeskih tijela u tijeku vremena. Obuhvaća sfernu astrometriju u užem smislu, mjerenje vremena, geodetsku, geofizičku, fundamentalnu (meridijansku), ekvatorijalnu i astrografsku astrometriju te radioastrometriju, a svaka od njih upotrebljava za to namijenjene teleskope.

Sferna astrometrija obuhvaća geometrijske odnose na nebeskoj sferi i vremenske promjene na njoj, te zato utvrđuje sferne koordinatne sustave: horizontski, ekvatorski, ekliptički i galaktički. U horizontskom sustavu koordinate su azimut i kutna visina (odnosno zenitna daljina), u ekvatorskom su rektascenzija (odnosno satni kut) te deklinacija (odnosno polna udaljenost), u ekliptičkom ekliptička dužina i širina, u galaktičkom galaktička dužina i širina. Satni kut i deklinacija čine mjesne ekvatorijalne koordinate, dok rektascenzija i deklinacija čine nebeske ekvatorijalne koordinate. Rektascenzija i satni kut nadopunjuju se na zvjezdano vrijeme. Vrijeme je u sfernoj astrometriji nezavisna promjenljiva veličina, a jedinica za mjerenje je zvjezdani dan (siderički dan), koji iznosi 23 h 56 min 4,09 s. Koordinate nebeskih tijela mijenjaju se zbog njihovih vlastitih gibanja, zbog aberacije svjetlosti, dnevne i godišnje paralakse, te zbog nutacije i Zemljine precesije.

Fundamentalna astrometrija određuje ekvatorijalne koordinate nebeskih tijela promatranjima u nebeskom meridijanu relativno prema gibanjima Zemlje. U astrografskoj astrometriji položaji se tijela mjere na fotografskoj ploči odnosno računalnom zaslonu (monitoru) s obzirom na referentne zvijezde. Preciznost mjerenja položaja znatno se poboljšava upotrebom mjernih instrumenata izvan Zemljine atmosfere. Radioastrometrija mjeri položaje nebeskih radioizvora s radio teleskopima, a upotrebom interkontinentalne mreže radioteleskopa preciznošću premašuje mjerenja u optičkom području (dugobazična interferometrija).^[4]

Izvori

↑ Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga]], str. 294.
↑ efemeride, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
↑ Becker, Udo, Leksikon astrologije, str. 57.
↑ astrometrija, [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.

Literatura

Becker, Udo, Leksikon astrologije, AGM, Zagreb, 1996. ISBN 953-174-064-X
Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, sv. V, Pro Leksis, Zagreb, 2005. ISBN 953-7224-05-8

[1] Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga]], str. 294.

[2] efemeride, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.

[3] Becker, Udo, Leksikon astrologije, str. 57.

[4] astrometrija, [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.

[1]

[2]

[3]

[4]

