Atomski radijus: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m RpA: WP:NI, WP:HRV
 
Redak 6: Redak 6:


[[Atom]]i i [[molekula|molekule]] nemaju oštrih granica. Kao obujam slobodnog atoma obično se definira onaj obujam koji sadrži 90 % [[elektron]]skog oblaka.
[[Atom]]i i [[molekula|molekule]] nemaju oštrih granica. Kao obujam slobodnog atoma obično se definira onaj obujam koji sadrži 90 % [[elektron]]skog oblaka.
U vezanim sustavima teže je definirati atomski polumjer uslijed prekrivanja elektronskih oblaka susjednih atoma.
U vezanim sustavima teže je definirati atomski polumjer zbog prekrivanja elektronskih oblaka susjednih atoma.


Eksperimentalna istraživanja pokazuju da udaljenost D''<sub>ik</sub>'' normalne kovalentne veze A''<sub>i</sub>''-B''<sub>k</sub>
Eksperimentalna istraživanja pokazuju da udaljenost D''<sub>ik</sub>'' normalne kovalentne veze A''<sub>i</sub>''-B''<sub>k</sub>

Posljednja izmjena od 3. siječnja 2022. u 00:19


Atomski radijus predstavlja polovicu međuatomske udaljenosti dva istovrsna atoma.

Radijus (lat. radius) u prijevodu na hrvatski jezik polumjer, polupromjer.

Atomi i molekule nemaju oštrih granica. Kao obujam slobodnog atoma obično se definira onaj obujam koji sadrži 90 % elektronskog oblaka. U vezanim sustavima teže je definirati atomski polumjer zbog prekrivanja elektronskih oblaka susjednih atoma.

Eksperimentalna istraživanja pokazuju da udaljenost Dik normalne kovalentne veze Ai-Bk ne ovisi o molekuli čiji su atomi A i B konstituenti. Zato se svakom atomu može pridružiti određeni Ri, tako da važi Dik=Ri-Rk. Razmak atoma je prikazan zbrojem njihovih polumjera. S druge strane treba razlikovati i vrstu veze zbog razlike u distribuciji elektrona.

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • Ivan Filipović, Stjepan Lipanović: Opća i anorganska kemija, Školska knjiga, Zagreb, 1995.