Kvocijent inteligencije: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m ref:nevidljivi znak
Redak 2: Redak 2:
'''Kvocijent inteligencije''' ([[njemački|njem.]] ''Intelligenzquotient'', skraćeno '''IQ''') ukupan je rezultat izveden iz jednog od nekoliko standardiziranih testova kojim se iskazuje ljudska [[inteligencija]]. Kraticu ''IQ'' skovao je [[Njemačka|njemački]] [[Psihologija|psiholog]] [[William Stern]] od termina ''Intelligenzquotient'' kojeg je koristio za metodu bodovanja testova inteligencije koju je zastupao u svojoj knjizi iz 1912. godine. Povijesno gledano, IQ je rezultat dobiven dijeljenjem mentalne dobi osobe s njenom kronološkom dobi (izražene u mjesecima ili godinama) te množenjem količnika sa 100.<ref>{{Citiranje www |naslov=Glossary of Important Assessment and Measurement Terms |url=http://www.ncme.org/ncme/NCME/Resource_Center/Glossary/NCME/Resource_Center/Glossary1.aspx?hkey=4bb87415-44dc-4088-9ed9-e8515326a061#anchorI |jezik=engleski |rad=National Council on Measurement in Education |preuzeto=30. prosinca 2016.}}</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=Brief History of IQ (Intelligence Quotient) |url=https://www.verywell.com/history-of-intelligence-testing-2795581 |prezime=Cherry |ime=Kendra |jezik=engleski |rad=verywell |nadnevak=27. kolovoza 2016. |preuzeto=30. prosinca 2016.}}</ref> Tijekom razvoja modernih testova inteligencije [[medijan]] rezultata reprezentativnog uzorka je definiran kao IQ od 100 bodova. Svaka [[standardna devijacija]] više ili manje vrijedi 15 bodova više ili manje. Prema ovoj definiciji IQ-a, dvije trećine osoba imaju IQ od 85 do 115 bodova, dok ispod 75 bodova ili iznad 125 bodova ima po 5% osoba.<ref>{{Citiranje www |naslov=Rising Scores on Intelligence Tests |url=https://www.americanscientist.org/issues/feature/rising-scores-on-intelligence-tests/ |prezime=Neisser |ime=Ulric |jezik=engleski |rad=American Scientist |nadnevak=rujan 1997. |preuzeto=30. prosinca 2016.}}</ref>
'''Kvocijent inteligencije''' ([[njemački|njem.]] ''Intelligenzquotient'', skraćeno '''IQ''') ukupan je rezultat izveden iz jednog od nekoliko standardiziranih testova kojim se iskazuje ljudska [[inteligencija]]. Kraticu ''IQ'' skovao je [[Njemačka|njemački]] [[Psihologija|psiholog]] [[William Stern]] od termina ''Intelligenzquotient'' kojeg je koristio za metodu bodovanja testova inteligencije koju je zastupao u svojoj knjizi iz 1912. godine. Povijesno gledano, IQ je rezultat dobiven dijeljenjem mentalne dobi osobe s njenom kronološkom dobi (izražene u mjesecima ili godinama) te množenjem količnika sa 100.<ref>{{Citiranje www |naslov=Glossary of Important Assessment and Measurement Terms |url=http://www.ncme.org/ncme/NCME/Resource_Center/Glossary/NCME/Resource_Center/Glossary1.aspx?hkey=4bb87415-44dc-4088-9ed9-e8515326a061#anchorI |jezik=engleski |rad=National Council on Measurement in Education |preuzeto=30. prosinca 2016.}}</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=Brief History of IQ (Intelligence Quotient) |url=https://www.verywell.com/history-of-intelligence-testing-2795581 |prezime=Cherry |ime=Kendra |jezik=engleski |rad=verywell |nadnevak=27. kolovoza 2016. |preuzeto=30. prosinca 2016.}}</ref> Tijekom razvoja modernih testova inteligencije [[medijan]] rezultata reprezentativnog uzorka je definiran kao IQ od 100 bodova. Svaka [[standardna devijacija]] više ili manje vrijedi 15 bodova više ili manje. Prema ovoj definiciji IQ-a, dvije trećine osoba imaju IQ od 85 do 115 bodova, dok ispod 75 bodova ili iznad 125 bodova ima po 5% osoba.<ref>{{Citiranje www |naslov=Rising Scores on Intelligence Tests |url=https://www.americanscientist.org/issues/feature/rising-scores-on-intelligence-tests/ |prezime=Neisser |ime=Ulric |jezik=engleski |rad=American Scientist |nadnevak=rujan 1997. |preuzeto=30. prosinca 2016.}}</ref>


