Obični bagrem: razlika između inačica

Obični bagrem
	Cvjetovi i lišće bagrema
Sistematika
Carstvo:	Plantae;
Divizija:	Magnoliophyta;
Razred:	Magnoliopsida;
Red:	Fabales;
Porodica:	Fabaceae;
Potporodica:	Faboideae;
Rod:	Robinia;
Vrsta:	R. pseudoacacia;
Dvojno ime
	Robinia pseudoacacia; L.
Rasprostranjenost
Sinonimi
	Robinia pringlei Rose ; Robinia pseudacacia L. [varijanta] ; Robinia pseudoacacia f. oswaldiae Oswald ; Robinia pseudoacacia var. pseudoacacia ; Robinia pseudoacacia var. rectissima Raber ;
Baze podataka
	GBIF; Flora Croatica;
	wikivrste; WD; wikislike; wikigalerija;

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 3. srpnja 2021. u 09:51

Obični bagrem (mirisavi bagrem, lat. Robinia pseudoacacia) poznat pod nazivom i kao akacija ili agacija je bjelogorična vrsta drveća iz porodice mahunarki (lat. Fabaceae).

Rasprostranjenost

Potječe iz jugoistočnog dijela SAD-a, ali se proširio na Sjevernu Ameriku, Europu i Aziju. U nekim područjima se smatra invazijskom vrstom. U Europu je prenesen 1601. godine. U privatnim šumama kontinentalne Hrvatske je jedna od najraširenijih vrsta drveća. Voli pjeskovita tla. Šumari ga koriste u zasadima za zaštitu od erozija.

Izgled

Raste u visinu do 25 m, a u debljinu do 90 cm. Kora je starijeg debla uzdužno izbrazdana. Izbojci su bridasti i goli. Palistići se pretvaraju u jake bodlje, oko 2 cm duge, uglavnom ravne, na bazi proširene i drvenaste. One su na svakoj strani pupa po jedna. List se sastoji od 9 do 25 eliptičnih, slabije dlakavih 3-5 cm dugih listića. Cvjetovi su bijeli i mirisavi, u grozdovima dugim 20 cm. Cvjeta u svibnju, poslije listanja. Mahuna je do 10 cm duga i gola, ima 4 do 10 sjemenki. Supke su ovalne. Optimalna zrelost se postiže oko 30 godine života. Drvo je žuto-smeđe boje i tvrdo, odlično je za ogrjev, gori polako, s jedva vidljivim dimom i postiže visoke temperature gorenja. Drvo je odlično i za izradu različitih predmeta. Zbog flavonoida, bagremovo drvo može preživjeti i 100 godina pod zemljom.

Podvrste

Priznate su 3 podvrste, to su:

Robinia pseudoacacia f. monophylla-pendula (Dieck) Voss
Robinia pseudoacacia var. pendula (Ortega) Loudon
Robinia pseudoacacia var. pyramidalis (Pepin) C.K.Schneid.

Bagremov med

Bagremov med izrazito je svijetle žute boje, blaga ugodna mirisa i okusa, lagan i ukusan, preporučuje se djeci i rekonvalescentima. Zbog svojih osobina ubraja se u najcjenjenije vrste meda. Mjesecima ostaje u tekućem stanju i vrlo sporo kristalizira, zato što u sastavu sadrži više fruktoze od glukoze. Same pčele dobro i uspješno prezimuju, ako im se osigura zimovanje na bagremovu medu. Preporuča se uzimanje s čajem od kamilice, jer se tako pojačava djelovanje meda i čaja. Također je preporučljivo uzimanje navečer prije spavanja. Jakih i obilnih bagremovih paša za pčele nalazimo gotovo u svim kopnenim krajevima Hrvatske u kojima je nekad sađen ili se proširio prirodnim putem kao vrlo prilagodljiva biljka.

Toksičnost

Svi dijelovi bagrema su otrovni, osim cvjetova. Kora je posebno otrovna. Posebno je otrovan za konje i perad. Ako konj pojede dijelove bagrema, nakon sat vremena, javljaju se simptomi proljeva, slabosti, srčane aritmije, abdomenalni bolovi i depresija. Potrebno je hitno pozvati veterinara.

Jestivost i ljekovitost

Od cvjetova se u Rusiji radi vino i marmelada. Cvjetovi se mogu umočiti u tijesto za palačinke i pržiti (kao i cvjetovi bazge). Ne jede se stabljika.Sjemenke se također smatraju jestivima u sviježem i prokuhanom stanju, a za jestive se smatraju i mlade mahune.Od sjemenki se prženjem može prirediti nadomjestak za kavu.^[1]

Koristi se i kao ljekovita biljka (kora,listovi cvjetovi),posebno za gastritis,povišenu kiselinu,čir na želucu.

Sastav

Kora i cvjetovi sadrže robinin ( do 3,6 %).Cvjetovi sadrže i akacin,bikrobin,bikvercitin,eterično ulje( po sastavu linalon,terpineol,heliotropin,indol,antranilova kiselina).Drvo sadrži flavonoide robinetin,dihidrorobinetin,fizetin,robtin,robtein,butein,likvartigenin i druge.Listovi sadrže glikozide siringin i indikan,vitamin A,askorbinsku kiselinu,flavonoide,taninske tvari.^[2]

Galerija

Stablo bagrema
Lišće bagrema
Cvjetovi bagrema
Mahune bagrema
Kora bagrema
Bodlje bagrema
Drvo bagrema
Kultivar Robinia pseudoacacia ‘Umbraculifera’
Mrtvo stablo poznato pod nazivom Stara akacija

Dodatna literatura

Putirskij,I.N.,Prohorov,V.N. Universalnaja enciklopedija lekarstvenih rastenij,Moskva 2000.

Vanjske poveznice

https://pfaf.org/user/plant.aspx?latinname=Robinia+pseudoacacia

Izvori

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Obični bagrem

↑ Fleischhauer,S.G.;Guthmann,J.;Spiegelberger,R. Enzyklopaedie Essbare Wildpflanzen,Aarau 2014.,str.633
↑ Putirskij,I.N.,Prohorov,V.N. Universalnaja enciklopedija lekarstvenih rastenij,Moskva 2000.,str.50

[1] Fleischhauer,S.G.;Guthmann,J.;Spiegelberger,R. Enzyklopaedie Essbare Wildpflanzen,Aarau 2014.,str.633

[2] Putirskij,I.N.,Prohorov,V.N. Universalnaja enciklopedija lekarstvenih rastenij,Moskva 2000.,str.50

[1]

[2]

@@ Redak 23: / Redak 23: @@
 }}
-'''Obični bagrem''' (mirisavi bagrem, [[latinski jezik|lat]]. ''Robinia pseudoacacia'') poznat pod pogrešnim nazivom i kao '''akacija''' ili '''agacija'''  je [[bjelogorica|bjelogorična]] vrsta [[drvo|drveća]] iz porodice [[mahunarke|mahunarki]] (lat. ''Fabaceae'').
+'''Obični bagrem''' (mirisavi bagrem, [[latinski jezik|lat]]. ''Robinia pseudoacacia'') poznat pod nazivom i kao '''akacija''' ili '''agacija'''  je [[bjelogorica|bjelogorična]] vrsta [[drvo|drveća]] iz porodice [[mahunarke|mahunarki]] (lat. ''Fabaceae'').
 == Rasprostranjenost ==