Topaz: razlika između inačica
m lektura |
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
||
Redak 39: | Redak 39: | ||
}} |
}} |
||
Topaz je mineral iz grupe [[nezosilikati|nezosilikata]], s kemijskom formulom <tt>Al<sub>2</sub>[SiO<sub>4</sub>](F,OH)<sub>2</sub></tt>. Kristalizira u [[rompski kristalni sustav|rompskom]] kristalnom sustavu i kristali su mu većinom prizmatični s piramidalnim završetkom, a često je prisutan i bazalni pinakoid. Što su otopine iz kojih kristaliziraju zasićenije, kristali su izduženiji. |
'''Topaz''' je mineral iz grupe [[nezosilikati|nezosilikata]], s kemijskom formulom <tt>Al<sub>2</sub>[SiO<sub>4</sub>](F,OH)<sub>2</sub></tt>. Kristalizira u [[rompski kristalni sustav|rompskom]] kristalnom sustavu i kristali su mu većinom prizmatični s piramidalnim završetkom, a često je prisutan i bazalni pinakoid. Što su otopine iz kojih kristaliziraju zasićenije, kristali su izduženiji. |
||
Ima savršenu kalavost po plohi {001} pa se s draguljima od topaza i drugim kristalima treba rukovati oprezno, da bi se izbjegli odlamanje po plohama kalavosti. Također, po plohama prizme može se uočiti [[prutanje]]. Lom je školjkast do neravan. Topaz ima tvrdoću 8 (i nalazi se na [[Mohsova skala tvrdoće|Mohsovoj]] skali tvrdoće) te specifičnu gustoću 3.4-3.6, no ako je više OH-skupine u sastavu, gustoća će biti manja. Sjaj mu je staklast. |
Ima savršenu kalavost po plohi {001} pa se s draguljima od topaza i drugim kristalima treba rukovati oprezno, da bi se izbjegli odlamanje po plohama kalavosti. Također, po plohama prizme može se uočiti [[prutanje]]. Lom je školjkast do neravan. Topaz ima tvrdoću 8 (i nalazi se na [[Mohsova skala tvrdoće|Mohsovoj]] skali tvrdoće) te specifičnu gustoću 3.4-3.6, no ako je više OH-skupine u sastavu, gustoća će biti manja. Sjaj mu je staklast. |
||
Čisti topaz je proziran, ali većinom ima u sebi nečistoća; tipični topaz je boje bijelog vina ili slamnatožut. Može biti i bijeli, sivi, zeleni, plavi, ružičast ili crvenkastožut te proziran do poluproziran. Kada se zagrije, žuti topaz obično postaje crvenkasto-ružičast. Može ga se i [[radijacija|ozračiti]], pa kamen postaje svjetliji te plavkastih nijansi. No, moramo imati na umu da kada ga ozračimo, topaz će i sam neko vrijeme zračiti, pa ga prije upotrebe moramo pustiti da se "ohladi". |
Čisti topaz je proziran, ali većinom ima u sebi nečistoća; tipični topaz je boje bijelog vina ili slamnatožut. Može biti i bijeli, sivi, zeleni, plavi, ružičast ili crvenkastožut te proziran do poluproziran. Kada se zagrije, žuti topaz obično postaje crvenkasto-ružičast. Može ga se i [[radijacija|ozračiti]], pa kamen postaje svjetliji te plavkastih nijansi. No, moramo imati na umu da kada ga ozračimo, topaz će i sam neko vrijeme zračiti, pa ga prije upotrebe moramo pustiti da se "ohladi". |
||
Najnoviji trend u draguljarstvu je obrada topaza tako da mu se boje na plohama prelijevaju ([[iridiscencija]]), tako što ga se parnom depozicijom (tloženjem iz pare) premaže tankim slojem titan-oksida. |
Najnoviji trend u draguljarstvu je obrada topaza tako da mu se boje na plohama prelijevaju ([[iridiscencija]]), tako što ga se parnom depozicijom (tloženjem iz pare) premaže tankim slojem titan-oksida. |
||
Redak 51: | Redak 51: | ||
