Novi Zagreb
| Novi Zagreb | |
|---|---|
| Država |  Hrvatska |
| Grad |  Grad Zagreb |
| Površina | |
| • Ukupna | 79,13 km2 |
| Koordinate | 45°46′N 15°58′E / 45.767°N 15.967°E |
| Stanovništvo (2021.) | |
| • Entitet | 120 481[a][1] |
| Poštanski broj | 10010 (istok) 10020 (zapad) |
| Pozivni broj | 01 (+385 1) |
 | |
Novi Zagreb jest područje Grada Zagreba južno od rijeke Save čija je urbana izgradnja započela u razdoblju nakon Drugoga svjetskog rata. U početnim danima nosio je naziv Južni Zagreb. Gradnja novih stambenih naselja u Zagrebu južno od Save započela je još 1950-ih godina u doba gradonačelnika Većeslava Holjevca, koga se često naziva »Ocem Novog Zagreba«.
Prema upravnoj podjeli iz 1999. Novi Zagreb čine gradske četvrti Novi Zagreb – zapad i Novi Zagreb – istok. One obuhvaćaju projektirani visokourbanizirani prostor, ali i nekoliko manjih neurbaniziranih naselja uklopljenih u područje Novog Zagreba. Novi Zagreb poznat je po brutalističkoj gradnji, stambenim neboderima, velesajamu, hipodromu, zagrebačkoj areni, jezeru Bundeku i Muzeju suvremene umjetnosti.
Novi Zagreb izvorno su činila stambena naselja iz socijalističkog razdoblja, dok su revitalizacijom koja je započela 2000-ih sagrađeni razni poslovni i trgovački prostori, a područje je dobilo i nekoliko rekreacijskih i kulturnih sadržaja. Krajem 2010-ih nastala su potpuno nova stambena naselja poput Podbrežja, koje je i dalje u izgradnji. Također se planira proširenje Vatikanske ulice i izgradnja Jarunskog mosta,[2] a trenutno se radi na rekonstrukciji Sarajevske ulice uz proširenje tramvajske mreže prema Dugavama.[3]
Prema popisu iz 2021. u Novom Zagrebu živio je 120 481 stanovnik.[a]
Područje kod Zagreba južno od Save naseljavano je barem od početka nove ere. To je poznato iz arheoloških nalaza s područja: novca cara Hadrijana pronađenog u Remetincu, dvije ville rusticae u Maloj Mlaki, stela u Donjim Čehima i Odri te raznim drugim nalazima u Botincu koji su datirani između 1. i 4. stoljeća. Nešto nizvodnije od Zagreba pronađen je i najvažniji od lokaliteta – Andautonija u Šćitarjevu,[4] rimsko naselje izgrađeno u 1. stoljeću koje je vrlo brzo dobilo status municipija, a u 4. stoljeću postalo i najveće i najvažnije naselje između Medvednice, Stenjevca i Save kao Res publica Andautoniensium – političko, upravno i kulturno središte. Imao je javne i stambene zgrade, popločane ulice, gradsko kupalište (stoga i hipokaust, vodovod te kanalizaciju), luku na Savi i nekropolu. Ipak, naselje je pod barbarskim napadima napušteno u prijelazu na 5. stoljeće.[5]
Osim pojedinih naselja, kroz to područje prolazile su i dvije važne rimske prometnice: Akvileja – Emona – Siscia te Emona – Poetovio – Siscia.[4]
