Managua: razlika između inačica

Koordinate: 12°8′N 86°15′W / 12.133°N 86.250°W / 12.133; -86.250
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Čišćenje nakon IABota u KT:CS1 greške: suvišan parametar
Redak 136: Redak 136:




[[Kategorija:Glavni gradovi u Sjevernoj i Srednjoj Americi]]
[[Kategorija:Glavni gradovi u Sjevernoj Americi]]
[[Kategorija:Gradovi u Nikaragvi]]
[[Kategorija:Gradovi u Nikaragvi]]

Inačica od 20. listopada 2021. u 19:29

Santiago de Managua
Managua
Managua
Managua
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Nadimak: Most Xolotlána
Koordinate: 12°8′N 86°15′W / 12.133°N 86.250°W / 12.133; -86.250
Država Nepoznata kratica »N« Nikaragva
Departman Managua
Županija Managua
Osnovan 1819.
Vlast
 - Gradonačelnik Daisy Torres
Površina
 - Ukupna 544 km2
Visina 83
Stanovništvo (2010.)
 - Grad 2 200.000
Vremenska zona UTC (UTC-6)
Službena stranica Službene stranice grada
Zemljovid
Santiago de Managua na zemljovidu Nikaragve
Santiago de Managua
Santiago de Managua

Managua je glavni grad države Nikaragve, itoimenog departmana i istoimene županije. To je največi grad po veličini i po broju stanovnika u državi. Smješten je na jugozapadnoj obali jezera Manague. Postao je glavnim gradom 1852.[1] godine i otada se broj stanovnika penjao do današnje brojke od 2 200.000, većinski sastavljenog od mestika i bijelaca. Osnovan je 1819. godine te je trgovački, kulturni središte i sveučilišni centar. Željezničkom prugom i cestama povezan je s lukama na obali Tihog oceana. Jake su prehrambena, metalna i industrija građevnog materijala; rafinerije nafte.

Grad je stradao od poplave 1876. i od potresa 1931. i 1972. Seizmolzi pretpostavljaju da će ovakvi potresi Manahguu pogađati svakih 50 godina ili manje.[2]

Etimologija

Ime grada potječe od riječi Mana-ahuac što u atuhtonom Náhuatl jeziku znači okružen vodom.

Povijest

Grad su još u paleozoiku naselili stari Indijanci, dakle od prije 6.000 godina.[3] Fosilizirani tragovi nađeni su na obalama jezera uz tragove keramike i skulptura. Nakon što je Granadu uništila američka plaćenička vojska na čelu s Williamom Walkerom, sjedište Nikaragve preseljeno je u Managuu. Između 1852. i 1890. Managua je urbanizirana i industrijalizirana. Razorni potres 1931. i veliki požar 1936. razorili su veći dio grada, ali je grad obnovio diktator Anastazio Somoza te uskoro Managua postaje najrazvijenijim gradom Srednje Amerike. No, ponovno je Managua pretrpjela još jedan grozan potres koji je ovaj put uništio 90% grada 1972., a u njemu je poginulo približno 20.000 ljudi. Grad su još više uništili prirodne katastrofe i građanski rat. Sormoza je srušen. Nakon pobjede na izborima, demokrati su ponovno počeli obnavljanje grada.

Ostalo o gradu

Managua ima tropsku klimu, s temperaturama ljeti između 28° i 32° C. Okolica grada prepuna je flore i faune, a u gradu dominiraj prizoru s grmovima i palmama. Managua je nacionalni grad za kulturu. U njoj su smještena čak 48 sveučilišta i 113 visokih škola. Managua je i sjedište većine nacionalnih tvrtka, a ima ponešto i stranih. On je i turističko središte gdje se nalaze nacionalna palača, muzej, knjižnica, katedrala te ostale razne znamenitosti. Managua ima dosta centara za zabavu kafića, restorana i noćnih klubova. Ona je i sportsko sjedište gdje se nalaze svi jači Nikaragvanski klubovi u raznim sportovima.

Pobratimljeni gradovi

Izvori

  1. Guía Turística: Managua. La Prensa (španjolski). Inačica izvorne stranice arhivirana 1. rujna 2009. Pristupljeno 13. srpnja 2012.
  2. Euraque, Dario A. "Managua." World Book Advanced. World Book, 2009. Web. 16. studenoga 2009.
  3. Ancient footprints of Acahualinca. ViaNica. Pristupljeno 29. lipnja 2007.
  4. Madrid city council webpage Mapa Mundi de las ciudades hermanadas Provjerite vrijednost parametra |url= (pomoć). Ayuntamiento de Madrid

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Managua