Oklahoma: razlika između inačica
m bolja karta |
m →top: točke u wikipoveznice s godinama |
||
Redak 14: | Redak 14: | ||
Kopnena površina = 178.023 | |
Kopnena površina = 178.023 | |
||
Vodena površina = 3.173 | |
Vodena površina = 3.173 | |
||
Popis = [[2000]] |
Popis = [[2000.]] | |
||
Broj stanovnika = 3.450.654 | |
Broj stanovnika = 3.450.654 | |
||
Gustoća naseljenosti = 19/ | |
Gustoća naseljenosti = 19/ | |
||
Poredak = 46. | |
Poredak = 46. | |
||
Datum = [[16. studenog]] [[1907]] | |
Datum = [[16. studenog]] [[1907.]] | |
||
Vremenska zona = Central: UTC-6/-5 | |
Vremenska zona = Central: UTC-6/-5 | |
||
Zemljopisna širina = 33°35'N - 37°N | |
Zemljopisna širina = 33°35'N - 37°N | |
||
Redak 29: | Redak 29: | ||
Website = www.ok.gov |
Website = www.ok.gov |
||
}} |
}} |
||
'''Oklahoma''', savezna država u središnjem dijelu [[SAD]]-a koja se prostire na oko 180,000 četvornih kilometara, pretežno brežjuljkastog kraja, smještenog sjeverno od rijeke [[Red River]]. Glavni vodeni tokovi [[Arkansas (rijeka)|Arkansas]], [[Cimarron]] i [[Canadian]] teku iz smjera sjeverozapada i pripadaju [[Atlantik|atlantskom]] slivu. Kroz Oklahomu prvi [[1541]] |
'''Oklahoma''', savezna država u središnjem dijelu [[SAD]]-a koja se prostire na oko 180,000 četvornih kilometara, pretežno brežjuljkastog kraja, smještenog sjeverno od rijeke [[Red River]]. Glavni vodeni tokovi [[Arkansas (rijeka)|Arkansas]], [[Cimarron]] i [[Canadian]] teku iz smjera sjeverozapada i pripadaju [[Atlantik|atlantskom]] slivu. Kroz Oklahomu prvi [[1541.]] prolazi španjolski istraživač [[Francisco Vázquez de Coronado|Coronado]], u potrazi za '' 'Izgubljenim zlatnim gradom' '', a pod vlast SAD.- doći će tek [[Kupnja Louisiane|Kupnjom Louisiane]] (Louisiana Purchase), koju su [[1803.]] kupile od [[Francuzi|Francuza]], čime su dobile otvoren pristup [[Pacifik|pacifičkoj]] obali. Ovaj kraj isprva će biti poznat kao [[Indijanski teritorij|Indian Territory]], i na njega će ranih 1820.-tih biti preseljeno [[Pet civiliziranih plemena]], a kasnije i ostala nadvladana plemena. Tek šesnaestog dana mjeseca studenog [[1907.]] godine Oklahoma će postati država. Mnogobrojni indijanski rezervati se ukidaju, Indijanci postaju građani SAD.-a, pa im se zemlja dijeli pojedinačno, a ostatak otvara za naseljavanje bijelog stanovništva. |
||
Danas je Oklahoma država sa velikim rafinerijama nafte i razvijenom industrijom (automobili, metalurgija). Grad Oklahoma City (506,132; 2000) prometno je čvorište države i njezin glavni grad, a ostali značajniji gradski centri su (2000): [[Enid, Oklahoma|Enid]] (47,045), [[Edmond, Oklahoma|Edmond]] (68,315), [[Lawton, Oklahoma|Lawton]] (92,757), [[Tulsa, Oklahoma|Tulsa]] (393,049), [[Muskogee, Oklahoma|Muskogee]] (38,310) i drugi. |