Topaz često nalazimo u zajednici sa silikatnim (kiselim) magmatskim stijenama [[granit]]a i [[riolit]]a. Obično kristalizira u granitnim pegmatitima ili u šupljinama ispunjenim zrakom unutar riolitne lave (takve topaze nalazimo na planini Topaz, zapadna [[Utah]], [[SAD]]). Moguće ga je naći i uz [[fluorit]], [[mikroklin]] i [[kasiterit]]. Nalazimo ga na [[Ural (gorje)|Ural]]u i [[Ilmen]]u, u [[Češka|Češkoj]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Norveška|Norveškoj]], [[Italija|Italiji]], [[Švedska|Švedskoj]], [[Japan]]u, [[Brazil]]u, [[Meksiko|Meksiku]] te u [[SAD]]-u. |
Topaz često nalazimo u zajednici sa silikatnim (kiselim) magmatskim stijenama [[granit]]a i [[riolit]]a. Obično kristalizira u granitnim pegmatitima ili u šupljinama ispunjenim zrakom unutar riolitne lave (takve topaze nalazimo na planini Topaz, zapadna [[Utah]], [[SAD]]). Moguće ga je naći i uz [[fluorit]], [[mikroklin]] i [[kasiterit]]. Nalazimo ga na [[Ural (gorje)|Ural]]u i [[Ilmen]]u, u [[Češka|Češkoj]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Norveška|Norveškoj]], [[Italija|Italiji]], [[Švedska|Švedskoj]], [[Japan]]u, [[Brazil]]u, [[Meksiko|Meksiku]] te u [[SAD]]-u. |
||
Najveći do sada pronađeni topaz - nazvan "El Dorado" - nađen je u Brazilu [[1984.]] godine, teži 6.2 |
Najveći do sada pronađeni topaz - nazvan "El Dorado" - nađen je u Brazilu [[1984.]] godine, teži 6.2 kg i nalazi se u [[Velika Britanija|britanskoj]] Kraljevskoj kolekciji. |
||
== Etimologija i upotreba == |
== Etimologija i upotreba == |
||
Redak 63: | Redak 63: | ||
[[Datoteka:TOPAZE9.jpg|thumb|Topaz, Vermelhão, Minas Gerais, Brazil]] |
[[Datoteka:TOPAZE9.jpg|thumb|Topaz, Vermelhão, Minas Gerais, Brazil]] |
||
{{Commonscat|Topaz}} |
{{Commonscat|Topaz}} |
||
* Hurlbut, Cornelius S.; Klein, Cornelis, 1985, ''Manual of Mineralogy'', 20th ed., ISBN |
* Hurlbut, Cornelius S.; Klein, Cornelis, 1985, ''Manual of Mineralogy'', 20th ed., {{ISBN|0-471-80580-7}} {{eng oznaka}} |
||
* [http://webmineral.com/data/Topaz.shtml Webmineral] {{eng oznaka}} |
* [http://webmineral.com/data/Topaz.shtml Webmineral] {{eng oznaka}} |
||
* [http://www.mindat.org/show.php?id=3996&ld=1&pho= Mindat with location data] {{eng oznaka}} |
* [http://www.mindat.org/show.php?id=3996&ld=1&pho= Mindat with location data] {{eng oznaka}} |
||
Redak 69: | Redak 69: | ||
* [http://www.farlang.com/gemstones/topaz Gem and Diamond Foundation 25 Books on Topaz] {{eng oznaka}} |
* [http://www.farlang.com/gemstones/topaz Gem and Diamond Foundation 25 Books on Topaz] {{eng oznaka}} |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
[[Kategorija:Drago kamenje]] |
[[Kategorija:Drago kamenje]] |
Inačica od 2. veljače 2020. u 17:43
Topaz | |
---|---|
Općenito | |
Kategorija | Mineral |
Kemijska formula | Al2[SiO4](F,OH)2 |
Identifikacija | |
Boja | bezbojan ili žut, plavkast, zelenkast ili ružičast |
Kristalni habitus | kratkoprizmatičan do dugoprizmatičan |
Kristalni sustav | rompski, k.r. mmm |
Kalavost | savršena po {001} |
Lom | školjkast |
Mohsova tvrdoća | 8 |
Sjaj | staklast |
Indeks loma | Np = 1, 610 - 1,631 , Nm = 1,610 - 1,631, Ng = 1,617 -1,638 |
Ultraljubičasta fluorescencija | u žutoj ili svijetlozelenoj boji |
Ogreb | bijel |
Gustoća | 3,49 - 3,6 |
Prozirnost | proziran do poluproziran |
Topaz je mineral iz grupe nezosilikata, s kemijskom formulom Al2[SiO4](F,OH)2. Kristalizira u rompskom kristalnom sustavu i kristali su mu većinom prizmatični s piramidalnim završetkom, a često je prisutan i bazalni pinakoid. Što su otopine iz kojih kristaliziraju zasićenije, kristali su izduženiji.
