Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja: razlika između inačica

'''Članci na wikipediji ne smiju sadržavati vlastita istraživanja'''. Izraz "vlastita istraživanja" (WP:BVI) na Wikipediji koristimo za one materijale (činjenice, navode i ideje) za koje ne postoje^[a] vjerodostojni objavljeni izvori. Ovo pravilo isključuje i korištenje bilo kakve analize i sinteze objavljenihobjavljene materijala od strane uređivača člankagrađe kako bi sesuradnik u članku iznio ili implicirao zaključak koji ne postoji u izvorima. Kako bi pokazali da ne koristite vlastita istraživanja, morate moći citirati vjerodostojne objavljene izvore koji su direktno povezani sas temom članka i koji direkno podržavaju materijal kojegkoji prikazujemo u članku. (Ovo pravilo se ne primjenjuje na SZR i na drugim stranicama na kojima se raspravlja o sadržaju članka i o izvorima, na stranicama rasprave o brisanju članka ili na oglasnim pločama za pravila.)

Zabrana vlastitih istraživanja znači da svisav materijalisadržaj dodanidodan u članak morajumora biti '''pripisivipripisiv''' vjerodostojnom objavljenom izvoru, čak i ako nisunije doista i pripisanipripisan.^[a] Pravilo provjerljivosti nam govori da se [[Wikipedija:Linijsko pripisivanje|linijsko pripisivanje]] vjerodostojnog izvora mora koristiti za sve citate (kad prenosimo nečije izjave ili sadržaj izvora bez prepričavanja) te za sve ono što je osporavano ili vjerojatno može biti sporno. Međutim, vjerodostojan i objavljen izvor mora postojati čak i za materijalsadržaj koji nikad neće biti osporavan. Na primjer, izjava "glavni grad Hrvatske je Zagreb" ne treba izvor, a ne predstavlja ni vlastito istraživanje zato što to nije nešto što ste izmislili i pogotovo zato što je toliko jednostavno za provjeru da ama baš nitko neće imati nikakve primjedbe - svi znamo da za tu izjavu postoje izvori, čak i ako nisu pripisani i navedeni. '''Svaka izjava mora biti pripisiva, čak i ako nije pripisana.'''

Unatoč potrebi za pripisivanjem sadržaja vjerodostojnim izvorima, ne smijemo ih plagirati (prepisivati) ili kršiti njihova autorska prava. Prenošenje sadržaja saiz izvora korištenjem vlastitih riječi uz zadržavanje originalnog značenja ne smatra se vlastitim istraživanjem.

"Bez vlastitog istraživanja" (WP:BVI) je '''jedno od tri ključna pravila''' vezana za sadržaj koje, zajedno sas pravilima [[Wikipedija:Nepristrano gledište|Neutralno gledište]] (WP:NG) i [[Wikipedija:Provjerljivost|Provjerljivost]] (WP:P), određuje vrstu i kvalitetu materijala koji su prihvatljivi u člancima na Wikipediji. Zbog toga što '''ova pravila funkcioniraju kao jedna cjelina,''' tako što se međusobno nadovezuju i nadopunjavaju, '''ne smiju se nikad interpretirati odvojeno,''' a uređivači bi se trebali detaljno upoznati sa sva tri pravila prije nego što krenu uređivati članke.

Za pitanja o tome dapoštuje li neki određeni doprinos poštuje ovo pravilo ili pak predstavlja vlastito istraživanje posjetite oglasnu ploču [[WP:BVI]].

Istraživanja i enciklopedijski rad koji se sastoji od prikupljanja ui organiziranja materijalagrađe iz postojećih izvora poštujući ovo, ali i druga pravila Wikipedije vezana sauz sadržaj (WP:P, WP:BVI), su od temeljnog su značenja pri pisanju enciklopedije. U praksi se pokazalo da je najbolji pristup taj da prvo istražimoistražiti najvjerodostojnije izvore koji postoje na zadanu temu te da nakon toga sažeto prepričamo svojim riječima njihov sadržaj i to na način da svaku tvrdnju koju prenosimo u članak popratimo pripisivanjem izvoru koji tu tvrdnju direktno podržava. IzvorneIzvornu materijalegrađu bi trebali vrlo pažljivo rezimirati i prepričati bez da mijenjamo njihovonjeno značenje ili dublji smisao. Nemojte u iznošenju tvrdnji u članku ići dalje od onoga što je izneseno u izvorima i nemojte izvore koristiti na način koji nije u skladu sas njihovim namjerama tako da, primjerice, koristite materijale dostupne u izvoru izvan njihovog originalnog konteksta. Ukratko, ''držite se izvora''.

