Ariel (mjesec): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m robot Mijenja: ru:Ариэль (спутник) |
Dopuna podataka (koliko ih je moguće pronaći). |
||
| Redak 5: | Redak 5: | ||
| tekst ispod slike = Ariel |
| tekst ispod slike = Ariel |
||
| ime = Ariel |
| ime = Ariel |
||
| otkrio = [[ |
| otkrio = [[William Lassell]] |
||
| datum otkrica = [[ |
| datum otkrica = [[24. listopada]] [[1851]]. |
||
| privremena oznaka = |
| privremena oznaka = - |
||
| planet = |
| planet = Uran |
||
| grupa = |
| grupa = veliki unutarnji pravilni sateliti |
||
| ekscentricitet = |
| ekscentricitet = 0.0012 |
||
| prosjecna udaljenost = |
| prosjecna udaljenost = 190,930 [[km]] |
||
| periapsis = |
| periapsis = ? km |
||
| apoapsis = |
| apoapsis = ? km |
||
| period = |
| period = 2.520 [[dan|d]] |
||
| max v = |
| max v = ? [[km/s]] |
||
| avg v = |
| avg v = 5.52 km/s |
||
| min v = |
| min v = ? km/s |
||
| i_ekliptika = |
| i_ekliptika = 0.31[[stupanj (kut)|°]] |
||
| i_planet = |
| i_planet = 0.260° |
||
| srednji promjer = |
| srednji promjer = 1158 km |
||
| povrsina = |
| povrsina = 4,211,300 [[km²]] |
||
| masa = |
| masa = 1.35 × 10<sup>21</sup> [[kg]] |
||
| volumen = |
| volumen = 812.6 × 10<sup>6</sup> [[km³]] |
||
| gustoca = |
| gustoca = 1.67 [[g/cm³]] |
||
| gravitacija = |
| gravitacija = 0.27 [[m/s²]] (2,65 [[Ubrzanje slobodnog pada|g]]) |
||
| brzina oslobadjanja = |
| brzina oslobadjanja = 0.56 [[km/s]] |
||
| Ekvatorijalna brzina rotacije = |
| Ekvatorijalna brzina rotacije = 16.7 m/s |
||
| period rotacije = |
| period rotacije = 2.520 [[dan|d]] ([[sinkrona rotacija|sinkroniziran]] s rotacijom Urana) |
||
| abs_mag = |
| abs_mag = 1.35 |
||
| albedo = |
| albedo = 0.39 |
||
| temperatura = |
| temperatura = ~58 [[Kelvin|K]] |
||
| atmosferski pritisak = |
| atmosferski pritisak = (nema atmosferu) |
||
| nagib osi = |
| nagib osi = ? ° |
||
}} |
}} |
||
'''Ariel''' je [[prirodni satelit]] [[Uran (planet)|Uran]]a. Kruži oko Urana na udaljenosti oko 190 930 km. Približno je kružnog oblika, s prosječnim polumjerom 579 km i masom 1. |
'''Ariel''' je [[prirodni satelit]] [[Uran (planet)|Uran]]a. Kruži oko Urana na udaljenosti oko 190 930 km. Približno je kružnog oblika, s prosječnim polumjerom 579 km i masom 1.35 × 10<sup>21</sup> kg. Ariel je vrlo sličan [[Titanija (mjesec)|Titaniji]], iako je manji. |
||
Otkrio ga je [[William Lassell]], [[1851]]. godine. [[Voyager 2]] ([[1986]].) je jedina letjelica koja je posjetila Ariel. |
Otkrio ga je [[William Lassell]], [[1851]]. godine. [[Voyager 2]] ([[1986]].) je jedina letjelica koja je posjetila Ariel. |
||
| Redak 45: | Redak 45: | ||
Arielova površina je mješavina rasjeda, jaraka i kružnih udubina. Kao i kod Titanije, stotinama kilometara dugačke doline se prostiru cijelom površinom i međusobno se sijeku. |
Arielova površina je mješavina rasjeda, jaraka i kružnih udubina. Kao i kod Titanije, stotinama kilometara dugačke doline se prostiru cijelom površinom i međusobno se sijeku. |
||
Neki krateri izgledaju do polovice "potopljeni". Fluid koji je poravnao dna kratera nije, zbog niskih temperatura, mogla biti [[voda]], nego tekući [[amonijak]], [[metan]] ili [[ |