@@ Redak 3: / Redak 3: @@
 [[datoteka:Tablas alfonsies.jpg|mini|desno|200px|Rudolfove tablice koje je izradio [[Johannes Kepler]]. Kepler je obećao [[Tycho Brache]]u da će dovršiti njegove astronomske tabele (efemeride) i objaviti ih.]]
-'''Efemeride''' ([[grčki jezik|grč.]] ἐφημερίς, dnevnik) su [[Zvjezdani katalog|astronomske tablice]] koje donose podatke o položaju i gibanju [[nebesko tijelo|nebeskih tijela]] za neko razdoblje, a gdjekad i o udaljenosti i [[Magnituda (astronomija)|sjaju tijela]], [[Retrogradno gibanje|retrogradnom gibanju]] planeta, te o [[pomrčina]]ma. Služe u [[astronomija|astronomiji]] i [[navigacija|navigaciji]], a na temelju njih izrađuju se i [[horoskop]]i.<ref>Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga]], str. 294.</ref> Prve efemeride izradili su [[Povijest astronomije|indijski i babilonski]] [[astronom]]i prije više od 3 000 godina. Suvremeni je primjer ''The Astronomical Almanac'', koji izdaje ''Pomorski opservatorij SAD-a'' s ''Uredom za pomorski almanah Ujedinjenoga Kraljevstva''. <ref> '''efemeride''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17113] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> [[Regiomontanus]] je radeći u Oradei u [[Rumunjska|Rumunjskoj]] sastavio astronomske tablice, u kojima je dao i popis [[pomrčina]] za razdoblje od 1475. do 1530. Tiskao ih je u [[Nürnberg]]u 1474. pod nazivom ''Tabula Varadiensis'', a u tekstu je podatke nazvao efemeridama, nazivom danas prihvaćenim za takve tipove tablica.
+'''Efemeride''' ([[grčki jezik|grč.]] ἐφημερίς, dnevnik) su [[Zvjezdani katalog|astronomske tablice]] koje donose podatke o položaju i gibanju [[nebesko tijelo|nebeskih tijela]] za neko razdoblje, a gdjekad i o udaljenosti i [[Magnituda (astronomija)|sjaju tijela]], [[Retrogradno gibanje|retrogradnom gibanju]] planeta, te o [[pomrčina]]ma. Služe u [[astronomija|astronomiji]] i [[navigacija|navigaciji]], a na temelju njih izrađuju se i [[horoskop]]i.<ref>Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga]], str. 294.</ref> Prve efemeride izradili su [[Povijest astronomije|indijski i babilonski]] [[astronom]]i prije više od 3 000 godina. Suvremeni je primjer ''The Astronomical Almanac'', koji izdaje ''Pomorski opservatorij SAD-a'' s ''Uredom za pomorski almanah Ujedinjenoga Kraljevstva''.<ref>'''efemeride''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17113] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> [[Regiomontanus]] je radeći u Oradei u [[Rumunjska|Rumunjskoj]] sastavio astronomske tablice, u kojima je dao i popis [[pomrčina]] za razdoblje od 1475. do 1530. Tiskao ih je u [[Nürnberg]]u 1474. pod nazivom ''Tabula Varadiensis'', a u tekstu je podatke nazvao efemeridama, nazivom danas prihvaćenim za takve tipove tablica.
 Efemeride su i proračuni [[Geocentrični sustav|geocentričnih]] mjesta nekog [[nebesko tijelo|nebeskog tijela]] u određenim vremenskim intervalima na temelju poznavanja njegove [[putanja|putanje]].<ref>Becker, Udo, Leksikon astrologije, str. 57.</ref>
 == Astrometrija ==
@@ Redak 14: / Redak 14: @@
 '''Sferna astrometrija''' obuhvaća [[geometrija|geometrijske]] odnose na [[nebeska sfera|nebeskoj sferi]] i vremenske promjene na njoj, te zato utvrđuje [[Nebeski koordinatni sustavi|sferne koordinatne sustave]]: [[Horizontski koordinatni sustav|horizontski]], [[Nebeski ekvatorski koordinatni sustav|ekvatorski]], [[Ekliptički koordinatni sustav|ekliptički]] i [[Galaktički koordinatni sustav|galaktički]]. U horizontskom sustavu koordinate su [[azimut]] i [[kutna visina]] (odnosno [[zenitna daljina]]), u ekvatorskom su [[rektascenzija]] (odnosno [[satni kut]]) te [[Deklinacija (astronomija)|deklinacija]] (odnosno polna udaljenost), u ekliptičkom ekliptička dužina i širina, u galaktičkom galaktička dužina i širina. Satni kut i deklinacija čine [[Mjesni ekvatorski koordinatni sustav|mjesne ekvatorijalne koordinate]], dok rektascenzija i deklinacija čine nebeske ekvatorijalne koordinate. Rektascenzija i satni kut nadopunjuju se na [[Siderički dan|zvjezdano vrijeme]]. Vrijeme je u sfernoj astrometriji nezavisna promjenljiva veličina, a jedinica za mjerenje je zvjezdani dan ([[siderički dan]]), koji iznosi 23 [[sat|h]] 56 [[minuta|min]] 4,09 [[sekunda|s]]. Koordinate nebeskih tijela mijenjaju se zbog njihovih [[putanja|vlastitih gibanja]], zbog [[aberacija svjetlosti|aberacije svjetlosti]], dnevne i godišnje [[paralaksa|paralakse]], te zbog [[nutacija|nutacije]] i [[Zemljina precesija|Zemljine precesije]].
-'''Fundamentalna astrometrija''' određuje [[Nebeski ekvatorski koordinatni sustav|ekvatorijalne koordinate]] nebeskih tijela promatranjima u [[nebeski meridijan|nebeskom meridijanu]] relativno prema gibanjima Zemlje. U '''astrografskoj astrometriji''' položaji se tijela mjere na [[fotografija|fotografskoj ploči]] odnosno [[Računalni monitor|računalnom zaslonu]] (monitoru) s obzirom na referentne [[zvijezde]]. Preciznost mjerenja položaja znatno se poboljšava upotrebom [[mjerni instrument|mjernih instrumenata]] izvan [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]]. '''Radioastrometrija''' mjeri položaje nebeskih radioizvora s [[radio teleskop]]ima, a upotrebom interkontinentalne mreže radioteleskopa preciznošću premašuje mjerenja u optičkom području ([[dugobazična interferometrija]]). <ref> '''astrometrija''', [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=4317] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
+'''Fundamentalna astrometrija''' određuje [[Nebeski ekvatorski koordinatni sustav|ekvatorijalne koordinate]] nebeskih tijela promatranjima u [[nebeski meridijan|nebeskom meridijanu]] relativno prema gibanjima Zemlje. U '''astrografskoj astrometriji''' položaji se tijela mjere na [[fotografija|fotografskoj ploči]] odnosno [[Računalni monitor|računalnom zaslonu]] (monitoru) s obzirom na referentne [[zvijezde]]. Preciznost mjerenja položaja znatno se poboljšava upotrebom [[mjerni instrument|mjernih instrumenata]] izvan [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]]. '''Radioastrometrija''' mjeri položaje nebeskih radioizvora s [[radio teleskop]]ima, a upotrebom interkontinentalne mreže radioteleskopa preciznošću premašuje mjerenja u optičkom području ([[dugobazična interferometrija]]).<ref>'''astrometrija''', [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=4317] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
 == Izvori ==
@@ Redak 21: / Redak 21: @@
 == Literatura ==
-* ''Becker, Udo, Leksikon astrologije, AGM, Zagreb, 1996.'' ISBN 953-174-064-X
+* ''Becker, Udo, Leksikon astrologije, AGM, Zagreb, 1996.'' {{ISBN|953-174-064-X}}
-* ''[[Opća i nacionalna enciklopedija|Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga]], sv. V, Pro Leksis, Zagreb, 2005.'' ISBN 953-7224-05-8
+* ''[[Opća i nacionalna enciklopedija|Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga]], sv. V, Pro Leksis, Zagreb, 2005.'' {{ISBN|953-7224-05-8}}
 [[Kategorija:Astrologija]]