Povijesni izvori iz srednjeg vijeka spominju naselja južno od Save uglavnom u kontekstu savskih prijelaza (lat. portus, u hrvatskom poznato pod nazivom brod ili lonka, 'luka') kao što su Portus regis (Kraljev brod, spomenut 1316., južno od Susedgrada) i Portus sancti Jacobi (Brod sv. Jakova, spomenut 1334. u Kaptolskom statutu). Pisani izvori tako govore o sljedećim naseljima: Lučko, s prijelazom preko Save do 18. stoljeća; Blato kao kaptolski posjed, spomenut 1334.; Otok kao kaptolski posjed spomenut 1339., uz istoimeni posjed Gradeca 1615.; Remetinec kao pavlinski posjed od 1339., a ranije i pod imenom Tupal kao kanonički posjed s obje strane Kraljeva broda; Čehi kao kaptolski posjed, 1334. te Podbrežje kao posjed Gradeca, 1334.[4]
Već tada bile su osnovane razne župe, kao što su Sveti Marko u Trnju (spomen 1334., današnji Jakuševec), Sveta Klara (1366.), Odra (1366.) i Stupnik (1622.), koji je još prije 1519. bio dominikanski posjed.[4]
Prvi planovi za urbanu izgradnju Novog ili Južnog Zagreba pojavljuju se 1948. godine, kada je donesena Direktivna osnova grada Zagreba (rad Vlade Antolića, Stjepana Hribara, Ahmedova Aptulle Halilibrahimova te Ivana Laya) s planiranim građevnim zonama južno od Save, lukom kod Jakuševca i regulacijom toka Save kod Žitnjaka.[4]
Izgradnja je započela 1950-ih godina. Godine 1953. gradska uprava donijela je odluku o preseljenju Zagrebačkog velesajma na južnu obalu rijeku Save. Selidba Velesajma sa Savske ceste izvedena je 1955. godine, a njegova se dogradnja paviljonima nastavila kroz iduće desetljeće.[6] Nešto su ranije 1950. sjeverno od njega otvorene i tri staze zagrebačkog hipodroma.[7] U tom je desetljeću nastalo i jezero Bundek, iskapanjem šljunka za izgradnju Mosta slobode i nadolazećih stambenih naselja.[8]
Smatra se da je prvi korak u izgradnji stambenih naselja bio sjeverni dio Savskoga gaja 1957. godine. Prvi cjeloviti plan naselja, s javnim sadržajima i trgovačkim središtima, bio je plan zone Trnsko (tada dio Mikrorajona Novi Zagreb I i II), a uslijedila mu je zona Zapruđe. Godine 1965. izrađen je elaborat Urbanističkoga programa grada Zagreba sa smjernicama za razvoj područja kroz 30 godina, a do 1969. su izgrađena naselja Remetinec, Botinec i Siget. Generalni urbanistički plan grada Zagreba iz 1971. donosi pak regulacije za stambene blokove te između njih ucrtava zelene površine, prostore za javne i kulturne sadržaje te zone za protočne ceste između naselja. Taj je GUP predvidio i prostor za novo gradsko središte u ravnini sa Zrinjevcem, na južnoj obali Save. Naselja Travno, Dugave i Sloboština projektirana su 1974., 1976. te 1978. godine zasebno, a njihovoj je izgradnji pridonijeo dovršetak Mosta mladosti 1973. godine,[6] koji je za promet otvoren 2. studenog.[9]
Godine 1979. u Novom su Zagrebu postavljene tramvajske tračnice,[6] a izgradnju cjelokupnog tramvajskog prstena kroz Novi Zagreb vodilo je poduzeće GRO Vladimir Gortan.[10] Tramvajski promet u Novom Zagrebu svečano je otvoren u nedjelju, 25. studenog 1979. godine preko Mosta mladosti na novoj trasi linije 7: Dubrava – Sopot, a svečanosti je prethodila probna vožnja u petak, 23. studenog.[9] Puni prsten tramvajske pruge, koji se starome Zagrebu pripaja na Savskom mostu, dovršen je u sklopu programa uređenja grada uoči Ljetne univerzijade 1987.[11] Iste godine otvoren je i zatvor Remetinec,[12] najveća kaznionica u Hrvatskoj.
