Novi Zagreb

Izvor: Wikipedija
Zračna fotografija zapadnog dijela Novog Zagreba

Novi Zagreb je dio grada Zagreba izgrađen poslije Drugoga svjetskog rata južno od rijeke Save. Po upravnoj podjeli iz 1999. sastoji od tri gradske četvrti: Novi Zagreb – istok, Novi Zagreb – zapad i Brezovica.[1] Novi Zagreb je poznat po nekoć modernim visokourbaniziranim naseljima, Zagrebačkom velesajmu, hipodromu, novoj sportskoj areni i jezeru Bundek, a u njemu se nalazi i Muzej suvremene umjetnosti.

Sa središtem grada povezan je tramvajskom prugom te brojnim autobusnim linijama. Savu prema Novom Zagrebu premošćuju tri cestovna mosta – Jadranski most na zapadu (izgrađen 1981.), središnji Most slobode (1959.) te Most mladosti (1974.) na istoku. K njemu vode i stari, sada pješački Savski most iz 1938. te željeznički (zeleni) most iz 1939.

Poštanski brojevi novozagrebačkih dijelova grada Zagreba su 10010 (istok) i 10020 (zapad).

Povijest[uredi | uredi kôd]

Zgrada Mamutica u Travnom.
Arena Zagreb na južnoj obali rijeke Save, 2010.
Muzej suvremene umjetnosti

Početkom izgradnje stambenih naselja drži se planirana gradnja sjevernoga dijela naselja Savski gaj 1957. godine. Prvo cjelovito rješenje stanovanja, javnih sadržaja i trgovačkih podcentara bio je plan zone Trnsko. Autori urbanističkog projekta bili su Zdenko Kolacio, Mirko Maretić, Josip Uhlik, te hortikulture Mira Wenzler-Halambek 1959. – 1960. godine. Poslije njega slijedio je plan za izgradnju naselja Zapruđe, čije je urbanističko rješenje izradio Josip Uhlik 1962. – 1963. godine.[2][3]

Godine 1965., završen je elaborat Urbanističkog plana grada Zagreba, kojim su bile zacrtane smjernice razvoja grada za daljnjih 30 godina. Podižu se naselja Remetinec i Botinec, a 1969. prema planu Borisa Brnčića i Josipa Uhlika naselje Siget.[2] U sedamdesetim godinama 20. st. grade se naselja Utrina, Travno, Dugave, Sloboština i dr.

Tramvajski prsten u Novom Zagrebu je izgradilo ugledno hrvatsko građevinsko poduzeće GRO Vladimir Gortan.[4]

Dijelovi Novog Zagreba[uredi | uredi kôd]

Naselja nastala projektiranjem Novog Zagreba[uredi | uredi kôd]

Naselja integrirana u područje Novog Zagreba[uredi | uredi kôd]

Zanimljivosti[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Novi Zagreb
  1. Grad Zagreb – Mjesna samouprava. Pristupljeno 30. rujna 2020.
  2. a b Zagrebački leksikon (knjiga druga). "LZMK", Zagreb 2006. godina, str. 129–130.
  3. Povijest zagrebačkih naselja (ZG portal). Pristupljeno 30. rujna 2020.
  4. Časopis Građevinar 54 (2002) 4Arhivirana inačica izvorne stranice od 15. srpnja 2007. (Wayback Machine) Iz povijesti graditeljstva – Sjećanje na poduzeće koje je neslavno završilo (B. Nadilo)