Ima savršenu kalavost po plohi {001} pa se s draguljima od topaza i drugim kristalima treba rukovati oprezno, da bi se izbjegli odlamanje po plohama kalavosti. Također, po plohama prizme može se uočiti prutanje. Lom je školjkast do neravan. Topaz ima tvrdoću 8 (i nalazi se na Mohsovoj skali tvrdoće) te specifičnu gustoću 3.4-3.6, no ako je više OH-skupine u sastavu, gustoća će biti manja. Sjaj mu je staklast.
Čisti topaz je proziran, ali većinom ima u sebi nečistoća; tipični topaz je boje bijelog vina ili slamnatožut. Može biti i bijeli, sivi, zeleni, plavi, ružičast ili crvenkastožut te proziran do poluproziran. Kada se zagrije, žuti topaz obično postaje crvenkasto-ružičast. Može ga se i ozračiti, pa kamen postaje svjetliji te plavkastih nijansi. No, moramo imati na umu da kada ga ozračimo, topaz će i sam neko vrijeme zračiti, pa ga prije upotrebe moramo pustiti da se "ohladi".
Najnoviji trend u draguljarstvu je obrada topaza tako da mu se boje na plohama prelijevaju (iridiscencija), tako što ga se parnom depozicijom (tloženjem iz pare) premaže tankim slojem titan-oksida.
Ležišta i nalazišta
Topaz često nalazimo u zajednici sa silikatnim (kiselim) magmatskim stijenama granita i riolita. Obično kristalizira u granitnim pegmatitima ili u šupljinama ispunjenim zrakom unutar riolitne lave (takve topaze nalazimo na planini Topaz, zapadna Utah, SAD). Moguće ga je naći i uz fluorit, mikroklin i kasiterit. Nalazimo ga na Uralu i Ilmenu, u Češkoj, Njemačkoj, Norveškoj, Italiji, Švedskoj, Japanu, Brazilu, Meksiku te u SAD-u.
Najveći do sada pronađeni topaz - nazvan "El Dorado" - nađen je u Brazilu 1984. godine, teži 6.2 kg i nalazi se u britanskoj Kraljevskoj kolekciji.
Etimologija i upotreba
Ime "topaz" dolazi od grčke riječi topazos, što znači "tražiti", a to se odnosilo na otok Zabargad u Crvenom moru, kojeg je bilo jako teško naći, a na njegovim tajnim lokalitetima je bilo žutog kamena (za kojeg se danas misli da je zapravo bio žuti olivin) koji se kopao u antička vremena. U Srednjem vijeku ime topaz koristilo se za bilo koji žuti dragulj, no danas se koristi samo za ovaj silikat.
Žuti topaz je rođendanski kamen mjeseca studenog, a plavi topaz mjeseca prosinca.
Vanjske poveznice
- Hurlbut, Cornelius S.; Klein, Cornelis, 1985, Manual of Mineralogy, 20th ed., ISBN 0-471-80580-7 (engl.)
- Webmineral (engl.)
- Mindat with location data (engl.)
- Mineral galleries (engl.)
- Gem and Diamond Foundation 25 Books on Topaz (engl.)