Kasnih 1970-ih godina počelo je i planiranje prve Kliničke bolnice Novi Zagreb u Blatu,[13] za čiju se izgradnju ranih 1980-ih počelo prikupljati financije, uključujući samodoprinose građana. Radovi na bolnici otpočeli su sredinom 1985. godine i predviđalo se da će dovršeni biti 1990., no završetkom prikupljanja samodoprinosa 1992. bolnici je ponestalo sredstava za gradnju te je završila u stečaju i napuštena pod nazivom »Sveučilišna bolnica«.[14]
Krajem 2000-ih godina u Novom su Zagrebu otvorena dva velika trgovačka centra: Avenue Mall u Sigetu te Arena Centar u Laništu. Avenue Mall izgrađen je i otvoren 2007. godine kao prvi trgovački centar u Novom Zagrebu te najveći u cijelome gradu, s površinom od 80 tisuća m2, 125 trgovina, 9 kinodvorana, 8 restorana i 6 kafića. Pritom su ondje prvi puta u Hrvatskoj otvorene trgovine Zare i Sephore. Svojom lokacijom bio je novina u gradu, budući da su ostali veliki trgovački centri, poput City Center Onea i King Crossa, bili smješteni na periferiji grada.[15]
Izgradnja Arene Zagreb 2008. godine, dotad i nadalje najveće sportske arene u državi, za potrebe svjetskog rukometnog prvenstva u Hrvatskoj[16] popraćena je trgovačkim Arena Centrom u neposrednoj blizini. Arena Centar izgrađen je 2010. godine s površinom od 175 tisuća m2.[17] U istom je razdoblju započelo planiranje urbane izgradnje Podbrežja,[18] a otvoren je i javni natječaj za novo naselje u sklopu Blata.[19]
Godine 2019. gradonačelnik Zagreba Milan Bandić i predsjednik vlade Andrej Plenković potpisali su sporazum o suradnji na dovršetku Sveučilišne bolnice u Blatu, sada prenamijenjene u Nacionalnu dječju bolnicu.[14] Početak izgradnje prve faze bolnice na 44 tisuće m2 predviđen je za 2026. godinu.[20] U skladu s tim, 2025. godine gradonačelnik Tomislav Tomašević najavio je nove planove za izgradnju zapadnog Jarunskog mosta, koji bi naselja južne Trešnjevke avenijom i tramvajskom prugom povezivao s bolnicom.[21] Prvom polovicom 2020-ih također je otpočelo produženje i rekonstrukcija Sarajevske ceste na istočnom rubu Novog Zagreba, duž koje je predviđeno i proširenje tramvajske mreže,[22] te projektiranje novog kongresnog centra s istočne strane velesajma, čija je izgradnja najavljena za 2027. godinu.[23]
Novi Zagreb prvi je puta obuhvaćen jedinstvenom upravnom cjelinom kada je stvorena Općina Remetinec 1955. godine, koja je pokrivala područje današnjih četvrti Novi Zagreb – zapad i istok te Brezovica u Kotaru Zagreb. Već 1957. Remetinec se uvrštava u općine užeg područja grada.
U doba učestalih izmjena administrativnih jedinica diljem Jugoslavije, Općina Remetinec i sve ostale općine na području grada 1967. godine stapaju se u jedinstvenu općinu Grad Zagreb. Zatim se 1974. prvi puta osniva Općina Novi Zagreb, koja postoji sve do 1990. godine.[24] Dana 14. studenoga 1990., Sabor donosi Zakon o spajanju općina s područja Gradske zajednice Zagreb i ponovno osniva jedinstvenu općinu Grad Zagreb. Uređenjem županijskog ustroja sada već osamostaljene Republike Hrvatske, Grad Zagreb prekrojen je 31. prosinca 1992. u županiju koju sačinjava 176 naselja, a 20. rujna 1995. godine sâm Grad izdvaja se iz županije, koju sada sačinjava zajedno s nizom drugih gradova i općina.[25]
Današnja podjela u gradske četvrti ima korjene u Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj donesenom 30. siječnja 1997., kada Grad Zagreb ponovno dobiva status županije, a u njegovom sastavu nalazi se 70 naselja i 17 gradskih četvrti.[25] Te gradske četvrti, već poprimivši oblik koji zadržavaju do danas, zatim su potvrđene statutom koji je stupio na snagu 14. prosinca 1999. godine, a u sklopu njih osnovao je mjesne odbore. Statistički ljetopis Grada Zagreba iz 2000. godine tako prvi puta donosi podatke o današnjim četvrtima Novi Zagreb – istok, koja je tada pokrivala 16,54 m2, i Novi Zagreb – zapad, koja je tada pokrivala 62,59 km2.[26][b]
| Karta | Četvrt | Površina (km²) | Stanovništvo (Popis 2021.) |
|---|---|---|---|
.svg) | Novi Zagreb – zapad | 62,63 km² | 63 917 |
.svg) | Novi Zagreb – istok | 16,54 km² | 55 898 |
| Ukupno | 79,18 km² | 120 481 | |
| Izvor: Mjesna samouprava Grada Zagreba[27][28] | |||
|
|
|
| broj stanovnika | 27494 | 66211 | 113155 | 113872 | 114282 | 117158 | 119815 |
| 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Izvori: Popis stanovništva Jugoslavije[29][30][31] (1961. – 1981.) i Statistički ljetopis Grada Zagreba (1991. – 2021.)