Istraživanja su pokazala da postoji određena povezanost između kvocijenta inteligencije i sklonosti obolijevanju, vjerojatnosti ranijeg umiranja, socijalnog statusa roditelja, te do određene granice kvocijenta inteligencije bioloških roditelja.<ref>{{Citiranje www |naslov=Low Childhood IQ and Early Adult Mortality: The Role of Explanatory Factors in the 1958 British Birth Cohort |url=http://pediatrics.aappublications.org/content/124/3/e380 |autor=Markus Jokela, G. David Batty, Ian J. Deary, Catharine R. Gale, Mika Kivimäki |jezik=engleski |rad=Pediatrics - AAP News & Journals |nadnevak=rujan 2009. |preuzeto=30. prosinca 2016.}}</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=Cognitive epidemiology |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2465694/ |autor=Ian J Deary, G David Batty |jezik=engleski |rad=US National Library of Medicine - National Institutes of Health |nadnevak=svibanj 2007. |preuzeto=30. prosinca 2016.}}</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=Intelligence: Knowns and Unknows |url=http://psych.colorado.edu/~carey/pdfFiles/IQ_Neisser2.pdf |prezime=Neisser |ime=Ulric |format=PDF |jezik=engleski |rad=Psychology and Neuroscience - University of Colorado Boulder |preuzeto=30. prosinca 2016.}}</ref> Iako je nasljednost kvocijenta inteligencije istraživana gotovo jedno stoljeće, još uvijek ne postoji siguran zaključak o toj temi.<ref>{{Citiranje www |naslov=Beyond Heritability - Twin Studies in Behavioral Research |url=http://people.virginia.edu/~ent3c/papers2/Articles%20for%20Online%20CV/Johnson%20%282009%29.pdf |autor=Wendy Johnson, Eric Turkheimer, Irving I. Gottesman, Thomas J. Bouchard |format=PDF |jezik=engleski |rad=University of Virginia |preuzeto=30. prosinca 2016.}}</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=A Better Way to Use Twins for Developmental Research |url=http://people.virginia.edu/~ent3c/papers2/Articles%20for%20Online%20CV/Turkheimer%20%282008%29.pdf |prezime=Turkheimer |ime=Eric |format=PDF |jezik=engleski |rad=University of Virginia |preuzeto=30. prosinca 2016.}}</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=The heritability of IQ |url=http://www.nature.com/nature/journal/v388/n6641/full/388468a0.html |autor=B. Devlin, Michael Daniels, Kathryn Roeder |jezik=engleski |rad=Nature |nadnevak=31. srpnja 1997. |preuzeto=30. prosinca 2016.}}</ref>
Istraživanja su pokazala da postoji određena povezanost između kvocijenta inteligencije i sklonosti obolijevanju, vjerojatnosti ranijeg umiranja, socijalnog statusa roditelja, te do određene granice kvocijenta inteligencije bioloških roditelja.<ref>{{Citiranje www |naslov=Low Childhood IQ and Early Adult Mortality: The Role of Explanatory Factors in the 1958 British Birth Cohort |url=http://pediatrics.aappublications.org/content/124/3/e380 |autor=Markus Jokela, G. David Batty, Ian J. Deary, Catharine R. Gale, Mika Kivimäki |jezik=engleski |rad=Pediatrics - AAP News & Journals |nadnevak=rujan 2009. |preuzeto=30. prosinca 2016.}}</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=Cognitive epidemiology |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2465694/ |autor=Ian J Deary, G David Batty |jezik=engleski |rad=US National Library of Medicine - National Institutes of Health |nadnevak=svibanj 2007. |preuzeto=30. prosinca 2016.}}</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=Intelligence: Knowns and Unknows |url=http://psych.colorado.edu/~carey/pdfFiles/IQ_Neisser2.pdf |prezime=Neisser |ime=Ulric |format=PDF |jezik=engleski |rad=Psychology and Neuroscience - University of Colorado Boulder |preuzeto=30. prosinca 2016.}}</ref> Iako je nasljednost kvocijenta inteligencije istraživana gotovo jedno stoljeće, još uvijek ne postoji siguran zaključak o toj temi.<ref>{{Citiranje www |naslov=Beyond Heritability - Twin Studies in Behavioral Research |url=http://people.virginia.edu/~ent3c/papers2/Articles%20for%20Online%20CV/Johnson%20%282009%29.pdf |autor=Wendy Johnson, Eric Turkheimer, Irving I. Gottesman, Thomas J. Bouchard |format=PDF |jezik=engleski |rad=University of Virginia |preuzeto=30. prosinca 2016.}}</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=A Better Way to Use Twins for Developmental Research |url=http://people.virginia.edu/~ent3c/papers2/Articles%20for%20Online%20CV/Turkheimer%20%282008%29.pdf |prezime=Turkheimer |ime=Eric |format=PDF |jezik=engleski |rad=University of Virginia |preuzeto=30. prosinca 2016.}}</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=The heritability of IQ |url=http://www.nature.com/nature/journal/v388/n6641/full/388468a0.html |autor=B. Devlin, Michael Daniels, Kathryn Roeder |jezik=engleski |rad=Nature |nadnevak=31. srpnja 1997. |preuzeto=30. prosinca 2016.}}</ref>


