Citra: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
Nema sažetka uređivanja Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
||
| Redak 5: | Redak 5: | ||
'''Citra''' je žičani instrument u obliku pravokutne plitke kutije, na kojoj je po dužini razapeto 30-45 žica. Žice se trzaju prstima i čeličnom trzalicom na palcu. Zvuk je tih a sam instrument nema većih izvođačkih mogućnosti. |
'''Citra''' je žičani instrument u obliku pravokutne plitke kutije, na kojoj je po dužini razapeto 30-45 žica. Žice se trzaju prstima i čeličnom trzalicom na palcu. Zvuk je tih a sam instrument nema većih izvođačkih mogućnosti. |
||
Krajem 19. i početkom 20. stoljeća zahvaljujući kulturnom utjecaju [[Beč]]a citra je bila vrlo popularno kućno glazbalo u Zagrebu. Citraškim repertoarom dominirala su djela austrijskih i njemačkih skladatelja. Austrijski tiskari izdavali su skladbe zagrebačkih citraša, a i I. Agramer Zither Klub (Prvi zagrebački citraški klub) osnovan je po uzoru na bečki. Zagrebačka citraška scena ugasila se nakon završetka prvog svjetskog rata. |
Krajem 19. i početkom 20. stoljeća zahvaljujući kulturnom utjecaju [[Beč]]a citra je bila vrlo popularno kućno glazbalo u Zagrebu. Citraškim repertoarom dominirala su djela austrijskih i njemačkih skladatelja. Austrijski tiskari izdavali su skladbe zagrebačkih citraša, a i I. Agramer Zither Klub (Prvi zagrebački citraški klub) osnovan je po uzoru na bečki. Zagrebačka citraška scena ugasila se nakon završetka prvog svjetskog rata.<ref>https://proleksis.lzmk.hr/15500/</ref> |
||
== Citra u poeziji == |
== Citra u poeziji == |
||
Inačica od 30. rujna 2021. u 18:41
Citra je žičani instrument u obliku pravokutne plitke kutije, na kojoj je po dužini razapeto 30-45 žica. Žice se trzaju prstima i čeličnom trzalicom na palcu. Zvuk je tih a sam instrument nema većih izvođačkih mogućnosti.
Krajem 19. i početkom 20. stoljeća zahvaljujući kulturnom utjecaju Beča citra je bila vrlo popularno kućno glazbalo u Zagrebu. Citraškim repertoarom dominirala su djela austrijskih i njemačkih skladatelja. Austrijski tiskari izdavali su skladbe zagrebačkih citraša, a i I. Agramer Zither Klub (Prvi zagrebački citraški klub) osnovan je po uzoru na bečki. Zagrebačka citraška scena ugasila se nakon završetka prvog svjetskog rata.[1]
Citra u poeziji
Citru je opjevao i jedan od najvećih hrvatskih pjesnika 20. stoljeća, Dobriša Cesarić, u svojoj pjesmi Svirka na citri.