Konfederacija gorskih naroda Kavkaza: razlika između inačica
m uklonjena kategorija Povijest Gruzije 1918. – 1991. uz pomoć dodatka HotCat |
m ispravak |
||
| Redak 4: | Redak 4: | ||
== Povijest == |
== Povijest == |
||
Osnovan je u [[kolovoz]]u 1989. u vrijeme doba [[Glasnost]]i u [[Suhumi|Suhumiju]] u tadašnjoj Abhaziji koja je tada bila u sastavu [[Gruzijska SSR|sovjetske Gruzije]]. Kada je u studenom 1990. proces dezintegracije SSSR već uznapredovao, na drugom Kongresu održanom u [[Naljčik]]u se proglasila [[nezavisnost|nezavisnom]] [[država|državom]] sa vlastitim [[parlament]]om i oružanim snagama, odnosno glavnim gradom Suhumije, odnosno državnopravnim nasljednikom [[Gorska autonomna sovjetska republika|Gorske republike]], kratkotrajne kavkaske države osnovane u [[ruski građanski rat|ruskom građanskom ratu]]. Godine 1991. su određeni interes za pristupanje projektu izrazili [[Gruzija|gruzijski]] nacionalistički predsjednik [[Zvijad Gamsahurdia]] i [[Čečenija|čečenski]] separatistički vođa [[Džohar Dudajev]], a što je kasnije prilično zabrinulo [[Rusija|rusku]] vladu na čelu sa [[Boris Jeljcin|Borisom Jeljcinom]]; gruzijska podrška je, međutim, nestala kada je krajem godine u puču Gamsahurdiju smijenio [[Eduard |
Osnovan je u [[kolovoz]]u 1989. u vrijeme doba [[Glasnost]]i u [[Suhumi|Suhumiju]] u tadašnjoj Abhaziji koja je tada bila u sastavu [[Gruzijska SSR|sovjetske Gruzije]]. Kada je u studenom 1990. proces dezintegracije SSSR već uznapredovao, na drugom Kongresu održanom u [[Naljčik]]u se proglasila [[nezavisnost|nezavisnom]] [[država|državom]] sa vlastitim [[parlament]]om i oružanim snagama, odnosno glavnim gradom Suhumije, odnosno državnopravnim nasljednikom [[Gorska autonomna sovjetska republika|Gorske republike]], kratkotrajne kavkaske države osnovane u [[ruski građanski rat|ruskom građanskom ratu]]. Godine 1991. su određeni interes za pristupanje projektu izrazili [[Gruzija|gruzijski]] nacionalistički predsjednik [[Zvijad Gamsahurdia]] i [[Čečenija|čečenski]] separatistički vođa [[Džohar Dudajev]], a što je kasnije prilično zabrinulo [[Rusija|rusku]] vladu na čelu sa [[Boris Jeljcin|Borisom Jeljcinom]]; gruzijska podrška je, međutim, nestala kada je krajem godine u puču Gamsahurdiju smijenio [[Eduard Ševardnadze]]. |
||
Jeljcinova vlada je tijekom sljedeće dvije godine pružala podršku KGNK odnosno koristila njen [[separatizam]] i [[iredentizam]] (koji se odrazio kroz Prvi južnoosetijski rat) kao sredstvo diplomatskog pritiska na Gruziju. Vrhunac takve politike se zbio godine 1992. kada je u [[Grozni|Groznom]], glavnom gradu de facto nezavisne [[Čečenska Republika Ičkerija|Čečenske Republike Ičkerije]] održan kongres Parlamenta KGNK na kome je odlučeno da se pruži potpora abhaškim separatistima u ratu protiv Gruzije. Parlament je organizirao dobrovoljačke odrede koji su imali oko 1500 ljudi, uglavnom Čečena, a čiji je vođa postao [[Šamil Basajev]]. Oni su imali važnu ulogu u ratu koji je sljedeće godine završio abhaškom pobjedom, odnosno de facto secesijom najvećeg dijela Abhazije. |
