Bogotá

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Bogotá
Bogota Eje ambiental.JPG
Zastava Bogote
Zastava
Grb Bogote
Grb
Koordinate: 4°39′N 74°03′W / 4.65°N 74.05°W / 4.65; -74.05Koordinate: 4°39′N 74°03′W / 4.65°N 74.05°W / 4.65; -74.05
Država Kolumbija
Departman Bogotá, D.C.*
Vlast
 - Gradonačelnik Samuel Moreno Rojas (PDA)
Površina
 - Ukupna 1.587 km²
Visina 2.640 m
Stanovništvo (2005.)
 - Grad 6.776.009
 - Gustoća 4270
 - Područje utjecaja 7.881.156
Službena stranica www.bogota.gov.co
Zemljovid
Položaj u Kolumbiji

Položaj u Kolumbiji
* Bogotá se fizički nalazi u departmanu Cundinamarca te je i glavni grad tog departmana, ali budući da ima status distrikta glavnog grada (D.C.), cijeli grad se smatra posebnim departmanom.

Bogotá službenog imena Bogotá, D.C. (D.C. znači "Distrito Capital", u prijevodu "Distrikt prijestolnice"), također nazvan Santa Fe de Bogotá, glavni grad je Kolumbije. Najveći i najmnogoljudniji grad u državi sa 6 700 000 stanovnika.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Bogotá s glavnim cestovnim pravcima

Grad se nalazi na andskoj visoravni Sabana de Bogotá, na 2640 metara nadmorske visine, blizu kordiljerskih planina Guadalupe (3317 m) i Monserrate (3152 m).

Površina grada iznosi 1.775,98 km². Od čega 384,3 km² (21,64 %) iznosi urbano područje (área urbana) i 1.391,68 km² (78,36 %) ruralno, pretežito planinsko područje. Šire područje grada (Región Metropolitana) ima površinu od 4.321 km² i obuhvaća 25 općina (municipios) koje se nalaze u okolici glavnoga grada.

Kroz grad prolazi više rijeka i potoka, između kojih i rijeka San Francisco, koja se jugozapadno spaja s rijekom Funza (poznata kao Rio Bogotá). Rijeka Funza je poznata po svojem 145 metara visokom vodopadu Tequendama, kao i po velikom zagađenju. U blizini grada nalaze se planinski pašnjaci i šume.

Budući da se grad nalazi na južnoameričkoj tektonskoj ploči, povremeno se događaju potresi. Zbog njih, kao i zbog požara, u godinama 1785., 1827., 1917. i 1948. uništene sz brojne zgrade iz kolonijalnog razdoblja.[1]

Upravna podjela[uredi VE | uredi]

Bogotá se dijeli na 20 upravnih jedinica (unidades administrativas):

pxframed
  1. Usaquén
  2. Chapinero
  3. Santafé
  4. San Cristóbal
  5. Usme
  6. Tunjuelito
  7. Bosa
  8. Kennedy
  9. Fontibón
  10. Engativa
  11. Suba
  12. Barrios Unidos
  13. Teusaquillo
  14. Los Mártires
  15. Antonio Nariño
  16. Puente Aranda
  17. La Candelaria
  18. Rafael Uribe
  19. Ciudad Bolívar
  20. Sumapaz

Klima[uredi VE | uredi]

Grad se nalazi u klimatskom području s prosječnom godišnjom razinom temperature od 13,3 °C. Budući da se Bogotá nalazi blizu ekvatora, ne postoje velike razlike među godišnjim dobima. Na klimu najviše utječu pasatni vjetrovi.

Najviša godišnja prosječna temperatura je 16 °C, dok je najniža prosječna temperatura 7,4 °C. Gradska dnevna temperatura rijetko prelazi 23 °C, a temperature noću su izrazito niske. U siječnju 2007. godine izmjeren je rekordno niska temperatura u gradu od −8,1 °C, te −10,8 °C u gradskom predgrađu.

Prosječno u godini u gradu padne 799 milimetara kiše. Najviše padalina padne u travnju i listopadu, s prosjekom od 101 do 107 mm, dok najmanje padalina ima u siječnju s prosječno 29 mm. Sveukupno prosječan broj kišovitih dana u godini je 185.

