Pečenezi: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor |
neprevedeno Oznaka: uklanjanje ručnim načinom |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
| ⚫ | '''Pečenezi''' su nomadsko [[Turkijski narodi|turkijsko]] pleme čija izvorna domovina nije poznata, ali u 8. i 9. stoljeću naseljeni su između [[Volga|Volge]] i [[Ural (gorje)|Ural]]a. [[Hazari]] i [[Kumani]] ih oko [[889]]. tjeraju na zapad, na što su potaknuli i [[Mađari|Mađare]] te se naseljavaju u južnoj [[Ukrajina|Ukrajini]] duž obala [[Dnjepar|Dnjepra]]. Sa Pečenezima [[Kijevska Rus']] ima problema, [[968]] opsjedaju [[Kijev]], a [[972]]. ubili su i kneza [[Svjatoslav., veliki knez Kijeva|Svjatoslava]]. Naposljetku [[1036]]. porazio ih je Jaroslav pa su se uputili u smjeru donjeg [[Dunav]]a. Ovdje ih opet ([[1064]]) napadaju stari neprijatelji - [[Kumani]], mnoge pokolju a dio se apsorbira među njima. O njima će se čuti nešto kasnije kada ih oko [[1091]]. nakon napada na [[Konstantinopol]] poražava bizantski car [[Aleksije I. Komnen]]. Poslije čine važnu zajednicu među Mađarima gdje su i izgubili identitet. |
||
[[Datoteka:Khazarfall1.png|mini|desno|350px|Istočna Europa i područje koje nastanjuju Pečenjezi (plavom bojom) oko 1015.]] |
|||
'''Pečenjezi''' ili '''Pečenezi''' su bili polunomadski narod [[Centralna Azija|Centralne Azije]], koji je govorio jezikom, koji pripada grupi turskih jezika, a asimilirani su tijekom srednjeg vijeka. |
|||
== Porijeklo i područje == |
|||
| ⚫ | Pečenezi su nomadsko [[Turkijski narodi|turkijsko]] pleme čija izvorna domovina nije poznata, ali u 8. i 9. stoljeću naseljeni su između |
||
Kao i većina nomadskih naroda nisu imali koncept države, a njihova organizacija se svodila na nasumične napade na susjede. Osim toga postajali su plaćenici za druge sile. Prema Konstantinu Porfirogenitu Pečenjezi su vladali područjem zapadno od rijeke [[Seret]]. |
|||
== Savez sa Bizantom i Bugarskom == |
|||
Tijekom 9. vijeka [[Bizant]] postaje saveznik Pečenjega, koristeći ih da se zaštiti od drugih opasnijih plemena, kao npr. [[Mađari|Mađara]] ili [[Varjazi|Varjaga]]. To je Bizant radio koristeći se rimskim uzorima i politikom "zavadi pa vladaj". Jedno tursko pleme Uza isteralo je Pečenjege iz njihove domovine. Pečenjezi su do [[889]]. bili potisnuti zapadno od strane [[Hazari|Hazara]] i [[Kumani|Kumana]], pa su Pečenjezi potisnuli [[Mađari|Mađare]] zapadno od Dnjepra do [[892]]. |
|||
[[Bugari]] su [[894]]. ušli u rat protiv Vizantije. Vizantijski car [[Lav VI Mudri]] protiv Bugara poziva Mađare. [[Mađari]] su pod komandom Leventa sa velikom vojskom izveli uspiješnu kampanju u Bugarskoj. U isto vreme je Bizant ušao u Bugarsku sa juga. Bugarski car [[Simeon I]] je bio prisiljen sklopiti mir sa Bizantom. Simeon je našao saveznika u Pečenjezima da bi se branio od Mađara. Pečenjezi su bili posebno uspješni, tako da su potisnuli zaostale Mađare iz pontskih stepa. Mađari su bili potisnuti i nastanjuju se definitivno na području između Dunava i Tise. |
|||
Tu pod vodstvom [[Arpad]]a Mađari formiraju državu. |
|||
== Istorija i pad == |
|||
Od 9. vijeka Pečenjezi su imali loše odnose sa [[Kijevska Rusija|Kijevskom Rusijom]]. Oni su stalno upadali na teritorije Kijevske Rusije, što bi s vremena na vreme dovodilo do rata. Tako je [[920]]. bio rat Pečenjega sa Igorom Kijevskim, velikim knezom Kijeva. Ponekad su Pečenjezi ulazili i u savez sa Rusima, kao [[943]]. protiv Bizanta. |
|||
Pečenjezi su napadali i opsedali [[Kijev]] [[968]]. Deo Pečenjega učestvuje u ruskom napadu na Vizantiju [[970]]—[[971]]. Tokom vlasti [[Vladimir I Veliki|Vladimira I Velikog]] Rusi i Pečenjezi su se sukobljavali sa promenljivim uspehom, a [[Jaroslav Mudri]] je porazio Pečenjege. Posle toga Kijevsku Rusiju počinju ugrožavati [[Kumani]] (odnosno [[Polovci]]). |
|||
Pečenjezi su stoljećima ratovali sa susjedima: Bizantom, Bugarima, Kijevskom Rusijom, Hazarijom i Mađarima. Pečenjege je konačno porazila Bizant pod vodstvom [[Aleksije I Komnin|Aleksija I Komnina]] [[1091]]. u [[bitka kod Levuniona|bici kod Levuniona]]. Bizantu su u toj bici pomagali [[Kumani]]. |
|||
Pečenjege su [[1094]]. ponovo napali Kumani i mnogi Pečenjezi su poklani ili su bili apsorbirani. Ponovo ih je porazilo Bizant [[1122]]. Neko vrijeme Pečenjezi su još postojali u Mađarskoj i konačno su asimilirani u Bugare, Mađare ili Gagauze. |
|||
Pretpostavlja se da su Pečenezi osnovali naselje Pečenjevce kod Leskovca. Pošto su osnovali naselje Pečenjevce, tu su se naselili ostaci razbijenih plemane Pečenega nakon teškog poraza koji im je nanio Bizant i koji je doveo gotovo do njihovog fizičkog uništenja kao naroda. |
|||
{{Commonscat|Pechenegs}} |
|||
[[Kategorija:Nestali narodi]] |
|||
[[Kategorija:Istočno Rimsko Carstvo]] |
|||
[[Kategorija:Turkijski narodi]] |
[[Kategorija:Turkijski narodi]] |
||
Inačica od 14. ožujka 2021. u 13:48
Pečenezi su nomadsko turkijsko pleme čija izvorna domovina nije poznata, ali u 8. i 9. stoljeću naseljeni su između Volge i Urala. Hazari i Kumani ih oko 889. tjeraju na zapad, na što su potaknuli i Mađare te se naseljavaju u južnoj Ukrajini duž obala Dnjepra. Sa Pečenezima Kijevska Rus' ima problema, 968 opsjedaju Kijev, a 972. ubili su i kneza Svjatoslava. Naposljetku 1036. porazio ih je Jaroslav pa su se uputili u smjeru donjeg Dunava. Ovdje ih opet (1064) napadaju stari neprijatelji - Kumani, mnoge pokolju a dio se apsorbira među njima. O njima će se čuti nešto kasnije kada ih oko 1091. nakon napada na Konstantinopol poražava bizantski car Aleksije I. Komnen. Poslije čine važnu zajednicu među Mađarima gdje su i izgubili identitet.