Zdeslav: razlika između inačica

Zdeslav
Zdeslav
	Knez Primorske Hrvatske
Vladavina	878. – 879.
Prethodnik	Iljko?
Nasljednik	Branimir
Dinastija	Trpimirovići
Otac	Trpimir
Smrt	879., okolica Knina, Hrvatska

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 2. listopada 2021. u 20:32

Zdeslav (lat. Sedesclavus^[1]) je bio knez Primorske Hrvatske od 878. do 879., a pripadao je rodu Trpimirovića.

Mletački kroničar Ivan Đakon († iza 1018.) napisao je u Venetskoj kronici da je Zdeslav "iz roda Trpimirova" (Tibimiri ex progenie), odnosno da je Trpimirov sin i Muncimirov stariji brat.

Knez Zdeslav se u doba Domagojeve vlasti sklonio u Carigrad kako bi se spasio, a dvije godine nakon Domagojeve smrti dospijeva na prijestolje uz pomoć bizantskog cara Bazilija I. (867.-886.), tako postavši prvim hrvatskim vladarom kojeg je Bizant postavio na prijestolje.

Već 879. papa Ivan VIII. piše pismo naslovljeno: „Ljubljenom sinu Zdeslavu, slavnom banu Sklavina“ (Dilecto filio Sedesclavo, glorioso comiti Sclavorum).^[2] Čini se da je Zdeslav vladao u ovisnosti od Bizanta, a gradovi Teme Dalmacije su plaćali njemu porez koji su dotada plaćali Bizantu (samo je Dubrovnik plaćao danak Zahumljanima i Travunjanima). Bilo je to i vrijeme crkvenoga raskola, dok je u carigradski patrijarh bio Focije, pa je približavanje Bizantu značilo i udaljavanje od pape.

Vlast Zdeslavova prestaje već 879., kad ga ubija velikaš Branimir, nepoznata roda, i preuzima vlast.

Bilješke

↑ Mužić, Ivan, Hrvtaska povijest devetoga stoljeća, str. 193.
↑ Mužić, Ivan, Hrvatska povijest devetoga stoljeća, str. 193.

Literatura

Rudolf Horvat, Povijest Hrvatske I. (od najstarijeg doba do g. 1657.), Zagreb 1924.
Nada Klaić, Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb 1975.
Ivan Mužić, Hrvatska povijest devetoga stoljeća, (Povjesnice Hrvata 3), Split 2007. ISBN 978-953-263-034-3; dostupno na Internetu Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. kolovoza 2019. (Wayback Machine) (PDF)

Projekti Wikimedije

Wikizvor ima izvorni tekst Pismo pape Ivana VIII. knezu Zdeslavu

Vladarske titule
prethodnik Iljko?	Knez Primorske Hrvatske 878. – 879.	nasljednik Branimir

[1] Mužić, Ivan, Hrvtaska povijest devetoga stoljeća, str. 193.

[2] Mužić, Ivan, Hrvatska povijest devetoga stoljeća, str. 193.

[1]

[2]