Danas je Oklahoma država sa velikim rafinerijama nafte i razvijenom industrijom (automobili, metalurgija). Grad Oklahoma City (506,132; 2000) prometno je čvorište države i njezin glavni grad, a ostali značajniji gradski centri su (2000): [[Enid, Oklahoma|Enid]] (47,045), [[Edmond, Oklahoma|Edmond]] (68,315), [[Lawton, Oklahoma|Lawton]] (92,757), [[Tulsa, Oklahoma|Tulsa]] (393,049), [[Muskogee, Oklahoma|Muskogee]] (38,310) i drugi. |
||
Inačica od 21. ožujka 2021. u 19:19
| |||
Nadimak: Sooner State | |||
Glavni grad | Oklahoma City | ||
Najveći grad | Oklahoma City | ||
Guverner | Kevin Stitt (Republikanska stranka) | ||
Službeni jezik | engleski | ||
Površina | 181.196 km² | ||
- kopno | 178.023 km² | ||
- voda | 3.173 km² | ||
Stanovništvo (2000.) | |||
- broj | 3.450.654 | ||
- gustoća | 19//km² | ||
Proglašenje saveznom državom SAD-a | |||
- datum | 16. studenog 1907. | ||
- poredak | 46. | ||
Vremenska zona | Central: UTC-6/-5 | ||
Zemljopisna širina | 33°35'N - 37°N | ||
Zemljopisna dužina | 94°29'W - 103°W | ||
Širina | 355 km | ||
Dužina | 645 km | ||
Visina | |||
- najviša | 1516 m | ||
- najniža | 88 m | ||
Kratice | |||
- poštanska | OK | ||
- ISO 3166-2 | US-OK | ||
Internetska stranica | www.ok.gov |
Oklahoma, savezna država u središnjem dijelu SAD-a koja se prostire na oko 180,000 četvornih kilometara, pretežno brežjuljkastog kraja, smještenog sjeverno od rijeke Red River. Glavni vodeni tokovi Arkansas, Cimarron i Canadian teku iz smjera sjeverozapada i pripadaju atlantskom slivu. Kroz Oklahomu prvi 1541. prolazi španjolski istraživač Coronado, u potrazi za 'Izgubljenim zlatnim gradom' , a pod vlast SAD.- doći će tek Kupnjom Louisiane (Louisiana Purchase), koju su 1803. kupile od Francuza, čime su dobile otvoren pristup pacifičkoj obali. Ovaj kraj isprva će biti poznat kao Indian Territory, i na njega će ranih 1820.-tih biti preseljeno Pet civiliziranih plemena, a kasnije i ostala nadvladana plemena. Tek šesnaestog dana mjeseca studenog 1907. godine Oklahoma će postati država. Mnogobrojni indijanski rezervati se ukidaju, Indijanci postaju građani SAD.-a, pa im se zemlja dijeli pojedinačno, a ostatak otvara za naseljavanje bijelog stanovništva. Danas je Oklahoma država sa velikim rafinerijama nafte i razvijenom industrijom (automobili, metalurgija). Grad Oklahoma City (506,132; 2000) prometno je čvorište države i njezin glavni grad, a ostali značajniji gradski centri su (2000): Enid (47,045), Edmond (68,315), Lawton (92,757), Tulsa (393,049), Muskogee (38,310) i drugi.
Okruzi (Counties)
Oklahoma se satoji od 77 okruga (counties)
Najveći gradovi
Grad | Okrug | Stanovnici 1. travnja 2004. |
Stanovnici 2017. |
---|---|---|---|
Oklahoma City | Oklahoma | 528.042 | 643.648 |
Tulsa | Tulsa | 383.764 | 401.800 |
Norman | Cleveland | 100.923 | 122.843 |
Broken Arrow | Tulsa | 84.399 | 108.303 |
Lawton | Comanche | 88.214 | 93.714 |
Edmond | Oklahoma | 73.080 | 91.950 |
Moore | Cleveland | 46.208 | 61.523 |
Midwest City | Oklahoma | 54.822 | 57.308 |
Enid, OklahomaEnid | Garfield | 46.626 | 50.122 |
Stillwater | Payne | 40.731 | 49.829 |
|
|