Tramvaji u Novome Zagrebu prometuju duž Aveniju Dubrovnik te preko Jadranskog mosta i Mosta mladosti, s okretištima u Zapruđu i Sopotu. Linije na tim trasama jesu:
- linija br. 6 (Črnomerec – Sopot)
- linija br. 7 (Savski most – Velesajam – Dubrava)
- linija br. 8 (Mihaljevac – Autobusni kolodvor – Zapruđe)
- linija br. 14 (Mihaljevac – Trg bana Jelačića – Velesajam – Zapruđe)
- linija br. 31 (Črnomerec – Zrinjevac – Velesajam – Savski most)
Novim je Zagrebom nekad prometovala i linija 16 (Črnomerec – Zapruđe), koja je ukinuta ranih 1990-ih. Umjesto tramvajske linije 16 danas prometuje autobusna linija 109 (Črnomerec – Dugave).
Autobusni prijevoz u Novom Zagrebu vodi se uglavnom s okretišta Savski most i Glavni kolodvor, no okretište Zapruđe služi trima linijama, a po jedna linija kroz Novi Zagreb kreće iz Črnomerca te Žitnjaka.[32]
| Broj | Polazište | Odredište |
|---|---|---|
| 109 | Črnomerec | Dugave |
| 110 | Savski most | Botinec |
| 112 | Savski most | Lučko |
| 133 | Savski most | Sveta Klara – Čehi |
| 166 | Glavni kolodvor | Donji Dragonožec |
| 168 | Savski most | Prečko |
| 219 | Glavni kolodvor | Sloboština |
| 220 | Glavni kolodvor | Dugave |
| 221 | Glavni kolodvor | Travno |
| 222 | Remetinec | Žitnjak |
| 229 | Glavni kolodvor | Mala Mlaka |
| 234 | Glavni kolodvor | Lanište |
| 241 | Glavni kolodvor | Veliko Polje |
| 242 | Glavni kolodvor | Podbrežje |
| 243 | Glavni kolodvor | Kajzerica |
| 268 | Glavni kolodvor | Velika Gorica |
| 295 | Zapruđe | Jakuševec – Zapruđe |
| 307 | Zapruđe | Strmec Bukevski |
| 308 | Zapruđe | Sasi |
U Novom Zagrebu nalaze se dvije željezničke postaje: Remetinec i Zagreb – Klara. Postaja Remetinec, koja se nalazi pored zatvora, dio je međunarodne pruge M202, na trasi Zagreb Glavni kolodvor – Rijeka.[33] Postaja Zagreb – Klara dio je trase Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska.
Zagrebački Ranžirni kolodvor nalazi se na jugoistoku Novog Zagreba.
- 1 2 Novi Zagreb – zapad i Novi Zagreb – istok zajedno broje 120 481 stanovnika. S Brezovicom ukupan broj stanovnika iznosi 130 590; Izvor: Državni zavod za statistiku, popis 2021.[1]
- ↑ Podatke o površinama četvrti izračunao je 2000. godine Gradski zavod za katastar i geodetske poslove.
- 1 2 Državni zavod za statistiku, dzs.gov.hr. 14. siječnja 2022. POPISANE OSOBE, KUĆANSTVA I STAMBENE JEDINICE, PRVI REZULTATI POPISA 2021. PO GRADSKIM ČETVRTIMA GRADA ZAGREBA. scribd.com. Pristupljeno 30. kolovoza 2023.
- ↑ Hana Ivković Šimičić. 25. rujna 2025. Doznajemo: Ovako će izgledati tramvajska pruga preko Jarunskog mosta, imamo i popis stanica. vecernji.hr. Večernji list. Pristupljeno 5. listopada 2025.
- ↑ Krešimir Žabec. 17. veljače 2023. Zagreb dobiva novi južni ulaz: Pogledajte kuda će ići trasa koja će rasteretiti nesnosne gužve. jutarnji.hr. Jutarnji list. Pristupljeno 9. rujna 2023.
- 1 2 3 4 5 Bilić et al. 2006., str. 129.
- ↑ Bilić et al. 2006., str. 12–14.
- 1 2 3 Bilić et al. 2006., str. 129–130.
- ↑ O hipodromu. Upravljanje sportskim objektima. Pristupljeno 10. rujna 2025.
- ↑ Bilić et al. 2006., str. 85, 131.
- 1 2 Dario Topić, Sanja Sara Rapaić. 25. studenoga 2023. Na današnji dan prvi je tramvaj stigao u Novi Zagreb: U Sopot došao točno u sekundu. Večernji list. Pristupljeno 10. rujna 2025.