@@ Redak 36: / Redak 36: @@
 | majka                =
 }}
-'''Zdeslav''' je bio [[knez]] [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Primorske Hrvatske]] od [[878.]] do [[879.]], a pripadao je rodu [[Trpimirovići|Trpimirovića]].
+'''Zdeslav''' ([[Latinski jezik|lat.]] '' Sedesclavus''<ref>Mužić, Ivan, Hrvtaska povijest devetoga stoljeća, str. 193.</ref>) je bio [[knez]] [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Primorske Hrvatske]] od [[878.]] do [[879.]], a pripadao je rodu [[Trpimirovići|Trpimirovića]].
+[[Mlečani|Mletački]] kroničar [[Ivan Đakon]] († iza 1018.) napisao je u ''[[Venetska kronika|Venetskoj kronici]]'' da je Zdeslav "iz roda Trpimirova" (''Tibimiri ex progenie''), odnosno da je Trpimirov sin i [[Muncimir]]ov stariji brat.
-Knez Zdeslav se u doba [[Domagoj]]eve vlasti sklonio u [[Carigrad]] kako bi se spasio, a dvije godine nakon Domagojeve smrti dospijeva na prijestolje uz pomoć [[bizant]]skog cara [[Bazilije I. Makedonac|Bazilija I.]], tako postavši prvim [[hrvatski vladari|hrvatskim vladarom]] kojeg je [[Bizant]] postavio na prijestolje.
+Knez Zdeslav se u doba [[Domagoj]]eve vlasti sklonio u [[Carigrad]] kako bi se spasio, a dvije godine nakon Domagojeve smrti dospijeva na prijestolje uz pomoć [[bizant]]skog cara [[Bazilije I. Makedonac|Bazilija I.]] (867.-886.), tako postavši prvim [[hrvatski vladari|hrvatskim vladarom]] kojeg je [[Bizant]] postavio na prijestolje.
-Već [[879.]] papa [[Ivan VIII., papa|Ivan VIII.]] piše pismo naslovljeno: „Ljubljenom sinu Zdeslavu, slavnom banu Sklavina“ (''Dilecto filio Sedesclavo, glorioso comiti Sclavorum''). Čini se da je Zdeslav vladao u ovisnosti od Bizanta, a gradovi [[Tema Dalmacija|Teme Dalmacije]] su plaćali njemu porez koji su dotada plaćali Bizantu (samo je [[Dubrovnik]] plaćao danak [[Zahumlje|Zahumljanima]] i [[Travunja]]nima). Bilo je to i vrijeme crkvenoga raskola, dok je u carigradski patrijarh bio [[Focije]], pa je približavanje Bizantu značilo i udaljavanje od [[papa|pape]].
+Već [[879.]] papa [[Ivan VIII., papa|Ivan VIII.]] piše pismo naslovljeno: „Ljubljenom sinu Zdeslavu, slavnom banu Sklavina“ (''Dilecto filio Sedesclavo, glorioso comiti Sclavorum'').<ref>Mužić, Ivan, Hrvatska povijest devetoga stoljeća, str. 193.</ref> Čini se da je Zdeslav vladao u ovisnosti od Bizanta, a gradovi [[Tema Dalmacija|Teme Dalmacije]] su plaćali njemu porez koji su dotada plaćali Bizantu (samo je [[Dubrovnik]] plaćao danak [[Zahumlje|Zahumljanima]] i [[Travunja]]nima). Bilo je to i vrijeme crkvenoga raskola, dok je u carigradski patrijarh bio [[Focije]], pa je približavanje Bizantu značilo i udaljavanje od [[papa|pape]].
-Vlast Zdeslavova prestaje već [[879.]], kad ga ubija [[Branimir]] i preuzima vlast.
+Vlast Zdeslavova prestaje već [[879.]], kad ga ubija velikaš [[Branimir]], nepoznata roda, i preuzima vlast.
+== Bilješke ==
+{{izvori}}
-==Projekti Wikimedije==
-{{WProjekti
-|wikizvor       = Pismo pape Ivana VIII. knezu Zdeslavu
-}}
 ==Literatura==
 *Rudolf Horvat, ''Povijest Hrvatske I. (od najstarijeg doba do g. 1657.)'', Zagreb 1924.
 *Nada Klaić, ''Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku'', Zagreb 1975.
 *Ivan Mužić, ''Hrvatska povijest devetoga stoljeća'', (Povjesnice Hrvata 3), Split 2007. {{ISBN|978-953-263-034-3}}; [http://www.muzic-ivan.info/hrvatska_povijest.pdf dostupno na Internetu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190808024028/http://www.muzic-ivan.info/hrvatska_povijest.pdf |date=8. kolovoza 2019. }} {{pdf}}
+==Projekti Wikimedije==
+{{WProjekti
+|wikizvor       = Pismo pape Ivana VIII. knezu Zdeslavu
+}}
 <br>
 {{s-start}}