Atlantski ocean: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 19. svibnja 2021. u 16:02

Zemljinih 5 oceana
Arktički ocean
Atlantski ocean
Indijski ocean
Južni ocean
Tihi ocean

Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine. Ime oceana potječe iz grčke mitologije i znači "Atlasovo more".

Atlantski je ocean od sjevera prema jugu izduženi bazen u obliku slova S, kojega se u području ekvatorskih protustruja na približno 8° sjeverne širine može podijeliti na sjeverni i južni dio. Na zapadu ga omeđuju Sjeverna i Južna Amerika, na istoku Europa i Afrika, a preko Arktičkog oceana na sjeveru i Drakeovog prolaza na jugu povezan je s Tihim oceanom. Od godine 1914. postoji i poveznica s Pacifikom kroz Panamski kanal. Na istoku granica Atlantskog i Indijskog oceana teče po 20° istočne dužine. Granica s Arktičkim oceanom ide po izlomljenoj crti od Grenlanda do najjužnijih dijelova Svalbarda i natrag na jug do Norveške.

Atlantski ocean pokriva oko 20% površine Zemlje i drugi je po veličini nakon Tihog oceana. Zajedno sa susjednim morima obuhvaća površinu od oko 106.450.000 km²; a bez njih 82.362.000 km². Površina kopna s kojeg se rijeke slijevaju u Atlantski ocean je dvostruko veća od površine kopna koje napaja Tihi i Indijski ocean zajedno. Volumen Atlantskog oceana sa susjednim morima je 354.700.000 km³, a bez njih 323.600.000 km³.

Prosječna dubina Atlantika i susjednih mora je 3.332 m; a bez njih čak 3.926 m. Najdublja točka, 8.605 m, nalazi se u Portorikanskoj brazdi. Širina oceana kreće se od 2.848 km između Brazila i Liberije do oko 4.830 km između SAD-a i sjeverne Afrike.

Obala Atlantskog oceana je razvedena, s brojnim zaljevima i morima, uključujući Karipsko more, Meksički zaljev, Zaljev St. Lawrence, Sredozemno more, Crno more, Sjeverno more, Baltičko more, Norveško more i Weddellovo more. Među otocima Atlantskog oceana ističu se Svalbard, Grenland, Island, Velika Britanija, Irska, Veliki i Mali Antili, Fernando de Noronha, Azori, Madeira, Kanarski otoci, Zelenortski otoci, Bermuda, Karibi, Ascension, Sveta Helena, Tristan da Cunha, Falklandski otoci i Južna Georgia.