== Izvori ==
== Izvori ==

Inačica od 1. kolovoza 2021. u 05:46

Primjer mogućeg zadatka iz testa inteligencije kojim se određuje kvocijent inteligencije osobe.

Kvocijent inteligencije (njem. Intelligenzquotient, skraćeno IQ) ukupan je rezultat izveden iz jednog od nekoliko standardiziranih testova kojim se iskazuje ljudska inteligencija. Kraticu IQ skovao je njemački psiholog William Stern od termina Intelligenzquotient kojeg je koristio za metodu bodovanja testova inteligencije koju je zastupao u svojoj knjizi iz 1912. godine. Povijesno gledano, IQ je rezultat dobiven dijeljenjem mentalne dobi osobe s njenom kronološkom dobi (izražene u mjesecima ili godinama) te množenjem količnika sa 100.[1][2] Tijekom razvoja modernih testova inteligencije medijan rezultata reprezentativnog uzorka je definiran kao IQ od 100 bodova. Svaka standardna devijacija više ili manje vrijedi 15 bodova više ili manje. Prema ovoj definiciji IQ-a, dvije trećine osoba imaju IQ od 85 do 115 bodova, dok ispod 75 bodova ili iznad 125 bodova ima po 5% osoba.[3]

Istraživanja su pokazala da postoji određena povezanost između kvocijenta inteligencije i sklonosti obolijevanju, vjerojatnosti ranijeg umiranja, socijalnog statusa roditelja, te do određene granice kvocijenta inteligencije bioloških roditelja.[4][5][6] Iako je nasljednost kvocijenta inteligencije istraživana gotovo jedno stoljeće, još uvijek ne postoji siguran zaključak o toj temi.[7][8][9]

Izvori

  1. ↑ Glossary of Important Assessment and Measurement Terms. National Council on Measurement in Education (engleski). Pristupljeno 30. prosinca 2016.
  2. ↑ Cherry, Kendra. 27. kolovoza 2016. Brief History of IQ (Intelligence Quotient). verywell (engleski). Pristupljeno 30. prosinca 2016.
  3. ↑ Neisser, Ulric. Rujan 1997. Rising Scores on Intelligence Tests. American Scientist (engleski). Pristupljeno 30. prosinca 2016.
  4. ↑ Markus Jokela, G. David Batty, Ian J. Deary, Catharine R. Gale, Mika Kivimäki. Rujan 2009. Low Childhood IQ and Early Adult Mortality: The Role of Explanatory Factors in the 1958 British Birth Cohort. Pediatrics - AAP News & Journals (engleski). Pristupljeno 30. prosinca 2016.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  5. ↑ Ian J Deary, G David Batty. Svibanj 2007. Cognitive epidemiology. US National Library of Medicine - National Institutes of Health (engleski). Pristupljeno 30. prosinca 2016.
  6. ↑ Neisser, Ulric. Intelligence: Knowns and Unknows (PDF). Psychology and Neuroscience - University of Colorado Boulder (engleski). Pristupljeno 30. prosinca 2016.
  7. ↑ Wendy Johnson, Eric Turkheimer, Irving I. Gottesman, Thomas J. Bouchard. Beyond Heritability - Twin Studies in Behavioral Research (PDF). University of Virginia (engleski). Pristupljeno 30. prosinca 2016.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  8. ↑ Turkheimer, Eric. A Better Way to Use Twins for Developmental Research (PDF). University of Virginia (engleski). Pristupljeno 30. prosinca 2016.
  9. ↑ B. Devlin, Michael Daniels, Kathryn Roeder. 31. srpnja 1997. The heritability of IQ. Nature (engleski). Pristupljeno 30. prosinca 2016.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
Nedovršeni članak Kvocijent inteligencije koji govori o psihologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kvocijent_inteligencije&oldid=5947516"