Spomenik slobode kršćanstva u Oltenu: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 27. veljače 2020. u 17:54

Spomenik povodom 1700. obljetnice prve slobode kršćanstva je spomenik oblika obeliska koji je postavljen u vrtu Hrvatske kuće u Oltenu u Švicarskoj.^[1]

Postavljen je povodom 1700. obljetnice Milanskog edikta, prigodom jubilarne Godine vjere lipnja 2013. godine. Otkrio ga je i blagoslovio gospićko-senjski biskup i povjesničar Mile Bogović. Djelo je umjetničke radionice Litoglif iz Međugorja.^[1]

Osobine

Obelisk je napravljen od najbolje vrste hrvatskog kamena. Visok je oko četiri metra i težak je tri tone. Na četiri strane obeliska uklesani su simboli i ukrasi poput riba, grozda grožđa, maslina, klasa te hrvatskog križa s krstionice kneza Višslava, hrvatski i švicarski grb.^[1]

Uklesana su i imena osmorice značajnih Hrvata koji su pridonijeli i švicarskoj kulturi: Ivan Stojković, Andrija Jamometić, Marko Marulić, Matija Vlačić Ilirik, Pavao Skalić, Ivan F. Biundović, Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog.^[1]

Spomen-obelisk sadrži uklesani zapis o ratnoj tragediji vojnika Hrvata u Švicarskoj, koja je do danas bila nepoznata u Hrvatskoj. O njoj je pisao švicarski povjesničar Ferdinand Gigon (Geschichte und Geschichten über Alpenpässe, Mondo-Verlag, 1977., S. 77). Dvjestotinjak hrvatskih vojnika obveznika Habsburške Monarhije koji su bili austrijska straža poginulo je 15. svibnja 1800. kod alpskog prijelaza Velikog Sv. Bernarda u švicarskom mjestašcu Saint-Rhemyju. Tih dvjestostinjak Hrvata su od na brzinu mobiliziranih mjesnih postrojbi za pojačanje sramotno bili ostavljeni na cjedilu. U noćnom su ih prepadu pobile Napoleonove postrojbe sa švicarske strane.^[1]

Zbog toga se na posebnom mjestu na ovom obelisku nalazi hrvatski križ s krstionice kneza Višeslava. Na obelisku su tekstovi na hrvatskom i njemačkom. Tekst na hrvatskom glasi:^[1]

U sjećanje na 200 Hrvata koji su kao redovni vojni obveznici Habsburške Monarhije 15. svibnja 1800. u Švicarskoj (Saint-Rhemy, Veliki Sv. Bernard) tragično stradali.

Izvor

↑ ^a ^b ^c ^d ^e ^f Višednevna vjerska i kulturna slavlja. Obelisk-spomenik za 200 pobijenih Hrvata u Švicarskj. Piše Šimun Šito Ćorić. Hrvatsko slovo, str. 29, petak, 28. lipnja 2013.

[Ćorić-1] ↑ ^a ^b ^c ^d ^e ^f Višednevna vjerska i kulturna slavlja. Obelisk-spomenik za 200 pobijenih Hrvata u Švicarskj. Piše Šimun Šito Ćorić. Hrvatsko slovo, str. 29, petak, 28. lipnja 2013.