Jeljcinova vlada je tijekom sljedeće dvije godine pružala podršku KGNK odnosno koristila njen [[separatizam]] i [[iredentizam]] (koji se odrazio kroz Prvi južnoosetijski rat) kao sredstvo diplomatskog pritiska na Gruziju. Vrhunac takve politike se zbio godine 1992. kada je u [[Grozni|Groznom]], glavnom gradu de facto nezavisne [[Čečenska Republika Ičkerija|Čečenske Republike Ičkerije]] održan kongres Parlamenta KGNK na kome je odlučeno da se pruži potpora abhaškim separatistima u ratu protiv Gruzije. Parlament je organizirao dobrovoljačke odrede koji su imali oko 1500 ljudi, uglavnom Čečena, a čiji je vođa postao [[Šamil Basajev]]. Oni su imali važnu ulogu u ratu koji je sljedeće godine završio abhaškom pobjedom, odnosno de facto secesijom najvećeg dijela Abhazije. |
||
Inačica od 4. kolovoza 2021. u 18:10
Konfederacija gorskih naroda Kavkaza (rus. Конфедерация горских народов Кавказа, KGNK) je bio savez, odnosno krovna organizacija kavkaskih nacionalističkih organizacija i njihovih vojnih formacija koji je djelovao na području Sjevernog Kavkaza, odnosno dijelovima današnje Rusije i Gruzije pred raspad SSSR-a i u prvim godinama postsovjetskog razdoblja.
Povijest
Osnovan je u kolovozu 1989. u vrijeme doba Glasnosti u Suhumiju u tadašnjoj Abhaziji koja je tada bila u sastavu sovjetske Gruzije. Kada je u studenom 1990. proces dezintegracije SSSR već uznapredovao, na drugom Kongresu održanom u Naljčiku se proglasila nezavisnom državom sa vlastitim parlamentom i oružanim snagama, odnosno glavnim gradom Suhumije, odnosno državnopravnim nasljednikom Gorske republike, kratkotrajne kavkaske države osnovane u ruskom građanskom ratu. Godine 1991. su određeni interes za pristupanje projektu izrazili gruzijski nacionalistički predsjednik Zvijad Gamsahurdia i čečenski separatistički vođa Džohar Dudajev, a što je kasnije prilično zabrinulo rusku vladu na čelu sa Borisom Jeljcinom; gruzijska podrška je, međutim, nestala kada je krajem godine u puču Gamsahurdiju smijenio Eduard Ševardnadze.
Jeljcinova vlada je tijekom sljedeće dvije godine pružala podršku KGNK odnosno koristila njen separatizam i iredentizam (koji se odrazio kroz Prvi južnoosetijski rat) kao sredstvo diplomatskog pritiska na Gruziju. Vrhunac takve politike se zbio godine 1992. kada je u Groznom, glavnom gradu de facto nezavisne Čečenske Republike Ičkerije održan kongres Parlamenta KGNK na kome je odlučeno da se pruži potpora abhaškim separatistima u ratu protiv Gruzije. Parlament je organizirao dobrovoljačke odrede koji su imali oko 1500 ljudi, uglavnom Čečena, a čiji je vođa postao Šamil Basajev. Oni su imali važnu ulogu u ratu koji je sljedeće godine završio abhaškom pobjedom, odnosno de facto secesijom najvećeg dijela Abhazije.
Organizacija se, međutim, već sljedeće godine raspala kada je izbijanje rata između Čečenije i Rusije dovelo do nepremostivih podjela na prorusku i pročečensku frakciju. Konfederacija je marginalizirana kada su u Kabardino-Balkariji, rodnom kraju vođe KGNK Muse Šanibova, na vlast došli pristaše Jeljcina i Moskve. Šanibov je godine 1996. prisiljen napustiti mjesto vođe KGNK koju je preuzeo Jusup Salambekov. Njegovo ubojstvo u Moskvi 27. srpnja 2000. je dovelo do de facto nestanka organizacije.