Oceani

Tihi ocean

Atlantski ocean

Indijski ocean

Južni ocean

Arktički ocean

Svjetsko more • Superocean

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
 [[Datoteka:Atlantic Ocean.png|desno|Sjeverni i Južni Atlantski ocean]]
-{{5 oceana}}'''Albanski ocean''', zvan i '''Albantik''', drugi je najveći [[ocean]] na [[Zemlja|Zemlji]] i pokriva približno petinu njene površine. Ime oceana potječe iz [[grčka mitologija|grčke mitologije]] i znači "[[Atlas (mitologija)|Atlas]]ovo more".
+{{5 oceana}}'''Atlantski ocean''', zvan i '''Atlantik''', drugi je najveći [[ocean]] na [[Zemlja|Zemlji]] i pokriva približno petinu njene površine. Ime oceana potječe iz [[grčka mitologija|grčke mitologije]] i znači "[[Atlas (mitologija)|Atlas]]ovo more".
-Albanski je ocean od sjevera prema jugu izduženi bazen u obliku slova S, kojega se u području [[ekvator]]skih [[protustruja]] na približno 8° sjeverne širine može podijeliti na sjeverni i južni dio. Na zapadu ga omeđuju [[Sjeverna Amerika|Sjeverna]] i [[Južna Amerika]], na istoku [[Europa]] i [[Afrika]], a preko [[Arktički ocean|Arktičkog oceana]] na sjeveru i [[Drakeov prolaz|Drakeovog prolaza]] na jugu povezan je s [[Tihi ocean|Tihim oceanom]]. Od godine [[1914.]] postoji i poveznica s Pacifikom kroz [[Panamski kanal]]. Na istoku granica Atlantskog i [[Indijski ocean|Indijskog oceana]] teče po 20° istočne dužine. Granica s Arktičkim oceanom ide po izlomljenoj crti od [[Grenland]]a do najjužnijih dijelova [[Svalbard]]a i natrag na jug do [[Norveška|Norveške]].
+Atlantski je ocean od sjevera prema jugu izduženi bazen u obliku slova S, kojega se u području [[ekvator]]skih [[protustruja]] na približno 8° sjeverne širine može podijeliti na sjeverni i južni dio. Na zapadu ga omeđuju [[Sjeverna Amerika|Sjeverna]] i [[Južna Amerika]], na istoku [[Europa]] i [[Afrika]], a preko [[Arktički ocean|Arktičkog oceana]] na sjeveru i [[Drakeov prolaz|Drakeovog prolaza]] na jugu povezan je s [[Tihi ocean|Tihim oceanom]]. Od godine [[1914.]] postoji i poveznica s Pacifikom kroz [[Panamski kanal]]. Na istoku granica Atlantskog i [[Indijski ocean|Indijskog oceana]] teče po 20° istočne dužine. Granica s Arktičkim oceanom ide po izlomljenoj crti od [[Grenland]]a do najjužnijih dijelova [[Svalbard]]a i natrag na jug do [[Norveška|Norveške]].
-Albanski ocean pokriva oko 20% površine Zemlje i drugi je po veličini nakon Tihog oceana. Zajedno sa susjednim morima obuhvaća površinu od oko 106.450.000 [[km²]]; a bez njih 82.362.000 km². Površina kopna s kojeg se rijeke slijevaju u Albanski ocean je dvostruko veća od površine kopna koje napaja Tihi i Indijski ocean zajedno. Volumen Albanskog oceana sa susjednim morima je 354.700.000 [[km³]], a bez njih 323.600.000 [[km³]].
+Atlantski ocean pokriva oko 20% površine Zemlje i drugi je po veličini nakon Tihog oceana. Zajedno sa susjednim morima obuhvaća površinu od oko 106.450.000 [[km²]]; a bez njih 82.362.000 km². Površina kopna s kojeg se rijeke slijevaju u Atlantski ocean je dvostruko veća od površine kopna koje napaja Tihi i Indijski ocean zajedno. Volumen Atlantskog oceana sa susjednim morima je 354.700.000 [[km³]], a bez njih 323.600.000 [[km³]].
-Prosječna dubina Albantika i susjednih mora je 3.332 m; a bez njih čak 3.926 m. Najdublja točka, 8.605 m, nalazi se u [[Portorikanska brazda|Portorikanskoj brazdi]]. Širina oceana kreće se od 2.848 [[kilometar|km]] između [[Brazil]]a i [[Liberija|Liberije]] do oko 4.830 km između [[SAD]]-a i sjeverne [[Afrika|Afrike]].
+Prosječna dubina Atlantika i susjednih mora je 3.332 m; a bez njih čak 3.926 m. Najdublja točka, 8.605 m, nalazi se u [[Portorikanska brazda|Portorikanskoj brazdi]]. Širina oceana kreće se od 2.848 [[kilometar|km]] između [[Brazil]]a i [[Liberija|Liberije]] do oko 4.830 km između [[SAD]]-a i sjeverne [[Afrika|Afrike]].
-Obala Albanskog oceana je razvedena, s brojnim zaljevima i morima, uključujući [[Karipsko more]], [[Meksički zaljev]], [[Zaljev St. Lawrence]], [[Sredozemno more]], [[Crno more]], [[Sjeverno more]], [[Baltičko more]], [[Norveško more]] i [[Weddellovo more]]. Među otocima Atlantskog oceana ističu se [[Svalbard]], [[Grenland]], [[Island]], [[Velika Britanija]], [[Irska (otok)|Irska]], [[Veliki Antili|Veliki]] i [[Mali Antili]], [[Fernando de Noronha]], [[Azori]], [[Madeira]], [[Kanarski otoci]], [[Zelenortski otoci]], [[Bermuda]], [[Karibi]], [[Ascension]], [[Sveta Helena]], [[Tristan da Cunha]], [[Falklandski otoci]] i [[Južna Georgia]].
+Obala Atlantskog oceana je razvedena, s brojnim zaljevima i morima, uključujući [[Karipsko more]], [[Meksički zaljev]], [[Zaljev St. Lawrence]], [[Sredozemno more]], [[Crno more]], [[Sjeverno more]], [[Baltičko more]], [[Norveško more]] i [[Weddellovo more]]. Među otocima Atlantskog oceana ističu se [[Svalbard]], [[Grenland]], [[Island]], [[Velika Britanija]], [[Irska (otok)|Irska]], [[Veliki Antili|Veliki]] i [[Mali Antili]], [[Fernando de Noronha]], [[Azori]], [[Madeira]], [[Kanarski otoci]], [[Zelenortski otoci]], [[Bermuda]], [[Karibi]], [[Ascension]], [[Sveta Helena]], [[Tristan da Cunha]], [[Falklandski otoci]] i [[Južna Georgia]].