Svaki dio članka koji se osporava ili [[Wikipedija:Vjerojatno osporavanje|za kojegkoji je vjerojatno da bi mogao biti osporavan]], mora biti podržanimati odpodršku straneu [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori|vjerodostojnogvjerodostojnom izvoraizvoru]]. Sporni materijalsadržaj za kojegkoji se ne može pronaći vjerodostojan izvor smatra se vlastitim istraživanjem. Jedini način na koji možete pokazati drugima da vaš doprinos ne sadržava vlastito istraživanje je citiranje vjerodostojnog i objavljenog izvora koji sadrži isti materijal. Čak i ako koristite prihvatljive izvore, ali ste ih koristili izvan originalnog konteksta ili ste se njima poslužili kako bi izvukli zaključak koji nije direktno i eksplicitno podržan od strane izvora, to se i dalje smatra vlastitim istraživanjem.

* Znanstveni ili stručni časopisi u kojima je sadržaj, prije objave, prošao proces stručnih recenzija od strane relevantnih renomiranih stručnjaka

* Knjige koje su objavljeneobjavili odsveučilišni strane sveučilišnih izdavačaizdavači

* Magazini, časopisi i knjige objavljenekoje odsu straneobjavile uglednihugledne izdavačkihizdavačke kućakuće

U pravilu, što je više osoba uključeno u procese provjereprovjeru činjenica i analiziranjaanaliziranje pravnih pitanja te u temeljito proučavanje svega onoga što je napisano, to je objavljeni sadržaj vjerodostojniji. Samo-objavljeniSamoobjavljeni materijali, bilo tiskani ili objavljeni na internetu općenito se ne smatraju vjerodostojnima, a za izuzetke proučite odlomak o samo-objavljenimsamoobjavljenoj materijalimagrađi u [[Wikipedija:Provjerljivost|pravilu koje govori o provjerljivosti izvora]] ili [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori|smjernicu vezanu za vjerodostojne izvore]].

Članci na wikipediji trebali bi se bazirati na vjerodostojnim, objavljenim [[Sekundarni izvori|sekundarnim izvorima]] te, u manjem opsegu, na [[Tercijarni izvori|tercijarnim]] i [[Primarni izvori|primarnim izvorima]]. Sekundarni i tercijarni izvori potrebni su da bi ustanovili značaj teme koju želimo obraditi i kako bi izbjegli inovativne interpretacije primarnih izvora. Sve analize, sinteze i interpretacije primarnih izvora moraju biti potkrijepljene odu strane sekundarnihsekundarnim i tercijarnihtercijarnim izvoraizvorima i nikako ne smiju predstavljati vlastitevlastitu analizeanalizu, sintezesintezu i interpretacijeinterpretaciju primarnih izvora od strane uređivača na Wikipediji.

Prikladno korištenje izvora može biti složen poduhvat, a ovo su opća pravila pa treba koristiti pravilan pristup. Odluka o tome daje li je u nekom trenutku prikladan primarni, sekundarni ili tercijarni izvor stvar je dobre uređivačke procjene i [[Zdrav razum|zdravog razuma]] uređivača te bi o tome trebalo raspravljati na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|SZR]] članka kojegkoji želimo uređivati. Ponekad isti izvor možemo smatrati primarnim za jednu izjavu koju smo prenjeliprenijeli u članak, a sekundarnim za drugu. Čak je moguće da isti izvor sadržava i primarneprimarnu i sekundarnesekundarnu materijalegrađu kojikoja se odnoseodnosi na jednu jedinu korištenu izjavu u članku.

* [[Primarni izvori|'''Primarni izvori''']] su originalnioriginalna materijaligrađa kojikoja suje prostorno i vremenski blizu događaja i čestokoju su ihčesto pisali sami sudionici tih događanja. Oni nude pogled iz prvog lica na događaj, razdoblje u prošlosti, znanstveno otkriće, umjetničko djelo, političku odluku i slično. Primarni izvori mogu, ali ne moraju biti neovisni izvori. Opis ili izvješće prometneo nesrećeprometnoj napisannesreći odkoje stranesu svjedokapisali svjedoci je primarni izvor informacija o događaju. Slično tome, znanstveni rad koji dokumentira novi eksperiment proveden od strane autora rada predstavlja primarni opis ishoda tog eksperimenta. Povijesni dokumenti kao što su dnevnici su primarni izvori.

*:{{boja|#f7e4e4|'''''Pravilo'''''|red}}: Osim ukolikoako nisu ograničeni nekim drugim pravilom, primarni izvori kojikoje su objavljeni od straneobjavili uglednogugledni izdavačaizdavači smiju se koristiti na Wikipediji, ali samo uz veliku dozu opreza, jer ih je lako pogrešno upotrijebiti. Svaka interpretacija odnosno tumačenje sadržaja primarnog izvora zahtijeva vjerodostojan sekundarni izvor koji takvo tumačenje potvrđuje. Primarni izvor se na Wikipediji smije koristiti samo u slučaju izravnih, očiglednih činjeničnih izjava koje mogumože biti potvrđene od stranepotvrditi bilo kojekoja prosječno obrazovaneobrazovana osobe bez posebnog stručnog znanja, a koja ima pristup izvoru. Na primjer, članak o nekom romanu može citirati odlomke romana kako bi dočarao radnju, ali je za dodavanje bilo kakve interpretacije ili književne kritike nužan sekundarni izvor.