Klimatska tablica[2]
Sij. Velj. Ožu. Tra. Svi. Lip. Srp. Kol. Ruj. Lis. Stu. Pro. God.
Prosječna najviša temperatura (°C) 16,4 16,7 16,7 16,0 16,2 15,7 14,9 15,4 15,8 15,9 16,0 16,1 16,0
Prosječna najniža temperatura (°C) 5,6 6,5 7,6 8,6 8,7 8,3 7,7 7,3 7,1 7,7 7,9 6,3 7,4
Prosjek padalina (mm) 29 44 66 101 93 54 43 46 72 107 91 53 799
Prosjek kišovitih dana 8 11 14 18 20 18 17 16 16 18 17 12 185

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Pogled s Monserratea

U Bogoti se u zadnjem stoljeću dogodio veliki rast sirotinjskih četvrti što je znatno proširilo grad. Bogotá je 1951. imala 715.000 stanovnika, da bi se taj broj do 2005. praktički udeseterostručio na 6,8 milijuna stanovnika. Uzrok ovom naglom porastu je najviše bijeg stanovništva sa sela koje se nadalo u gradu naći bolje životne uvjete.

Stanovništvo glavnog grada je raznoliko kao uostalom i sastav stanovništva ostatka zemlje. Najveći dio stanovništvo, oko 68 %, čine mestici (stanovništvo s domorodačkim i europskim porijeklom), 20 % čine bijelci (najvećim dijelom španjolskog, ali i talijanskog, francuskog i drugog europskog porijekla), oko 10 % crnci, mulati i zambosi, te 2% indijanci (Indios). Postotak nepismenosti kod stanovništva starijeg od 15 godina je 2,4 %, dok je u ostatku zemlje iznad 8 %.[3]


Razvoj stanovništva [4]
Godina br. stan.
1538. 100
1580. 1.100
1666. 3.000
1775. 16.233
1793. 17.725
1801. 21.394
1832. 28.341
1843. 40.086
1870. 40.883
1881. 84.123
1884. 95.761
1905. 100.000
Godina br. stan.
1912. 121.257
1918. 143.994
1928. 235.421
1938. 330.312
1951. 715.250
1964. 1.697.311
1973. 2.868.123
1985. 4.273.461
1993. 5.484.224
1996. 5.859.861
2000. 6.422.198
2005. 6.840.116

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Plaza Ché (Universidad Nacional)

Bogotá je obrazovno središte zemlje u kojem se nalazi više sveučilišta, kao Universidad Nacional de Colombia, Universidad del Rosario, Universidad Externado de Colombia, Universidad Javeriana, Universidad de los Andes i mnoge druge obrazovne institucije i knjižnice. U palači San Carlos su 1777. godine isusovci otvorili prvu javnu knjižnicu u Americi.

Nacionalno sveučilište Kolumbije (Universidad Nacional de Colombia) je prvo javno i državno sveučilište u Kolumbiji. Ovo sveučilište osnovano je 1867. godine, a u početku imalo je šest studija. Ovo je danas najveće sveučilište u zemlji s preko 40 tisuća studenata.

Ostala sveučilišta u gradu su: Universidad de los Andes, Universidad Javeriana, Universidad de la Sabana, Universidad Distrital, Universidad Autónoma de Colombia, Universidad Pedagógica Nacional, Escuela Colombiana de Ingeniería, Universidad Central, Universidad La Gran Colombia, Universidad Libre i Universidad Jorge Tadeo Lozano.

Zbratimljeni gradovi[uredi VE | uredi]

Bogotá ima potpisane ugovore o partnerstvu, prijateljstvu i suradnji sa slijedećim gradovima:

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Historia de los terremotos en Colombia[ http://cidbimena.desastres.hn/docum/crid/Abril2004/pdf/spa/doc13556/doc13556.htm]
  2. World Weather Information Service [1]
  3. Habitabilidad en Bogotá[2]
  4. Estudios Censales. Colombia – Proyecciones quiquenales de población, 1950–2050. Fuente: Cálculos de la Dirección General de Planeación y Análisis de Política del MPS con base en DANE.

Bibliografija[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Bogotá.



ContinentSouthAmerica.svg Nedovršeni članak Bogotá koji govori o gradu u Južnoj Americi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.