Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu: razlika između inačica
ispravak |
m Rakovicazauvijek premjestio je stranicu Muzej suvremene umjetnosti na Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu |
(Nema razlike inačica)
| |
Inačica od 27. veljače 2020. u 18:50
| Muzej suvremene umjetnosti MSU | |
|---|---|
 | |
| Osnovan | 21. prosinca 1954. |
| Lokacija | Avenija Dubrovnik 17, 10010 Zagreb, Hrvatska |
| Ulaz | 30 kuna - učenici, studenti, umirovljenici, osobe s invaliditetom: 15 Kn - grupni posjeti (10-30 osoba): 15 kuna - grupni posjeti - djeca (10-30 djece): 10 Kn - obiteljska ulaznica s djecom do 15 godina: 50 Kn - svake prve srijede u mjesecu besplatan ulaz za sve posjetitelje [1] |
| Ravnatelj | Snježana Pintarić [2] |
| Kustos | Nada Beroš, Tihomir Milovac, Nataša Ivančević, Leila Topić |
| Web | www.msu.hr |
Muzej suvremene umjetnosti je muzej u Zagrebu. Nalazi se na Aveniji Dubrovnik 17. u Novom Zagrebu u zagrebačkom naselju Središće. Građen je prema projektu arhitekta Igora Franića. Kamen temeljac je postavljen 2003., a muzej je otvoren 11. prosinca 2009.
Povijest
Muzej je utemeljen 21. prosinca 1954. godine osnivanjem Gradske galerije suvremene umetnosti, s ciljem dokumentiranja i promoviranja suvremene umjetnosti. U sklopu prvog muzeja se osim galerije suvremene umjetnosti nalazio Centar za fotografiju, film i televiziju, te knjižnica.
Isprva se nalazio u palači Kulmer na Gornjem gradu. U početku je muzej imao malu zbirku, ali je ubrzo obogaćen novim radovima. Zbog malog prostora muzej nikada nije imao stalni postav.
Odluka o gradnji novog muzeja na križanju Avenije Većeslava Holjevca i Avenije Dubrovnik u Novom Zagrebu donesena je 1998. godine. Na arhitektonskom natječaju izabran je rad arhitekta Igora Franića.
Novi muzej
Zgrada Muzeja suvremene umjetnosti ima ukupno 14.609,65 m2, od toga 3,500 m2 za stalni postav, a 1500 m2 za povremene izložbe. Muzej još ima knjižnicu, multimedijalnu dvoranu, knjižaru, VIP salon, kafić, restoran, pedagošku dvoranu i apartman za posjetitelje i kustose.
Muzej sadrži nekoliko zbirki te radove mnogih hrvatskih i svjetskih modernih umjetnika. Najvažniji je arhiv fotografija Toše Dapca, zbirka iz ateljea Ivana Kožarića, zbirka Vjenceslava Richtera, Benka Horvata i donacija Silvane Seissel. U novootvorenom postavu je najpoznatiji rad "Tobogan" Carstena Höllera.
Zanimljivosti
Ekran koji pokriva veći dio zapadne strane muzeja najveći je ekran u ovom dijelu Europe.[nedostaje izvor]
Izvori