*:* '''Ne smijete''' samostalno analizirati, sintetizirati, ocjenjivati, interpretirati ili tumačiti materijalsadržaj primarnog izvora. Umjesto toga, koristite vjerodostojne sekundarne izvore koji to rade.

*:* '''Ne smijete''' utemeljiti čitav članak na primarnim izvorima, a budite oprezni i u slučaju kad na njima temeljite veće djelovedijelove članka.

*:* '''Ne smijete''' u članak dodavati materijalesadržaj koji nisunije utemeljeni na izvorima, već na vašem osobnom znanju i iskustvu jer bi to pretvorilo Wikipediju u primarni izvor tog materijalasadržaja. <!--na en.wiki u nekim slučajevima dozvoljavaju "seen by many"; primjer: pišemo što postoji u nekom hrv. gradu - škole, umjetnička društva, i sl. - za što je teško očekivati ikakve izvore --> Budite posebno pažljivi kad koristite primarne izvore pri radu na biografijama živućih osoba i prije uređivanja svakako proučite [[Wikipedija:Životopisi živih osoba|pravilo koje o tome govori]].

* '''[[Sekundarni izvori]]''' donose promišljanja autora zasnovana na primarnim izvorima; i uglavnomautor je autoru pravilu prostorno-vremenski barem minimalno odmaknut od događaja kojegkoji opisuje. Sekundarni izvor sadrži autorove analize, sinteze, ocjene, interpretacije ili tumačenja originalnih činjenica, dokaznog materijala, koncepata ili ideja preuzetih od straneiz primarnogprimarnih izvora. [[Wikipedija:Sekundarni ne znači neovisni|Sekundarni izvori ne moraju nužno biti neovisni izvori]]. Oni se oslanjaju na primarne izvore za svojesvoj materijalesadržaj te o njima donose analitičke sudove, ocjenjuju ih i vrednuju. Na primjer, znanstveni članak koji donosi analitički pregled znanstvenih radova u nekom polju istraživanja može biti sekundarni izvor za naše istraživanje. Da li je izvor primarni ili sekundarni često ovisi o kontekstu. Knjiga vojnog povjesničara o Drugom svjetskom ratu može biti sekundarni izvor o ratu, ali tamo gdje govori o osobnim ratnim iskustvima autora predstavlja primarni izvor o tim iskustvima. Recenzija knjige može također biti mišljenje, sažetak ili pak stručna recenzija. Vjerodostojni sekundarni izvori u pravilu su prošli recenzije drugih stručnjaka u danom području.

*:{{boja|#f7e4e4|'''''Pravilo'''''|red}}: Članci na Wikipediji obično se oslanjaju na materijalegrađu iz vjerodostojnih sekundarnih izvora. Članci smiju sadržavati tvrdnje do kojih se došlo analizom, sintezom, ocjenom, interpretacijom ili tumačenjem, ali '''''samo ako''''' su takve tvrdnje objavljene u vjerodostojnim sekundarnim izvorima.

== Sinteza objavljenihobjavljene materijalagrađe ==

Ne objedinjujte, ne povezujte, ne kombinirajte, ne sastavljajte, ne spajajte i ne sjedinjujte materijalegrađu iz više izvora kako bi došli do zaključka ili implicirali zaključak koji nije izričito ili eksplicitno naveden ni u jednom od izvora. Slično tome, ne kombinirajte dijelove iz istog izvora kako bi izveli zaključak koji nije izričito naveden u samom izvoru. Ako jedan vjerodostojni izvor izjavi A, a drugi izjavi B, nemojte spajati A i B zajedno kako bi čitatelja navodili na zaključak C koji nije spomenut niti u jednom od korištenih izvora. Ovakva radnja predstavlja uredničku sintezu objavljenihobjavljene materijalagrađe sas ciljem navođenja čitatelja na posve novi zaključak,; štoovo nije prihvatljivo na Wikipediji, budući dajer takav sadržaj predstavlja '''vlastito istraživanje''' kojesuradnika je u samomna članku izvršio sam suradnik. "A i B, stoga C" je prihvatiljivo ''ako i samo ako'' je odisti straneargument vjerodostojnogu izvoraistom kontekstu objavljen isti argument u odnosuvjerodostojnom na temu člankaizvora. Ako jedan izvor iznese "A" u jednom kontekstu, a "B" u drugom, bez da ih povezuje i bez da iznese argument "stoga C", onda se "stoga C" ne smije upotrijebiti u članku.