- ↑ Časopis Građevinar 54 (2002) 4 Arhivirana inačica izvorne stranice od 15. srpnja 2007. (Wayback Machine) Iz povijesti graditeljstva – Sjećanje na poduzeće koje je neslavno završilo (B. Nadilo)
- ↑ Tončić, Klara. Rujan 2019. Svijet mladih za svijet mira: sjećanje na Univerzijadu '87 (PDF). Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. str. 31. Pristupljeno 10. rujna 2025.
- ↑ Lupiga. INTERVENCIJE U REMETINCU: Novo ruho dobio i zagrebački zatvor. Lupiga. Pristupljeno 10. rujna 2025.
- ↑ Ivana Krnić. 24. kolovoza 2025. Nevjerojatno, ali istinito: Učinjen prvi konkretan korak prema projektu o kojem Zagrepčani sanjaju više od 40 godina!. Jutarnji list. Pristupljeno 10. rujna 2025.
- 1 2 Ana Bagarić, Dora Decorti, Barbara Meštrović. 2021. Sveučilišna bolnica u Blatu: Analiza učinaka društvenih akcija (PDF). Fakultet hrvatskih studija. str. 2–3. Pristupljeno 10. rujna 2025.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ↑ Boba Blašković, Marinko Brkić-Tot. 29. kolovoza 2007. Sutra otvorenje najluksuznijeg shopping centra u Hrvatskoj. Jutarnji list. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. rujna 2025. Pristupljeno 10. rujna 2025.
- ↑ Arena Zagreb - Povijest. www.zagrebarena.hr. Pristupljeno 10. rujna 2025.
- ↑ ipš/VLM. 11. listopada 2010. Arena Centar dobio uporabnu dozvolu, otvara se 5. studenoga. Večernji list. Pristupljeno 10. rujna 2025.
- ↑ Podbrežje. Zagrebački holding. Pristupljeno 10. rujna 2025.
- ↑ Jutarnji.hr. 10. prosinca 2008. Nova naselja za 30.000 Zagrepčana. Jutarnji list. Pristupljeno 10. rujna 2025.
- ↑ Ivana Krnić. 24. kolovoza 2025. Nevjerojatno, ali istinito: Učinjen prvi konkretan korak prema projektu o kojem Zagrepčani sanjaju više od 40 godina!. Jutarnji list. Pristupljeno 10. rujna 2025.
- ↑ Gradonačelnik Tomašević u drugom mandatu planira izgraditi dva nova mosta na zapadu Zagreba. Grad Zagreb. Pristupljeno 10. rujna 2025.
- ↑ L.G. 24. listopada 2024. Ovako će izgledati nova Sarajevska cesta: '35.000 Zagrepčana ovo je čekalo više od 20 godina'. Jutarnji list. Pristupljeno 10. rujna 2025.
- ↑ Predstavljen projekt Kongresnog centra, novog središta Novog Zagreba. Grad Zagreb. 29. travnja 2025. Pristupljeno 10. rujna 2025.
- ↑ Novi Zagreb – zapad: Iz povijesti. Mjesna samouprava Grada Zagreba. Pristupljeno 10. rujna 2025.
- 1 2 Statistički ljetopis Grada Zagreba 1998 (PDF). Grad Zagreb. 1999. str. 31. ISSN 1330-3678
- ↑ Statistički ljetopis Grada Zagreba 2000 (PDF). Grad Zagreb. 2001. str. 33, 36. ISSN 1330-3678
- ↑ Gradska četvrt - Novi Zagreb - zapad. Mjesna samouprava Grada Zagreba. Pristupljeno 10. rujna 2025.
- ↑ Gradska četvrt - Novi Zagreb - istok. Mjesna samouprava Grada Zagreba. Pristupljeno 10. rujna 2025.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. Knjiga III: Podaci po naseljima i opštinama. Savezni zavod za statistiku. Pristupljeno 10. rujna 2025.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. Knjiga II: Podaci po naseljima i opštinama. Savezni zavod za statistiku. Pristupljeno 10. rujna 2025.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. Knjiga I: Podaci po naseljima i opštinama. Savezni zavod za statistiku. Pristupljeno 10. rujna 2025.
- ↑ Autobusni prijevoz: Dnevne linije. Zagrebački električni tramvaj. Pristupljeno 3. kolovoza 2025.
- ↑ Studija za uređenje šireg prostora posotjeće željezničke stanice Remetinec (PDF). Civitas ELAN. Rujan 2012. str. 9. Pristupljeno 3. kolovoza 2025.
- Bilić, Josip; Ivanković, Hrvoje, ur. 2006. Zagrebački leksikon. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Masmedia. Zagreb. ISBN 953-157-486-3
