Citra: razlika između inačica
Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
Nema sažetka uređivanja Oznake: uklonjeno uređivanje mobilni uređaj m.wiki |
||
| Redak 3: | Redak 3: | ||
[[Datoteka:Zither solo from G'schichten aus dem Wienerwald Op.325.ogg|250px|desno|thumb|Solo za citru iz djela Priče iz Bečke šume [[Johann Strauss mlađi|J. Straussa]] (1:04)]] |
[[Datoteka:Zither solo from G'schichten aus dem Wienerwald Op.325.ogg|250px|desno|thumb|Solo za citru iz djela Priče iz Bečke šume [[Johann Strauss mlađi|J. Straussa]] (1:04)]] |
||
'''Citra''' je žičani instrument u obliku pravokutne plitke kutije |
'''Citra''' je žičani instrument u obliku pravokutne plitke kutije. na kojoj je po dužini razapeto 30-45 žica. Žice se trzaju prstima i čeličnom trzalicom na palcu. Zvuk je tih a sam instrument nema većih izvođačkih mogućnosti. |
||
Krajem 19. i početkom 20. stoljeća zahvaljujući kulturnom utjecaju [[Beč]]a citra je bila vrlo popularno kućno glazbalo u Zagrebu. Citraškim repertoarom dominirala su djela austrijskih i njemačkih skladatelja. Austrijski tiskari izdavali su skladbe zagrebačkih citraša, a i I. Agramer Zither Klub (Prvi zagrebački citraški klub) osnovan je po uzoru na bečki. Zagrebačka citraška scena ugasila se nakon završetka prvog svjetskog rata.<ref>https://proleksis.lzmk.hr/15500/</ref> |
Krajem 19. i početkom 20. stoljeća zahvaljujući kulturnom utjecaju [[Beč]]a citra je bila vrlo popularno kućno glazbalo u Zagrebu. Citraškim repertoarom dominirala su djela austrijskih i njemačkih skladatelja. Austrijski tiskari izdavali su skladbe zagrebačkih citraša, a i I. Agramer Zither Klub (Prvi zagrebački citraški klub) osnovan je po uzoru na bečki. Zagrebačka citraška scena ugasila se nakon završetka prvog svjetskog rata.<ref>https://proleksis.lzmk.hr/15500/</ref> |
||
Inačica od 29. studenoga 2021. u 18:23
Citra je žičani instrument u obliku pravokutne plitke kutije. na kojoj je po dužini razapeto 30-45 žica. Žice se trzaju prstima i čeličnom trzalicom na palcu. Zvuk je tih a sam instrument nema većih izvođačkih mogućnosti.
Krajem 19. i početkom 20. stoljeća zahvaljujući kulturnom utjecaju Beča citra je bila vrlo popularno kućno glazbalo u Zagrebu. Citraškim repertoarom dominirala su djela austrijskih i njemačkih skladatelja. Austrijski tiskari izdavali su skladbe zagrebačkih citraša, a i I. Agramer Zither Klub (Prvi zagrebački citraški klub) osnovan je po uzoru na bečki. Zagrebačka citraška scena ugasila se nakon završetka prvog svjetskog rata.[1]
Citra u poeziji
Citru je opjevao i jedan od najvećih hrvatskih pjesnika 20. stoljeća, Dobriša Cesarić, u svojoj pjesmi Svirka na citri.