Neki krateri izgledaju do polovice "potopljeni". Fluid koji je poravnao dna kratera nije, zbog niskih temperatura, mogla biti [[voda]], nego tekući [[amonijak]], [[metan]] ili [[ugljikov monoksid]]. |
||
Arielova površina je relativno mlada, što upućuje na postojanje procesa koji mijenja površinu. Krateri veći od 50 km su vrlo rijetki. Smatra se da je Ariel nekad imao vruću unutrašnjost, ali danas je ona hladna. Doline su mogle nastati zbog stezanja uslijed hlađenja, te zbog uzdizanja leda. Ariel je najsvjetliji Uranov satelit (ima najveći [[albedo]]). |
Arielova površina je relativno mlada, što upućuje na postojanje procesa koji mijenja površinu. Krateri veći od 50 km su vrlo rijetki. Smatra se da je Ariel nekad imao vruću unutrašnjost, ali danas je ona hladna. Doline su mogle nastati zbog stezanja uslijed hlađenja, te zbog uzdizanja leda. Ariel je najsvjetliji Uranov satelit (ima najveći [[albedo]]). |
||
Inačica od 18. ožujka 2007. u 19:38
| Ariel | |
|---|---|
.jpg) Ariel | |
| Otkriće | |
| Otkrio | William Lassell |
| Datum otkrića | 24. listopada 1851. |
| Privremena oznaka | - |
| Planet | Uran |
| Grupa satelita | veliki unutarnji pravilni sateliti |
| Orbitalni elementi | |
| Ekscentricitet (e) | 0.0012 |
| Prosječna udaljenost | 190,930 km |
| Periapsis (P) | ? km |
| Apoapsis (A) | ? km |
| Orbitalni period (P) | 2.520 d |
| Maks. orbit. brzina | ? km/s |
| Prosj. orbit. brzina | 5.52 km/s |
| Min. orbit. brzina | ? km/s |
| Inkl. prema ekliptici | 0.31° |
| Inkl. prema ekvatoru planeta | 0.260° |
| Fizičke osobine | |
| Srednji promjer | 1158 km |
| Površina | 4,211,300 km² |
| Masa | 1.35 × 1021 kg |
| Volumen | 812.6 × 106 km³ |
| Gustoća | 1.67 g/cm³ |
| Gravitacija na površini | 0.27 m/s² (2,65 g) |
| Brzina oslobađanja | 0.56 km/s |
| Ekvatorijalna brzina rotacije |
16.7 m/s |
| Period rotacije | 2.520 d (sinkroniziran s rotacijom Urana) |
| Apsolutna magnituda | 1.35 |
| Albedo | 0.39 |
| Prosječna površinska temperatura |
~58 K |
| Atmosferski pritisak | (nema atmosferu) |
| Nagib osi | ? ° |
Ariel je prirodni satelit Urana. Kruži oko Urana na udaljenosti oko 190 930 km. Približno je kružnog oblika, s prosječnim polumjerom 579 km i masom 1.35 × 1021 kg. Ariel je vrlo sličan Titaniji, iako je manji.
Otkrio ga je William Lassell, 1851. godine. Voyager 2 (1986.) je jedina letjelica koja je posjetila Ariel.
Sastav i reljef
Ariel je građen od stijenja i vodenog leda.
Arielova površina je mješavina rasjeda, jaraka i kružnih udubina. Kao i kod Titanije, stotinama kilometara dugačke doline se prostiru cijelom površinom i međusobno se sijeku.
Neki krateri izgledaju do polovice "potopljeni". Fluid koji je poravnao dna kratera nije, zbog niskih temperatura, mogla biti voda, nego tekući amonijak, metan ili ugljikov monoksid.
Arielova površina je relativno mlada, što upućuje na postojanje procesa koji mijenja površinu. Krateri veći od 50 km su vrlo rijetki. Smatra se da je Ariel nekad imao vruću unutrašnjost, ali danas je ona hladna. Doline su mogle nastati zbog stezanja uslijed hlađenja, te zbog uzdizanja leda. Ariel je najsvjetliji Uranov satelit (ima najveći albedo).
Vanjske poveznice
| |||||||||||