[1]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-'''Spomenik povodom 1700. obljetnice prve slobode kršćanstva''' je [[spomenik]] oblika [[obelisk]]a koji je postavljen u vrtu Hrvatske kuće u [[Olten]]u u [[Švicarska|Švicarskoj]].
+'''Spomenik povodom 1700. obljetnice prve slobode kršćanstva''' je [[spomenik]] oblika [[obelisk]]a koji je postavljen u vrtu [[Hrvatska kuća u Oltenu|Hrvatske kuće]] u [[Olten]]u u [[Švicarska|Švicarskoj]].<ref name=Ćorić>Višednevna vjerska i kulturna slavlja. Obelisk-spomenik za 200 pobijenih Hrvata u Švicarskj. Piše [[Šimun Šito Ćorić]]. [[Hrvatsko slovo]], str. 29, petak, 28. lipnja 2013.</ref>
-Postavljen je povodom 1700. obljetnice [[Milanski edikt|Milanskog edikta]], prigodom jubilarne Godine vjere lipnja 2013. godine.
+Postavljen je povodom 1700. obljetnice [[Milanski edikt|Milanskog edikta]], prigodom jubilarne Godine vjere lipnja [[kiparstvo u 2013.|2013.]] godine. Otkrio ga je i blagoslovio gospićko-senjski biskup i povjesničar [[Mile Bogović]].
+Djelo je umjetničke radionice Litoglif iz Međugorja.<ref name=Ćorić/>
-Otkrio ga je i blagoslovio gospićko-senjski biskup i povjesničar [[Mile Bogović]].
-Djelo je umjetničke radionice Litoglif iz Međugorja.
 == Osobine ==
-Obelisk je napravljen od najbolje vrste hrvatskog kamena. Visok je oko četiri metra i težak je tri tone. Na četiri strane obeliska uklesani su simboli i ukrasi poput riba, grozda grožđa, maslina, klasa te hrvatskog križa s krstionice kneza Višslava, hrvatski i švicarski grb.
+Obelisk je napravljen od najbolje vrste hrvatskog kamena. Visok je oko četiri metra i težak je tri tone. Na četiri strane obeliska uklesani su simboli i ukrasi poput riba, grozda grožđa, maslina, klasa te hrvatskog križa s krstionice kneza Višslava, hrvatski i švicarski grb.<ref name=Ćorić/>
-Uklesana su i imena osmorice značajnih Hrvata koji su pridonijeli i švicarskoj kulturi: [[Ivan Stojković]], [[Andrija Jamometić]], [[Marko Marulić]], [[Matija Vlačić Ilirik]], [[Pavao Skalić]], [[Ivan F. Biundović]], [[Lavoslav Ružička]] i [[Vladimir Prelog]].
+Uklesana su i imena osmorice značajnih Hrvata koji su pridonijeli i švicarskoj kulturi: [[Ivan Stojković]], [[Andrija Jamometić]], [[Marko Marulić]], [[Matija Vlačić Ilirik]], [[Pavao Skalić]], [[Ivan F. Biundović]], [[Lavoslav Ružička]] i [[Vladimir Prelog]].<ref name=Ćorić/>
-Spomen-obelisk sadrži uklesani zapis o ratnoj tragediji vojnika Hrvata u Švicarskoj, koja je do danas bila nepoznata u Hrvatskoj. O njoj je pisao švicarski povjesničar [[Ferdinand Gigon]] (Geschichte und Geschichten über Alpenpässe, Mondo-Verlag, 1977., S. 77). Dvjestotinjak hrvatskih vojnika obveznika Habsburške Monarhije koji su bili austrijska straža poginulo je [[15. svibnja]] [[1800.]] kod alpskog prijelaza Velikog Sv. Bernarda u švicarskom mjestašcu Saint-Rhemyju. Tih dvjestostinjak Hrvata su od na brzinu mobiliziranih mjesnih postrojbi za pojačanje sramotno bili ostavljeni na cjedilu. U noćnom su ih prepadu pobile Napoleonove postrojbe sa švicarske strane.
+Spomen-obelisk sadrži uklesani zapis o ratnoj tragediji vojnika Hrvata u Švicarskoj, koja je do danas bila nepoznata u Hrvatskoj. O njoj je pisao švicarski povjesničar [[Ferdinand Gigon]] (Geschichte und Geschichten über Alpenpässe, Mondo-Verlag, 1977., S. 77). Dvjestotinjak hrvatskih vojnika obveznika Habsburške Monarhije koji su bili austrijska straža poginulo je [[15. svibnja]] [[1800.]] kod alpskog prijelaza Velikog Sv. Bernarda u švicarskom mjestašcu [[Saint-Rhemy]]ju. Tih dvjestostinjak Hrvata su od na brzinu mobiliziranih mjesnih postrojbi za pojačanje sramotno bili ostavljeni na cjedilu. U noćnom su ih prepadu pobile Napoleonove postrojbe sa švicarske strane.<ref name=Ćorić/>
-Zbog toga se na posebnom mjestu na ovom obelisku nalazi hrvatski križ s krstionice kneza Višeslava. Na obelisku su tekstovi na hrvatskom i njemačkom. Tekst na hrvatskom glasi:
+Zbog toga se na posebnom mjestu na ovom obelisku nalazi hrvatski križ s [[Krstionica kneza Višeslava|krstionice kneza Višeslava]]. Na obelisku su tekstovi na hrvatskom i njemačkom. Tekst na hrvatskom glasi:<ref name=Ćorić/>
 <center>''U sjećanje na 200 Hrvata''</center>
@@ Redak 24: / Redak 21: @@
 == Izvor ==
-*Višednevna vjerska i kulturna slavlja. Obelisk-spomenik za 200 pobijenih Hrvata u Švicarskj. Piše [[Šimun Šito Ćorić]]. [[Hrvatsko slovo]], str. 29, petak, 28. lipnja 2013.
+{{izvori}}